Nye Ci Lomboloka Oku Sola Ava Tu Lisungue Lavo?
“Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.”—MATEO 22:39.
1. Tu lekisa ndati okuti tu sole Suku?
NYE Yehova a yongola ku vana vo fendela? Yesu wa eca etambululo liaco volondaka vimue vitito haivio viateta onimbu. Eye wa popia hati, ocihandeleko ca velapo ceci: Oku sola Yehova lutima wetu wosi, lomuenyo wetu, lolondunge vietu kuenda longusu yetu yosi. (Mateo 22:37; Marko 12:30) Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, voku sola Yehova, mua kongela oku pokola kokuaye kuenda oku lava ovihandeleko viaye omo liocisola a tu kuetele. Komanu vana va sole Yehova, oku linga ocipango caye hacilemoko, pole, ci va nenela esanju.—Osamo 40:8; 1 Yoano 5:2, 3.
2, 3. Momo lie tu sukilila oku pokola kocihandeleko coku sola ava tulisungue lavo? Apulilo api a votuiwa?
2 Ocihandeleko cavali Yesu a tukula, ci kuete elitokeko leci catete. Eye wa popia hati: “Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” (Mateo 22:39) Cilo, tu konomuisa ocihandeleko eci kuenda esunga liaco. Voluali lulo, omanu va litenda lika ovo muẽle, kuenda ka va kuete ovisimĩlo viwa viatiamẽla kocisola. Upostolo Paulu, vukanda waye wa lombolola okuti, “koloneke via sulako,” omanu ka vaka lisola pokati. Pole, vaka lisola lika ovo muẽle, loku sola olombongo kuenda asanju. Omanu valua, ‘ka vaka kuata ocikembe la vangandiavo,’ ale ocisola lepata liavo. (2 Timoteo 3:1-4) Yesu wa popele hati: “Valua [vaka] . . . lipakula loku lisuvuka. . . . Ocisola comanu valua [cika] pola.”—Mateo 24:10, 12.
3 Yesu volondaka evi, ka popele okuti, ocisola comanu vosi cika pola. Momo wa kũlĩhĩle okuti, omanu valua vaka lekisa ocisola cina Yehova a yongola kokuavo. Omanu vana va sole Yehova, vaka likolisilako oku tenda vakuavo ndeci Eye a va tenda. Oco hẽ, helie tu lisungue laye okuti, eye tu sukila oku sola? Tu lekisa ndati ocisola komanu tu lisungue lavo? Embimbiliya li tu kuatisa oku tambulula apulilo ava.
U o Lisungue Lame Helie?
4. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liovisila kocipama 19, va Yudea va sukilile oku sola velie?
4 Kepuluvi limue, Yesu wa sapuilile ulume umue u Fariseo hati, ocihandeleko cavali ca velapo ceci: Oku sola u olisungue love ndeci o lisole ove muẽle. Ocihandeleko caco ci sangiwa kelivulu Liovisila 19:18. Kocipama caco ku lekisa okuti, va Yudea va sukilile oku sola vakuavo va Isareli ndeci va lisolele ovo muẽle. Ocinimbu 34 ci popia hati: “Ocingendeleyi ca tunga lene ci kale lene ndonyitiwe pokati kene, kuenda vu u sola ndeci vu lisole ene muẽle, momo lenevo wa kaili ovingendeleyi vofeka ye Egito.” Omo liaco, vana ka vatiamẽlele ku va Yudea, capiãla enene ovingendeleyi, va sukilile oku tatiwa locisola.
5. Va Yudea va kuatele ovisimĩlo vipi viatiamẽla koku sola ava tu lisungue lavo?
5 Ovitunda via va Yudea koloneke via Yesu, via kuatele ovisimĩlo via litepa. Vamue va enda oku longisa okuti, olondaka “ekamba” kuenda “u o lisungue love,” viatiamẽla lika ku va Yudea. Vana okuti ka vatiamẽlele ku va Yudea, va sesamẽlele oku suvukiwa. Alongisi vaco, va enda oku sima okuti, afendeli va Yehova, va sukilile oku suvuka vana ka va tava Kokuaye. Elivulu limue lia lombolola okuti omo liovisimĩlo viaco, ‘omanu vana ka va kale va Yudea va liyaka lovitangi vialua omo lioku suvukiwa. Momo ka ca lelukile oku lianja la va Yudea.’
