‘Tu Lavululi’ Momo Eteke Lia Yehova Li Kasi Ocipepi
“Lavululi, momo ka wa kũlĩhĩli eteke Ñala yene eya.”—MATEO 24:42.
1, 2. Yesu okuiya kuaye wa ku sokisa la nye?
NYE o sukila oku linga nda wa limbuka okuti ocimunu ci yongola oku tuiyila onjo yukuene posongo yove? O sukila oku lavulula oco o teyuile omãla vove kuenda ukuasi wove. Ocimunu ka ci tumi ukanda woku sapula eteke lioku iya kuaye. Momo, ciya eteke lina okuti lomue wa li kũlĩha.
2 Olonjanja vimue, Yesu wa enda oku linga alusapo oku lekisa ndomo ocimunu ca siata oku nyana. (Luka 10:30; Yoano 10:10) Catiamẽla kovina vika pita kotembo ya sulako levi vika pita osimbu eteke lia Yehova ka lieyile, eye wa lungula hati: “Lavululi, momo ka wa kũlĩhĩli eteke Ñala yene eya. Puãi limbuki okuti, nda muẽleanjo wa kũlĩhĩle [eteke liokuiya] kuocimunu, nda wa lavulula, kuenje nda ka tavele okuti, ocimunu ci tuiyila onjo yaye.” (Mateo 24:42, 43) Yesu wa sokisa eteke lietukuluko liaye lokuiya kuocimunu.
3, 4. (a) Nye ca kongela voku yeva elungulo lioku tukuluka kua Yesu? (b) Apulilo api a votuiwa?
3 Yesu volusapo a linga, ka tukuile eteke liokuiya kuaye. Vocitumasuku caco, wa popia hati: “Eteke liaco [lowola] yaco lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo vokilu, ndaño Omõla, te Isia lika.” (Mateo 24:36) Omo liaco, wa sapuila olondonge viaye hati: “Liangiliyi.” (Mateo 24:44) Omanu vana va pokola kelungulo lia Yesu, va sukila oku liangiliya otembo yosi poku ambata omuenyo umue wa sunguluka. Momo ka va kũlĩhĩle eteke Yehova aka tuma Yesu oco a kundule oluali.
4 Ku votuiwa apulilo amue ndeci: Anga hẽ elungulo lia Yesu lioku lavulula lia loña lika komanu vakualuali? Ale liatiamẽlavo Kakristão? Momo lie ci kuetele esilivilo ‘oku lavulula’? Nye ca kongela voku lavulula?
Elungulo Lia Eciwa Kulie?
5. Tua kũlĩha ndati okuti elungulo lioku ‘lavulula’ liatiamẽla Kakristão vocili?
5 Yesu okeya ndocimunu komanu vakualuali vana ka va pokola kelungulo liatiamẽla kohali tu kasi oku lavoka. (2 Petulu 3:3-7) Nye ci popiwa catiamẽla Kakristão vocili? Upostolo Paulu wa va sapuila hati: “Ene muẽle wa kũlĩhi ciwa okuti eteke lia Ñala liya ndeci ocimunu ciya kuteke.” (1 Va Tesalonike 5:2) Etu tua kũlĩha okuti ‘eteke lia Yehova liya muẽle.’ Anga hẽ eci ci lekisa okuti ka tu lavulula vali? Sio hacoko. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Mõlomanu iya owola ka wa simili.” (Mateo 24:44) Eci Yesu a vetiyile olondonge viaye oku sandiliya Usoma wa Suku, wa vi sapuila hati: “Liangiliyi. Momo Mõlomanu iya kowola ka wa simili.” (Luka 12:31, 40) Omo liaco, Yesu eci a popia hati: “Lavululi,” wa suñamisa elungulo liaco kolondonge viaye.
