Oku Tẽlisa Olonumbi Viepapatiso
“Nye ci nateka oku papatisiwa?”—OVILINGA 8:36.
1, 2. Filipu wa tẽla ndati oku fetika ombangulo la kalei woko Etiopia? Nye ci lekisa okuti kalei wa kuatele ombili yoku fendela Suku?
OTEMBO yimue, kalei woko Etiopia wa kala oku tunda ko Yerusalãi oku enda ko Gasa. Otembo yaco pa pitile ale anyamo avali tunde eci Yesu a fa. Citava okuti kalei wa sukilile oku enda ci soka 1.500 kolokilometulu. Eye wa linga ungende walua oku tunda ko Etiopia oku enda ko Yerusalãi oku ka fendela Yehova. Poku tiukila kofeka yaye, wa kala oku tanga Ondaka ya Suku. Ulandu owu u lekisa okuti, eye wa kala ulume umue wa sumbilile Suku. Yehova wa kapeleko ekolelo liaye. Kuenje lekuatiso liungelo waye wa vetiya Filipu oco o kundile.—Ovilinga 8:26-28.
2 Omo okuti kalei wa kala oku tanga lolukandi ndeci ca kala ocituwa cavo, Filipu wa kuata epuluvi liwa lioku u kundila. Eye, wa limbuka okuti, ulume waco wa kala oku tanga ulandu welivulu lia Isaya. Noke Filipu wo pula hati: “Eci o kasi loku tanga hẽ, ca ku lomboloka?” Kuenje va sapela ulandu u sangiwa kelivulu lia Isaya 53:7, 8. Eci Filipu a mãla oku lombolola ulandu waco ‘wo kundila olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu.’—Ovilinga 8:29-35.
3, 4. (a) Momo lie Filipu a papatisila lonjanga kalei? (b) Apulilo api tu konomuisa cilo?
3 Kalei wa kuata lonjanga elomboloko liocikele ca Yesu coku linga ocipango ca Suku. Kuenda wa limbuka esilivilo lioku papatisiwa oco a linge ondonge ya Yesu. Eci va pitila ponele yolui, wa pula Filipu hati: “Nye ci nateka oku papatisiwa?” Kalei wa sanga epuluvi liwa lioku litumbika ku Yehova. Eye wa kala ulume umue ukuekolelo haeye ukuakufendela Suku. Momo wa kala omongoloke ya va Yudea. Citava okuti, eye nda ka kuatele lonjanga epuluvi likuavo lioku papatisiwa. Omo lioku kuata elomboloko lieci Yehova a yongola kokuaye, wa nõlapo oku linga ocipango caye. Filipu wa tava kepingilo liaye. Eci o papatisa, kalei ‘wamamako lungende waye lesanju lia piãla.’ Noke, wa linga ukundi wondaka ya Suku vofeka yaye.—Ovilinga 8:36-39.
4 Ocili okuti, elitumbiko lepapatiso ka ci tava okuti li lingiwa lonjanga. Pole, ulandu wa kalei u tu longisa ovina vialua. Momo u lekisa okuti, omanu vamue eci va yeva ocili catiamẽla ku Suku haico va papatisiwa.a Omo liaco, tu sukila oku konomuisa apulilo amue ndeci: Osimbu omunu ka papatisiwile eliangiliyo lipi a sukila oku linga? O sukila oku papatisiwa lanyamo añami? Ukũlĩhĩso upi wovina viespiritu a sukila oku kuata? Momo lie Yehova a yonguila okuti, omanu vaye va papatisiwa?
Epapatiso Lieca Epuluvi Lioku Endaenda la Suku
5, 6. (a) Va Isareli va tavele ndati kocisola ca Yehova? (b) Asumũlũho api tu pondola oku tambula noke yoku papatisiwa?