6. Atosi api avali Yesu a tukula eci a popia catiamẽla koku sola ava tu lisungue lavo?
6 Yesu Vohundo yina a lingila Komunda, wa lombolola ocitangi caco, poku tukula ava va sesamẽla oku tatiwa locisola. Eye wa popia hati: “Wa yevi okuti ca popiwa citi, Sola ukuene, suvuka unyali wove. Puãi ame mopia lene siti, Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fũkĩlisa, oco vu linge omãla va Isiene o kasi kilu, momo o tundasaila ekumbi liaye kolondingaiwa lo kolondingaĩvi; kuenje o lokasaila ombela vakuesunga la vakuevĩho.” (Mateo 5:43-45) Vovinimbu evi, Yesu wa tukula atosi avali a velapo. Catete, wa lekisa okuti, Yehova ukuacali kuenda o tata locisola omanu vawa lolondigaĩvi. Cavali, tu sukila oku kuama ongangu yaye.
7. Nye tu lilongisa volusapo lua umue u Samaria?
7 Onjanja yikuavo, umue u Yudea Ukuavisonehua, wa pula Yesu hati: “U o lisungue lame helie?” Yesu wa tambulula loku lombolola olusapo lua umue u Samaria wa kala oku enda ko Yerusalãi. Kuenje, wa sanga umue u Yudea wa tipuiwa lovingumba kuenda vio punda ovina viosi ambatele. Ndaño okuti va Yudea va suvukile va Samaria, pole, u Samaria, wa kuatisa u Yudea poku kuta papute aye. Noke, wo tuala konjo yimue oco a sakuiwe. Ulandu owu u tu longisa nye? Ulandu owu u tu longisa okuti, voku sola ava tu lisungue lavo, mua kongela oku sola omanu vosi ndeci: Vakuakova a litepa, vakualofeka vikuavo ale vakuatavo akuavo.—Luka 10:25, 29, 30, 33-37.
Ceci ci Lomboloka Oku Sola Ava tu Lisungue Lavo
8. Elivulu Liovisila kocipama 19, li lombolola ndati ndomo ocisola ca enda oku lekisiwa?
8 Oku sola ava tu lisungue lavo, ci kasi ndoku sola Suku okuti ocisola caco ka ci kala lika vutima. Pole ci lekisiwila kovilinga. Tu sukilavo oku konomuisa ulandu wocihandeleko ci sangiwa kelivulu Liovisila kocipama 19. Ocihandeleko caco, ci vetiya omanu va Suku oku sola ava va lisungue lavo ndeci va lisole ovo muẽle. Ulandu waco u lekisa okuti, va Isareli va sukilile oku ecelela okuti, olosuke lovingendelei vi pupulula vovapia avo. Pokati kavo lomue wa sukilile oku nyana, loku kemba ale oku tata lãvi ukuavo. Va Isareli va sukililevo oku yuvula ocame poku tetulula ovitangi. Ndaño okuti olonjanja vimue va sukilile oku eca epindiso, pole, va va sapuilile hati: “Ku ka suvukile ukuene vutima wove.” Ovihandeleko evi kuenda vikuavo, via tetiwa onimbu volondaka via popia hati: “Sola . . . u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.”—Ovisila 19:9-11, 15, 17, 18.