6. Momo lie tu sukilila oku ‘lavulula’?
6 Momo lie tu sukilila oku ‘lavulula loku liangiliya’? Yesu wa popia hati: “Alume vavali va kala vepia, umue upiwamo, ukuavo o siala. Akãi vavali va fulila pamuamue pohanda, umue upiwapo, ukuavo o siala.” (Mateo 24:40, 41) Omanu vosi va liangiliya, eci oluali lulo luka kunduiwa, vaka popeliwa. Vakuavo vaka kunduiwa. Momo ka va yongola oku linga ocipango ca Yehova. Vamue, citava okuti kosimbu va lilongisile ale Embimbiliya. Pole, cilo va liwekapo oku lavulula.
7. Omo okuti, ka tua kũlĩhĩle eteke liesulilo, nye tu sukila oku linga?
7 Etu ka tua kũlĩhĩle eteke Yehova aka nena esulilo lioluali lulo. Omo liaco, tu kuete epuluvi lioku lekisa nda tu kasi oku vumba Yehova lutima wa sunguluka. Momo lie? Pamue tu sima okuti, esulilo lioluali li kasi ocipãla. Akristão vamue, omo lioku kuata ovisimĩlo viaco va tepulula ombili yavo kupange wa Yehova. Pole, eci tua litumbika ku Yehova, tua lieca koku linga ocipango Caye. Etu tua kũlĩha okuti Yehova kaka sanjukila omunu una oka lekisa lika ombili kupange waye eci esulilo likeya. Momo Yehova wa kũlĩha ovitima viomanu.—1 Samuele 16:7.
8. Ocisola tu kuetele Yehova ci tu vetiya ndati oku lavulula?
8 Omo okuti tu sole Yehova, tu sanjukila oku linga ocipango Caye. (Osamo 40:8; Mateo 26:39) Tu yongola oku vumba Yehova otembo ka yi pui. Elavoko liaco, li kuete esilivilo liocili. Momo Yehova ndopo oka nena esulilo lioluali lulo. Etu tuamamako oku lavulula momo tua kũlĩha okuti, eteke lia Yehova lika tẽlisa ocipango caye. Onjongole yetu yoku sanjuisa Yehova, yi tu vetiya oku pokola kelungulo Liondaka yaye. Kuenda yi tu vetiyavo oku pitisa kovaso Usoma waye. (Mateo 6:33; 1 Yoano 5:3) Omo liaco, tu konomuisi ndomo oku lavulula ku tu kuatisa oku nola onjila tu sukila oku kuama eteke leteke.
Pi wa Tiamisila Omuenyo Wove?
9. Momo lie omanu voluali va sukilila oku kuata elomboloko liotembo tu kasi?
9 Omanu valua koloneke vilo va kũlĩha okuti, ovitangi vi kasi oku livokiya calua. Kuenda ka va kasi oku sanjukila vali ekalo liomuenyo wavo. Anga hẽ, va kũlĩha elomboloko liovitangi viaco? Va kũlĩha hẽ okuti, tu kasi ‘koloneke via sulako’? (Mateo 24:3) Ovo, va sukilavo oku kũlĩha okuti, ocipululu lungangala u kasi voluali, oyo ondimbukiso yoloneke via sulako. (2 Timoteo 3:1-5) Omo liaco, va sukila oku kuata elomboloko liovitangi vi kasi okupita cilo voluali. Va sukilavo oku konomuisa omuenyo wavo omo liovina tu kasi oku lavoka.