5 Eci Yehova a yovola va Isareli Kegito, wa yonguile okuti, va kala omanu vaye loku va sola kuenda oku va teyuila. Wa yonguilevo okuti, va linga ‘ofeka yi kola.’ Pole, oco vamameko lesumũlũho liaco, va sukilile oku sola olonjila Viaye. Ovo va tavele ku Yehova poku likuminya oku ‘pokola kondaka yaye.’ Kuenje va iñila vocisila caye. (Etundilo 19:4-9) Kocita catete, Yesu wa tumile ovapostolo vaye oku kundila omanu kolofeka viosi oco va linge olondonge. Kuenje vana va tava kelongiso liavo, va papatisiwa. Oco omanu vaco va kuate ukamba la Yehova, va sukilile oku kolela ku Yesu poku papatisiwa.—Mateo 28:19, 20; Ovilinga 2:38, 41.
6 Ulandu owu Wembimbiliya u lekisa okuti, Yehova o sumũlũisa omanu vana va linga ohuminyo yoku u vumba. Oco Ukristão a tambule asumũlũho a Yehova, o sukila oku litumbika kokuaye kuenda oku papatisiwa. Etu tua nolapo oku endela vonjila ya Yehova kuenda oku pokola kolonumbi Viaye. (Osamo 48:14) Yehova wa likuminya oku tu kuatisa kuenda oku tu songuila vonjila ya sunguluka.—Osamo 73:23; Isaya 30:21; 41:10, 13.
7. Momo lie omunu a sukilila oku nola eye muẽle oku litumbika loku papatisiwa?
7 Ocisola coku vumba Yehova, oco ci tu vetiya oku litumbika kokuaye loku papatisiwa. Lomue o papatisiwa omo lioku vetiyiwa lukuavo hati, wa fetika osimbu oku lilongisa Embimbiliya. Ale hati, akamba vove va papatisiwa osimbu. Pole, olonjali la vamanji va loñoloha kespiritu, va pondola oku kuatisa vakuavo oku sokolola catiamẽla kelitumbiko lepapatiso. Upostolo Petulu, wa vetiya omanu vana va yeva ohundo yaye keteke lio Pendekoste oco ‘va papatisiwe.’ (Ovilinga 2:38) Onjongole yetu yoku litumbika ku Yehova, yi sukila oku tunda vutima okuti ka tu kisikiwa lomunu. Oku linga ocipango ca Yehova, ku tundavo vutima wetu.—Osamo 40:8.
Eliangiliyo Liepapatiso
8, 9. (a) Momo lie Embimbiliya li lunguila okuti, ka ca sungulukile oku papatisa omãla vatito? (b) Osimbu omõla ka papatisiwile, ovina vipi a sukila oku kũlĩha?
8 Anga hẽ omãla vatito va kuete ale ukũlĩhĩso u va vetiya oku litumbika ku Yehova? Embimbiliya ka li tukula anyamo omunu a sukila oku kuata oco a papatisiwe. Pole, ka ca sungulukile oku papatisa omãla vatito. Momo ka va kuete ukũlĩhĩso u va vetiya oku lekisa ekolelo ku Suku loku litumbika kokuaye. (Ovilinga 8:12) Catiamẽla Kakristão vo kocita catete, onoño yimue o tukuiwa hati Augustus Neander, wa popia hati: ‘Akulu vendamba vana va kuete elomboloko liepapatiso, ovo lika va enda oku papatisiwa. Momo ekolelo liavo lia va vetiya oku ci linga.’
9 Omãla vamue eci va fetika oku lilongisa Embimbiliya, va loñoloha lonjanga kespiritu. Kuenje va kuata onjongole yoku linga eci Suku a yongola kokuavo. Pole, vakuavo ka va kuata lonjanga elomboloko liovina viespiritu. Osimbu omõla ka papatisiwile, o sukila oku kuata ukamba la Yehova kuenda oku kuata elomboloko Liovisonehua. O sukilavo oku kuata elomboloko lieci ca kongeliwa voku li tumbika ku Suku ndeci ci pita lakulu.