9. Momo lie Yehova a handelekela va Isareli oku litepa lolofeka vikuavo?
9 Ndaño okuti va Isareli va sukilile oku sola vakuavo, pole, va sukililevo oku litepa la vana va fendela olosuku viesanda. Yehova wa va lomboluila ovitangi vi tunda koku kuata ukamba lomanu vaco. Catiamẽla kolofeka vina va Isareli va sukilile oku lundula, Yehova wa handeleka hati: “Ka ci tava oku likuela lavo okuti omãla vene akãi vu va eca komãla vavo alume, pamue omãla vavo akãi oku va kuelisa omãla vene alume. Momo nda oco vu linga va tindula omãla vene koku fendela ame ha va vumbi olosuku viñi. Kuenje nda oco onyeño ya Yehova [yi ku] wengukili.”—Esinumuĩlo 7:3, 4.
10. Ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?
10 Koloneke vilo, Akristão vocili va sukilavo oku yuvula ukamba la vana va pondola oku nyõla ekolelo liavo. (1 Va Korindo 15:33) Embimbiliya li tu lungula hati: “Ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele” okuti ka va kasi vocisoko ca Yehova. (2 Va Korindo 6:14) Akristão va vetiyiwavo oku ‘kuelela lika vu Ñala.’ (1 Va Korindo 7:39) Pole, ka tu sukila oku suvuka vana ka va kasi oku fendela Yehova. Yesu wa fila omanu vosi vakuakandu. Handi vali, valua okuti kosimbu vambatele omuenyo umue ũvi. Pole, cilo va pongoloka kuenje va kuete ukamba la Yehova.—Va Roma 5:8; 1 Va Korindo 6:9-11.
11. Yipi onjila ya velapo yoku lekisa ocisola ku vana ka va vumbi Yehova kuenda momo lie?
11 Catiamẽla koku sola omanu vana okuti Hakristãoko vocili, tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova. Eye ndaño okuti ka sole evĩho, pole o lekisa ocisola komanu vosi, poku va ĩha epuluvi lioku siapo olonjila viavo vĩvi oco va kuate omuenyo ko pui. (Esekiele 18:23) Yehova “o yongola okuti [omanu] vosi va likekembela akandu avo.” (2 Petulu 3:9) Eye “o yongola okuti omanu vosi va popeliwa ha veya kukũlĩhĩso wocili.” (1 Timoteo 2:4) Eli olio esunga lieci Yesu a tumĩla olondonge viaye oku kunda loku longisa ‘omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge.’ (Mateo 28:19, 20) Nda tua litumbika kupange waco, tu lekisa ocisola ku Suku kuenda ku vakuetu tu lisungue lavo, oku kongelamo ovanyali vetu.
Oku Sola Vamanjetu Akristão
12. Nye upostolo Yoano a popia catiamẽla koku sola vamanjetu?
12 Upostolo Paulu wa popia hati: “Tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10) Etu Tuakristão tu kuete ocikele coku lekisa ocisola ku vamanji. Ocisola caco ci kuete esilivilo lie? Upostolo Yoano wa popia hati: “Wosi o suvuka ukuavo omondi. . . . Umue nda o popia hati, ndi sole Suku, kuenje o suvuka ukuavo, ohembi momo u ka sole ukuavo a lete ka tẽla oku sola Suku ka lete.” (1 Yoano 3:15; 4:20) Olondaka evi vi kuete esilivilo liocili. Olondaka viokuti, “omondi” kuenda ‘ohembi,’ Yesu wa vi tiamisila ku Satana Eliapu. (Yoano 8:44) Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku tukuiwa lolonduko viaco.
13. Tu lekisa ndati ocisola ku vamanjetu?
13 Akristão vocili, va ‘longisiwa la Suku oku lisola pokati.’ (1 Va Tesalonike 4:9) Ocisola cetu ka tu ci lekisa “londaka pamue lelimi, te lovilinga kuenda locili.” (1 Yoano 3:18) Tu sukila oku lekisa ‘ocisola cocili’ okuti ka ci lekisiwa lombambe. (Va Roma 12:9) Ocisola ci tu vetiyavo oku lekisa ohenda, locikembe, loku ecela vakuetu, kuenda oku pandikisa la vakuetu okuti ka tu va kuatela onya, loku lipanda. (1 Va Korindo 13:4, 5; Va Efeso 4:32) Ocisola ci tu vetiya oku ‘li vumba, ale oku likuatisa pokati.’ (Va Galatia 5:13) Yesu wa sapuila olondonge viaye oco vi lisole pokati ndeci eye a va sola. (Yoano 13:34) Akristão, va sukilavo oku fila vakuavo nda ci sukiliwa poku va kuatisa.