10. Nye tu sukila oku linga oco tu limbuke okuti tu kasi oku lavulula?
10 Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Oloneke viosi tua siata oku liyaka locitangi coku nõla ovina viatiamẽla kupange woku sanda eteku kuenda ocitangi cuhayele. Tua siatavo oku liyaka lovitangi viatiamẽla kepata kuenda kefendelo lietu. Etu tua kũlĩha eci Embimbiliya li popia catiamẽla kovina evi. Kuenda tu likolisilako oku pokola kolonumbi viaco. Omo liaco, tu sukila oku lipulisa ndoco: ‘Anga hẽ nda siata oku ecelela okuti asakalalo omuenyo a tepulula ombili yange kupange wa Yehova? Nda siata hẽ oku yonjiwa lovisimĩlo violuali poku nõla onjila ndi yongola oku kuama?’ (Luka 21:34-36; Va Kolosai 2:8) Tu sukila oku amamako loku lekisa okuti, tua kolela Yehova lutima wetu wosi. Tu sukilavo oku yuvula oku tiamẽla kolondunge vietu muẽle. (Olosapo 3:5) Nda tua ci linga, “tuka tẽla oku amamako oku lavulula lelavoko lioku kuata omuenyo” ko pui voluali luokaliye.—1 Timoteo 6:12, 19.
11-13. (a) Nye tu lilongisa vulandu wa pita koloneke via Noha? (b) Nye tu lilongisa vulandu wa pita kotembo ya Lote?
11 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua a tu kuatisa oku lavulula. Tu konomuisi eci ca pita koloneke via Noha. Osimbu handi Etande ka lieyile, Yehova wa ecele elungulo komanu. Pole, Noha kumue lepata liaye, ovo lika va pokola kelungulo liaco. (2 Petulu 2:5) Catiamẽla kondaka yaco Yesu wa popia hati: “Ndeci ca kala koloneke via Noha haico ci kala eci Mõlomanu a tukuluka. Momo koloneke viaco, osimbu etande ka lieyile, omanu va kala loku lia kuenda oku nyua, oku kuela loku kueliwa, toke keteke Noha a iñila vocimbaluku. Puãi ka va [kapeleko elungulo], toke eci etande lieya kuenje lia va nyõla vosi. Haico [cika pita] ketukuluko lia Mõlomanu.” (Mateo 24:37-39) Nye tu pondola oku lilongisa vulandu owu? Tu sukila oku lunguka lovina violuali oco ka vika tu yapuise konepa yespiritu. Kuenda ka tuka eceleli okuti ovopange etu oku sanda eteku, a tu tateka oku pitisa kovaso upange wa Yehova.—Va Roma 14:17.
12 Tu sokololivo eci ca pita koloneke via Lote. Eye lepata liaye va kala volupale luo Sodomo muna mua kala ovokuasi alua kuenda evĩho liukahonga. Omo liaco, Yehova wa tumĩle ovangelo vaye oco va nyõle olupale luaco. Osimbu handi ovangelo ka va nyõlele olupale, va sapuila Lote lepata liaye oco va tundemo. Kuenda va va handeleka okuti, koka vanji konyima. Lote lomãla vaye, va pokola kelungulo liaco. Pole, ukãi waye omo lioku sola calua ovokuasi a kala Vosodomo, ka pokuile kelungulo. Kuenje wa pesela omuenyo waye omo lioku vanja konyima. (Efetikilo 19:15-26) Omo liaco, Yesu wa lungula hati: “Ivaluki ukãi wa Lote.” Anga hẽ, tu kasi oku pokola kelungulo liaco?—Luka 17:32.
13 Omanu vana va pokuile kelungulo lia Yehova, ovo lika va popeliwa. Eci oco ca pita la Noha kumue lepata liaye kuenda Lote lomãla vaye vafeko. (2 Petulu 2:9) Osimbu tuamamako oku ivaluka alungulo a tukuiwa ndeti, tu vetiyiwa oku pokola kesapulo lia loña komanu vosi va sole esunga. Esapulo liaco li tu kuatisa oku kolela kohuminyo ya Yehova yoku nena “ilu liokaliye loluali luokaliye [muna muka] kala esunga.”—2 Petulu 3:13.
Eteke Lia Yehova li Kasi Ocipepi
14, 15. (a) Nye ca kongela ‘vowola’ yesombiso? (b) Nye ca kongela voku ‘sumbila Yehova loku eca esivayo kokuaye’?