10. Ovina vipi omunu a sukila oku lilongisa osimbu handi ka papatisiwile?
10 Yesu wa vetiya olondonge viaye oku longisa omanu ovina viosi a tuma. (Mateo 28:20) Omanu vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya, va sukila oku kuata ukũlĩhĩso wa suapo Wondaka ya Suku. Momo ukũlĩhĩso waco owo u va vetiya oku kuata ekolelo ku Yehova kuenda Kondaka Yaye. (Va Roma 10:17; 1 Timoteo 2:4; Va Heveru 11:6) Eci ocili Cembimbiliya ci veta kutima womunu, noke o likekembela akandu aye. Kuenje, o siapo ovituwa viosimbu. (Ovilinga 3:19) Noke, o kuata onjongole yoku litumbika ku Yehova loku papatisiwa ndeci Yesu a tuma.
11. Momo lie tu sukilila oku kuata ombili kupange woku kunda osimbu handi ka tua papatisiwile?
11 Osimbu omunu ka papatisiwile, o sukila oku kuata ombili yupange woku kunda olondaka Viusoma. Momo upange waco owo ocikele ca velapo Yehova a eca komanu vaye koloneke vilo via sulako. (Mateo 24:14) Akundi vana ka va papatisiwile, citava okuti va vangula la vakuavo catiamẽla kekolelo liavo. Oku kuata ombili kupange woku kunda, ku va kuatisa oku tẽlisa ocikele cavo ku Yehova noke yoku papatisiwa.—Va Roma 10:9, 10, 14, 15.
Ove hẽ o Kuete Ocitangi ci ku Tateka Oku Papatisiwa?
12. Nye ca siata oku tateka omanu vamue oku papatisiwa?
12 Omanu vamue ka va yongola oku papatisiwa, omo liusumba wocikele ciyilila kepapatiso. Ovo va kũlĩha okuti, oku pokola ku Yehova, ci lomboloka oku linga apongoloko komuenyo wavo. Vakuavo va kuete ohele yokuti, nda va papatisiwa, pamue ka vaka tẽlisa ohuminyo va linga yoku pokola ku Yehova. Vamue va siata oku sima ndoco: ‘Nda eteke limue nda linga cimue cĩvi noke yepapatiso, pamue ndi tundisiwa vekongelo.’
13. Eci Yesu a kala palo posi, nye ca tatekele omanu vamue oku linga olondonge viaye?
13 Kocita catete omanu vamue omo lioku pitisa kovaso asakalalo omuenyo, kuenda epata, ka va tẽlele oku linga olondonge via Yesu. Ulume umue wa pingile ku Yesu hati, ndi yongola oku ku kuama kuosi wenda. Pole, Yesu wo sapuila hati, olonjanja vimue ka kuatele onjo yoku lala. Eci Yesu a laleka ulume ukuavo oco a linge ondonge yaye, eye wa popia hati, tete ndika “kenda” isia yange. Ulume waco ka kuatele onjongole yoku kuama Yesu. Momo wa yonguile oku kevelila konjo toke eci isiaye a fa okuti u kenda. Ulume watatu, wa popia hati, ndi yongola oku ku kuama. Pole, tete ndi ‘kosika’ epata liange. Noke, Yesu wa popia hati, alume vaco, va sokisiwa la vana va sokolola ovina via siala konyima. Ulandu owu u lekisa okuti, omanu vana va kuete atatahãi voku litumbika ku Yehova, vaka amamako oku yuvula oku kuata ovikele vekongelo.—Luka 9:57-62.
14. (a) Eci Yesu a laleka Petulu la Andereu la Tiago kuenda Yoano oco va kale anyanga vomanu, nye va linga? (b) Momo lie tu sukilila oku tava okanga ya Yesu?