14. Tu pondola ndati oku lekisa ocisola vepata?
14 Vakuepata, va sukila oku li sola pokati, ca piãla enene ulume lukãi waye. Ocisola oco ci pamisa olohuela. Paulu wa popia hati: “Alume [va sukila] oku sola akãi vavo ndatimba avo muẽle.” Noke, wamisako hati: “U o sole ukãi waye o lisole eye muẽle.” (Va Efeso 5:28) Ondaka yaco, Paulu wa yi pitulula vali noke yovinimbu vitãlo. Ulume una o sole ukãi waye, ka kuama ongangu ya va Isareli vo koloneke via Malakiya, va enda oku lingila usuanji akãi vavo. (Malakiya 2:14) Eye u tata ciwa kuenda o lekisa ocisola kokuaye ndeci Yesu a sola ekongelo. Ocisola ci vetiyavo ukãi oku sumbila ulume waye.—Va Efeso 5:25, 29-33.
15. Ocisola ca vamanji ca vetiya vamue oku popia nye kuenda ca va vetiyavo oku linga nye?
15 Ocisola, oco ondimbukiso Yakristão vocili. Yesu wa popia hati: “Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” (Yoano 13:35) Ocisola tu kuetele vakuetu, ci kokela omanu ku Yehova una tu sole okuti Tulombangi viaye. Epata limue Liolombangi via Yehova kofeka yo Mosambike, lia lombolola ulandu wocitangi va pita laco. Ovo va popia hati: ‘Lalimue eteke tua muile ocina cimue ndeci. Eteke limue kekumbi, ombela ya fetika oku loka calua lofeka kuenda ociwe. Noke, ya teya onjo yetu kuenda yambata olusoka. Eci vamanji va tunda kakongelo akuavo veya oku kuatisa oku tunga onjo yetu, omanu vo posongo va komoha calua. Kuenje va popia hati: ‘Etavo liene liwa. Ketavo lietu, lalimue eteke tua tambuile ekuatiso ndeli.’ Noke, tua va lekisa Vembimbiliya elivulu lia Yoano 13:34, 35. Kuenje, cilo valua pokati kavo, va kasi oku lilongisa Embimbiliya.’
Oku Sola Omunu Lomunu
16. Oku litepa kupi ku kasi pokati koku sola omanu vosi kuenda oku sola omunu lomunu?
16 Caleluka oku sola vakuetu vosi tu lisungue lavo. Pole, olonjanja vimue, ka ca lelukile oku lekisa ocisola komunu lomunu pokati kavo. Omanu vamue omo lioku sola ava va lisungue lavo, va siata oku eca olombanjaile viavo kovisoko via litumbika koku kuatisa olosuke. Caleluka oku popia hati tu sole ava tu lisungue lavo. Pole, oku sola omunu una okuti ohukũi, ale oku kuata ukamba lomunu una wa siata oku tu sumuisa, ka ca lelukile.
17, 18. Yesu wa lekisa ndati ocisola komunu lomunu kuenda nye co vetiya oku ci linga?
17 Catiamẽla koku sola omunu lomunu, tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu wa lekisile ovituwa vialipua via Suku. Ndaño okuti wa citiwila palo posi oco a yovole omanu vosi kekandu, wa lekisa ocisola komunu lomunu. Eye wa ci linga, poku sakula ukãi umue wa kala oku vela, lulume umue wa kala luvei wovilundu kuenda okamõla kamue. (Mateo 9:20-22; Marko 1:40-42; 7:26, 29, 30; Yoano 1:29) Koloneke vilo, tu lekisavo ocisola kuava tu lisungue lavo poku kala ciwa lomanu vosi tu lisanga lavo eteke leteke.