14 Nye tu lavoka osimbu tuamamako oku lavulula? Elivulu Liesituluilo, li lombolola a tosi atiamẽla koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku. Oku konomuisa ulandu waco, ku kuete esilivilo. Momo u tu kuatisa oku liangiliya. Elivulu Liesituluilo li lombololavo ovolandu a kasi oku pita cilo vokuenda ‘kueteke lia Ñala’ lina lia fetika kunyamo wo 1914 eci Yesu a vialekiwa. (Esituluilo 1:10) Elivulu Liesituluilo li tu sapuila eci catiamẽla kungelo umue “wambata esapulu liwa liotembo ka yi pui.” Eye wa popia lolukandi hati: “Sumbili Suku. U wihi ulamba, momo owola yaye yoku tetulula yeya.” (Esituluilo 14:6, 7) ‘Vowola’ yaco yoku tetulula, mua kongela otembo yoku sapula eci catiamẽla kesombiso. Mua kongelavo otembo yesombiso lia tukuiwa vocitumasuku eci. Cilo tu kasi kotembo yoku tẽlisiwa kuocitumasuku caco.
15 Cilo osimbu handi eteke lia Yehova ka lieyile, Embimbiliya li tu vetiya hati: “Sumbili Suku. U wihi ulamba.” Oco hẽ, nye ca kongela vovina evi? Esumbilo tu lekisa ku Yehova, li tu vetiya oku yuvula ovina viosi via vĩha. (Olosapo 8:13) Oku lekisa esumbilo ku Suku ku tu vetiya oku pokola kokuaye. Ku tu vetiyavo oku tanga Ondaka Yaye eteke leteke. Kuenda ku tu vetiya oku endaenda kolohongele olonjanja viosi. (Va Heveru 10:24, 25) Etu, tu sanjukila ocikele cetu coku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku lonjongole yocili. Tu amamako oku kolela ku Yehova lutima wetu wosi. (Osamo 62:8) Etu, tua kũlĩha okuti, Yehova eye wa Lulika ovina viosi. Omo liaco, tu lekisa esumbilo kokuaye poku pokola Kuviali waye. Ove hẽ wa siata oku lekisa epokolo kokuaye?
16. Momo lie tu popela okuti, eyambulo lio Bavulono Yinene lia tukuiwa kelivulu Liesituluilo 14:8, li kasi ale oku tẽlisiwa?
16 Elivulu Liesituluilo kocipama 14, li lombolola ovolandu akuavo aka pita kotembo yesombiso. Ombavulono Yinene okuti ocisoko catavo esanda, oyo ya tukuiwa tete vulandu waco. Embimbiliya li popia hati: “Ungelo ukuavo, wavali, wo kuama, wa linga hati, Imbo lia Bavulono lia fa.” (Esituluilo 14:8) Kovaso a Yehova, Ombavulono Yinene, ya nyoliwa ale. Kunyamo wo 1919, olombuavekua via Yehova via yovuiwa kalongiso esanda Ombavulono Yinene kuenda kovituwa viayo. Momo ya kapele omanu vupeke luhembi wavo vokuenda kuanyamo alua. (Esituluilo 17:1, 15) Tunde kotembo yaco toke cilo olombuavekua, via litumbika kupange woku teyuila efendelo liocili. Kuenje olondaka viwa Viusoma wa Suku, vi kasi oku kundiwila kolonepa viosi violuali.—Mateo 24:14.
17. Nye ca kongela voku litepa Lombavulono Yinene?
17 Kuli ovolandu akuavo atiamẽla keyambulo Yehova aka nena Kombavulono Yinene. Oku nyoliwa Kuombavulono ku kasi ocipepi. (Esituluilo 18:21) Yehova o vetiya omanu voluali luosi hati: “Amanu vange, tundi [vo Bavulono Yinene], sanga wu linala lakandu alio.” (Esituluilo 18:4, 5) Ndamupi tu pondola oku tunda Vombavulono Yinene? Oku tunda Vombavulono Yinene, ka ci lomboloka lika oku tepa ukamba wetu letavo liesanda. Vombavulono Yinene mu sangiwa ovina vialua ndeci: Ovipito via siata voluali lovituwa viavo, ukahonga, olomapalo viatiamẽla koku tãha kuenda ovina vikuavo vĩvi. Nda tu yongola oku kuatisiwa lohenda ya Yehova, tu sukila oku amamako oku lavulula. Ovina viosi tu linga komuenyo wetu, tu sukila oku lekisa okuti, tua litepa Lombavulono Yinene.