14 Petulu, la Andereu, la Tiago kuenda Yoano, va lekisile ongangu ya litepa. Embimbiliya li lombolola okuti, eci Yesu a va laleka oku kala olondonge viaye oco va linge anyanga vomanu, ‘va sia awanda avo kuenje vo kuama.’ (Mateo 4:19-22) Noke, va limbuka ocili colondaka Yesu a va sapuila hati: “Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene, momo okanga yange ya sunguluka, locitele cange ca leluka.” (Mateo 11:29, 30) Ocili okuti, epapatiso linena ovikele komunu. Pole, Yesu wa tu likuminya hati, ovikele viaco ka vi lemi kuenda vi tu kavuluisa.
15. Ongangu ya Mose la Yeremiya, yi tu kuatisa ndati oku kolela kekuatiso lia Yehova?
15 Noke yepapatiso, pamue omunu osima okuti ka loñolohele kupange wa Yehova. Ovisimĩlo viaco ka vĩviko. Mose la Yeremiya, kefetikilo va simĩle okuti, ka va pondola oku tẽlisa ocikele va tambuile ku Suku. (Etundilo 3:11; Yeremiya 1:6) Yehova wa va pamisa ndati? Eye wa sapuila Mose hati: “Ame ñala love.” Noke wa sapuilavo Yeremiya hati: “Ñasi love oku ku kuatisa.” (Etundilo 3:12; Yeremiya 1:8) Etu tu sukilavo oku kolela kekuatiso lia Yehova. Ocisola tu kuetele Suku, loku kolela kokuaye, ci tu kuatisa oku yuvula ovisimĩlo vioku tãtala nda tuka tẽlisa elitumbiko lietu. Upostolo Yoano wa popia hati: “Vocisola ka muli usumba, puãi ocisola ca suapo cimũla usumba.” (1 Yoano 4:18) Nda omõla o kasi oku enda likaliaye, o kuata usumba. Pole, nda o kasi oku enda la isiaye, ka kuata vali usumba. Cimuamue haico Yehova a pondola oku linga. Nda tu amamako oku enda laye, o tu songuila vonjila ya sunguluka.—Olosapo 3:5, 6.
Epapatiso Epuluvi Limue Tu Sukila Oku Sumbila
16. Eci omunu a papatisiwa, momo lie etimba liaye liosi liñisiwila vovava?
16 Keteke liepapatiso, tete ku lingiwa ohundo yi lekisa esilivilo lioku papatisiwa. Noke kesulilo liohundo yaco, ava vaka papatisiwa va lekisa ekolelo liavo komanu vosi poku tambulula lolukandi apulilo avali atiamẽla kepapatiso. (Va Roma 10:10. Tanga pokakasia kemẽla 20.) Poku papatisiwa, etimba liavo liñisiwa vovava ndeci ca pita la Yesu eci a papatisiwa. Embimbiliya li popia hati, eci Yesu “a papatisiwa, haico a tunda vovava.” (Mateo 3:16; Marko 1:10) Eci Yoano a papatisa Yesu, wa iñisa etimba liaye liosi vovava.b Epapatiso, li lomboloka okuti, tua linga apongoloko komuenyo wetu poku siapo ovituwa vietu viosimbu. Kuenje, tu fetika omuenyo wokaliye woku vumba Yehova.
17. Ava vaka papatisiwa kuenda vakuavo va kasi pohongele va lekisa ndati esumbilo kelivala liepapatiso?
17 Epuluvi liepapatiso, li kuete esilivilo lia velapo kuenda linena esanju. Embimbiliya li lombolola okuti, eci Yoano a papatisa Yesu Volui Yordão, Yesu wa kala oku likutilila. (Luka 3:21, 22) Omo liaco, omunu wosi o papatisiwa, o sukilavo oku lekisa ovituwa via sunguluka. Embimbiliya li vetiya Akristão oku wala uwalo wa sunguluka oloneke viosi. Omo liaco, keteke liepapatiso tu sukilavo oku wala uwalo wa sunguluka. (1 Timoteo 2:9) Omanu va kasi pohongele, va sukilavo oku lekisa esumbilo kuvakuavo poku yevelela lutate ohundo yepapatiso, loku yuvula oku linga ombuanja osimbu vakuavo va kasi oku papatisiwa.—1 Va Korindo 14:40.