18 Tu sukila oku ivaluka okuti, ocisola tu kuetele ava tu lisungue lavo, ci tunda kueci tu lekisa ku Yehova. Ocili okuti, Yesu wa kuatisa olohukũi, wa sakula ava vavela, wa tekula vakuanjala kuenda wa longisa owiñi. Pole, ovina viaco wa vi lingila oco omanu vaco va lisunguluise la Yehova. (2 Va Korindo 5:19) Eye wa linga ovina viosi loku eca ulamba ku Suku kuenda oku lekisa ovituwa via Suku una eye a sole. (1 Va Korindo 10:31) Nda tua kuama ongangu ya Yesu, tu lekisa ocisola cetu kuava tu lisungue lavo, kuenda oku yuvula oku panga onepa yoluali lulo lua vĩha.
Tu Sola Ndati Ava tu Lisungue Lavo Ndeci tu Lisole Etu Muẽle?
19, 20. Oku sola ava tu lisungue lavo ndeci tu lisole etu muẽle ci lomboloka nye?
19 Yesu wa popia hati: “Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” Ca sunguluka oku lisola etu muẽle loku likuatela esumbilo. Nda ka tua lisolele etu muẽle loku lisumbila, ocihandeleko eci ca Yesu ka ci kuata esilivilo. Pole, ocisola caco ka ci lomboloka cina upostolo Paulu a tukula kelivulu lia 2 Timoteo 3:2. Ocisola caco, ci lomboloka ocisola cimue ca sunguluka. Umue onoño, wa popia hati: ‘Ocisola caco, ka ci lekisiwa loku livelisapo kuenda oku sepula vakuetu.’
20 Oku sola vakuetu ndeci tu lisole etu muẽle, ci lomboloka oku va tata ndeci tu yongola oku tatiwa. Yesu wa popia hati: “Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo linga haivio vu va linga.” (Mateo 7:12) Volondaka evi, Yesu ka popele okuti, ovina vĩvi vakuetu va tu lingile kosimbu, ovio tu va lingilavo. Pole, tu sukila oku sokolola ovina viwa tu yongola okuti va tu vi lingila oco tu va vi lingilevo. Yesu olondaka viaye, ka vi tiamisilile lika kakamba vetu kuenda ku vamanji. Pole wa vitiamisila komanu vosi. Poku tukula ondaka ‘omunu,’ cilekisa okuti, tu sukila oku tata ciwa omanu vosi.
21. Nda tua sola vakuetu tu lekisa nye?
21 Oku sola ava tu lisungue lavo ci tu teyuila oku linga eci cĩvi. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ovihandeleko viokuti, ku ka pekelise, ku ka linge omondi, ku ka ive, ku ka livele, kuenda ovihandeleko vikuavo, viosi vi likongela vondaka yimosi yokuti, sola ukuene ndeci o lisole ove muẽle. Ocisola ka ci lingi cĩvi ukuavo.” (Va Roma 13:9, 10) Ocisola, ci tu vetiya oku sandiliya epuluvi lioku lingila vakuetu eci ciwa. Nda tua sola vakuetu, tu lekisa okuti, tu solevo Yehova una wa lulika omunu lesetahãlo Liaye.—Efetikilo 1:26.
O Tambulula Ndati?
• Kulie tu lekisa ocisola kuenda momo lie?
• Tu lekisa ndati ocisola komanu vana ka va vumbi Yehova?
• Embimbiliya li lombolola ndati ocisola tu lekisa ku vamanjetu?
• Nye ci lomboloka oku sola ava tu lisungue lavo ndeci tu lisole etu muẽle?
[Elitalatu kemẽla 24]
“U o lisungue lame helie?”
[Elitalatu kemẽla 27]
Yesu wa lekisile ocisola komunu lomunu