18. Omanu va Suku va sukila oku yuvula nye, ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liesituluilo 14:9, 10?
18 Elivulu Liesituluilo 14:9, 10, li lombololavo eci catiamẽla kowola yesombiso. Ungelo ukuavo wa popia hati: ‘Nda umue o fendela ocinyama lociñumañuma caco, loku kapiwa ondimbukiso yaco kupolo, pamue peka, eye o nyuavo kovinyu ka ya savele yonyeño ya Yehova.’ Momo lie? Momo “ocinyama kuenda ociñumañuma caco,” vi lomboloka olombiali vina ka via kũlĩhĩle uviali wa Yehova. Akristão va sumbila olombiali. Pole, ka va ecelela oku yapuiwa lomanu vana ka va tava oku limbuka uviali wa Suku. Ovo va kũlĩha okuti, Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. Kuenje ndopo uka nyõla olosoma viosi violuali. Kuenje, uka kala otembo ka yi pui.—Daniele 2:44.
Amamako Loku Lavulula
19, 20. (a) Osimbu tu lavoka esulilo lioluali, ovitangi vipi Satana aka tu kokela? (b) Nye tu sukila oku linga cilo?
19 Osimbu oluali luamamako oku panda kesulilo, ovitangi layonjo vikamamako oku livokiya. Handi vali, tu kasi voluali luevĩho kuenda ka tua lipuile. Omo liaco, tu pondola oku liyaka lovitangi vialua ndeci: Oku vela, oku kuka kuenda oku fisa umue ukuepata. Eci tu enda kupange woku kunda pamue tu sanga omanu vana okuti ka va lekisa onjongole Kondaka ya Suku. Kuenje, tu sumua calua. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Satana o pondola oku tu seteka lovitangi vialua oco tu liwekepo oku kunda olondaka viwa Viusoma. Kuenda o tu vetiya oku siapo oku pokola kolonumbi via Yehova. (Va Efeso 6:11-13) Omo liaco, yilo oyo otembo yoku amamako oku lavulula.
20 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, Akristão vaka pita lovitangi vialua. Omo liaco, wa lungula hati: “Lavululi, momo ka wa kũlĩhili eteke Ñala yene eya.” (Mateo 24:42) Tu sukila oku amamako oku lavulula omo liotembo yĩvi tu kasi ndeti. Tu yuvuli olonjanjo via Satana, oco ka tuka yapuke vocisoko ca Yehova. Tu nolipo oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku lonjongole yocili. Tu amamiko loku pokola kelungulo lia Yesu wa popia hati: “Lavululi.” Momo nda tua cilinga, tuka lekisa esumbilo ku Yehova. Kuenda tuka kala pokati komanu vana vaka tambula asumũlũho ka a pui voluali luokaliye.
O Tambulula Ndati?
• Tua kũlĩha ndati okuti elungulo lia Yesu lioku ‘lavulula’ li tiamisiwila Kakristão vocili?
• Ovolandu api elungulo a sangiwa Vembimbiliya a tu kuatisa oku amamako oku ‘lavulula’?
• Nye ca kongela vowola yesombiso? Nye tu sukila oku linga osimbu eteke lia Yehova ka lieyile?
[Elitalatu kemẽla 23]
Ulandu wocipama cilo, wopiwa vokalivulu losapi ya linga hati: Mantenha-se Vigilante. Okalivulu kaco ka sandekiwa kohongele yofeka ya lingiwa kunyamo wo 2004.
[Elitalatu kemẽla 26]
Esulilo Liombavulono Yinene li kasi ocipepi