Asumulũho a Tunda Kepapatiso
18, 19. Asumũlũho api omunu a pondola oku tambula noke yepapatiso?
18 Eci tu papatisiwa, tu tiamẽla kepata lia litumbika ku Suku. Eye o linga Isietu kuenda o kala Ekamba lietu. Osimbu handi ka tua papatisiwile, tua kala omanu va litepa ku Suku. Pole, noke yepapatiso, tu linalisa laye. (2 Va Korindo 5:19; Va Kolosai 1:20) Omo liocilumba ca Yesu tu kuete ukamba la Yehova. (Tiago 4:8) Uprofeto Malakiya wa lombolola ndomo Yehova a yevelela omanu vana vambata onduko yaye loku yi tukula. Kuenje olonduko viavo o vi kapa velivulu liaye lionjivaluko. Yehova wa popia hati: “Va linga vange muẽle, eteke ñatuka. Ndi va popela ndeci onjali yi popela omõlãye u vumba.”—Malakiya 3:16-18.
19 Noke yepapatiso, tu tiamẽlavo kocisoko ca vamanji va kasi voluali luosi. Eci Petulu a pula ku Yesu asumũlũho olondonge viaye vi pondola oku tambula omo lioku siapo ovina viosi, eye wa popia hati: “Vosi va sia olonjo, pamue vamanjavo, pamue vamukãi wavo, pamue va isiavo, pamue vainavo, pamue omãla, pamue ovapia, mekonda lionduko yange, va mola eci ca velapo kuenje va [tambula] omuenyo ko pui.” (Mateo 19:29) Noke lianyamo amue, Petulu wa lombolola eci catiamẽla kocisoko ca vamanji va sangiwa voluali luosi. Eye wa limbuka esumũlũho lioku tiamẽla kocisoko caco kuenda ekuatiso a tambula kokuavo. Etu tu pondolavo oku tambula ekuatiso ku vamanji.—1 Petulu 2:17; 5:9.
20. Esumũlũho lipi li tunda kepapatiso?
20 Yesu wa popia hati, vosi va linga olondonge viaye, ‘vaka kuata omuenyo ko pui.’ Elitumbiko lepapatiso li tu ĩha elavoko lioku kuata ‘omuenyo ko pui’ voluali luokaliye lua Suku. (1 Timoteo 6:19) Eli olio elavoko lia velapo tu pondola oku kuata kumue lepata lietu. Asumũlũho tu lavoka oku tambula, a tu vetiya oku endela ‘oloneke ka vi pui, vonduko ya Yehova Suku yetu.’—Mika 4:5.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Cisoka olohulukãi vitatu via va Yudea la vakualofeka vana va yevelela ohundo ya Petulu keteke lio Pendekoste, va papatisiwa. Ndeci kalei woko Etiopia a linga, ovo va kuata elomboloko lialongiso a sangiwa Vondaka ya Suku.—Ovilinga 2:37-41.
b Elivulu limue lia lombolola okuti, ‘ondaka Yohelasi yoku popia hati, oku papatisiwa, yi lomboloka oku iñisiwa vovava.’
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Ndamupi tu tava kocisola ca Yehova kuenda momo lie?
• Ukũlĩhĩso upi wovina viespiritu omunu a sukila oku kuata osimbu ka papatisiwile handi?
• Momo lie tu sukilila oku yuvula usumba wovikele viyilila kepapatiso?
• Olondonge via Yesu via papatisiwa vi lavoka oku tambula asumũlũho api?
[Elitalatu kemẽla 24]
“Nye ci nateka oku papatisiwa?”
[Elitalatu kemẽla 27]
Eteke liepapatiso li nena esanju lia piãla