Angombo Va Eca ‘Ongangu Yiwa Kocunda’
“Lavi ocunda ca Suku co kundikilui. . . . [Ci lingi] lutima wombili . . . loku eca ongangu kocunda.”—1 PETULU 5:2, 3.
1, 2. (a) Ocikele cipi Yesu a ecele kupostolo Petulu? Momo lie a lekisila ekolelo liaco kokuaye? (b) Yehova wa tenda ndati vana va kuete ocikele coku lava olomeme viaye?
OTEMBO yimue eci eteke Liopendekoste yunyamo wa 33 ka lia pitilile, Petulu lolondonge vikuavo epandu va kala oku lia ongau Yesu a pongiyile kohulo Yokalunga ko Galilea. Petulu ka kuatele atatahãi voku kũlĩha okuti, Yesu o kasi lomuenyo. Momo ka ca kale onjanja yatete yoku u mola. Pole, wa kuatele usumba. Momo osimbu handi Yesu ka file, Petulu wo likalele hati, sio kũlĩhĩle. (Luka 22:55-60; 24:34; Yoano 18:25-27; 21:1-14) Anga hẽ Yesu wo vetela evelo omo liekambo liekolelo? Sio, ka ci lingile. Eye wo wĩha ocikele coku lisa ‘olomeme viaye.’ (Yoano 21:15-17) Ulandu Wakristão vatete ndomo wa lomboluiwa Vembimbiliya, u lekisa okuti, Yesu wa kuata esunga lioku kolela Petulu. Kotembo yaco kua kala ovitangi vialua. Pole, Petulu lovapostolo vakuavo kuenda akulu voko Yerusalãi, va songuilile ciwa ekongelo Liakristão. Kuenje ondaka ya Suku yamamako oku sandekiwa kolonepa viosi.—Ovilinga 1:15-26; 2:14; 15:6-9.
2 Koloneke vilo via sulako, Yehova vonduko ya Yesu Kristu, wa siatavo oku nõla alume va loñoloha kespiritu oco va songuile olomeme Viaye. (Va Efeso 4:11, 12; 2 Timoteo 3:1) Anga hẽ Yehova o kuete esunga lioku kolela alume vaco? Ombembua yi sangiwa pokati Kakristão, yeca uvangi wekolelo liaco. Omo okuti, alume vaco ka va lipuile, va siata oku lueya ndeci ca pita la Petulu. (Va Galatia 2:11-14; Tiago 3:2) Pole, Yehova wa va ĩha ocikele coku tata olomeme vina ‘a landa losonde Yomõlaye.’ (Ovilinga 20:28) Eye o va kuetele ocikembe. Omo liaco, va “sesamẽla esumbilo” liocili.—1 Timoteo 5:17.
3. Akulu vekongelo va lekisa ndati onjongole yoku lava ocunda ca Suku?
3 Akulu vekongelo va lekisa ndati onjongole yoku lava ocunda ca Yehova loku eca ongangu yiwa? Ovo va ci linga poku kuama ongangu ya Petulu lakulu vakuavo vekongelo kocita catete. Momo va kolela okuti, espiritu sandu lia Yehova li va ĩha ongusu yoku tẽlisa ovikele viavo. (2 Va Korindo 4:7) Vakuatisavo oku lekisa ovituwa viwa ndeci: Ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, kuenda esuluviko. (Va Galatia 5:22, 23) Omo liaco, tu kũlĩhĩsi olonepa vimue akulu vekongelo va sukila oku lekisa ovituwa viaco poku lava ocunda ca Suku.
Sola Ekongelo Kuenda Omunu Lomunu
4, 5. (a) Yehova la Yesu va sole ndati ocunda? (b) Akulu vekongelo va lekisa ndati ocisola kocunda ca Suku?
4 Espiritu sandu lia Suku li tu kuatisa oku lekisa ocisola okuti, oco ocituwa ca velapo. Yehova wa siata oku lekisa ocisola kocunda Caye, poku angiliya okulia kualua kuespiritu. (Isaya 65:13, 14; Mateo 24:45-47) Pole, eye wa siata oku linga vali ovina vialua. Momo o lekisa ocisola komunu wosi o kasi vocunda caye. (1 Petulu 5:6, 7) Cimuamue haico Yesu a linga. Eye wa pesela omuenyo waye kokuavo. Kuenda wa va kũlĩha vosi ‘kolonduko.’—Yoano 10:3, 14-16.
5 Akulu vekongelo va siata oku kuama ongangu ya Yehova leyi ya Yesu. Ovo va lekisa ocisola kocunda ca Suku poku ‘longisa ondaka yaye’ vekongelo. Olohundo viavo vi pamisa vamanji vekongelo loku va teyuila. Upange wavo wa siata oku muiwa lomanu vosi. (1 Timoteo 4:13, 16) Ovo va likolisilako oku linga ovopange amue ndeci: Oku soneha ovolandu ekongelo, oku tuma ovikanda, oku linga asokiyo ovopange kuenda ovina vikuavo vi ecelela okuti, olohongele ‘vi endisiwa ciwa lesumbilo.’ (1 Va Korindo 14:40) Ovopange aco ka a siatele oku muiwa la vamanji vosi. Pole, a siata oku lingiwa omo liocisola.—Galatia 5:13.
6, 7. (a) Nye ci kuatisa akulu vekongelo oku kũlĩha ciwa vamanji? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku sapuilako akulu vekongelo ovitangi vietu?
6 Akulu vekongelo va likolisilako oku lekisa ocisola komunu lomunu vekongelo. (Va Filipoi 2:4) Ovo va pondola oku ci linga poku talavaya lavo kupange woku kunda. Yesu olonjanja vimue wa enda oku laleka olondonge viaye oku enda lavio kupange woku kunda. Kuenje vapuluvi aco wa enda oku eca evetiyo kokuavo. (Luka 8:1) Manji umue ukulu wekongelo wa lombolola hati: ‘Nda tu yongola oku kũlĩha manji umue vekongelo loku eca evetiyo kokuaye, tu sukila oku talavaya laye kupange woku kunda.’ Nda ove kua la talavaya lukulu wekongelo kupange woku kunda, sokiya epuluvi lioku ci linga.
7 Ocisola ca vetiya Yesu oku sanjuka lolondonge viaye kuenda oku sumua kumosi lavo. Otembo yimue eci akũi epanduvali kolondonge via tiuka kupange woku kunda lesanju, Yesu wa ‘sanjukilevo kumosi lavo.’ (Luka 10:17-21) Pole, epuluvi likuavo eci a mola esumuo lia Maria lepata liaye kuenda akamba vaye omo liolofa via Lasaru, “Yesu wa lila.” (Yoano 11:33-35) Cimuamue haico akulu vekongelo va sukila oku linga koloneke vilo. Ovo va sukila oku kũlĩha ovitangi via vamanji vekongelo. Ocisola cavo ci va vetiya oku ‘yolela lava va yolela,’ kuenda oku ‘lila lava va lila.’ (Va Roma 12:15) Nda wa sumua, sapuilako akulu vekongelo. Momo oku yevelela ovisimĩlo viove, ci va kuatisa. (Va Roma 1:11, 12) Ovo poku kũlĩha ovitangi viove, ci va kuatisa oku ku ĩha elembeleko levetiyo.—1 Va Tesalonike 1:6; 3:1-3.
8, 9. (a) Ukulu umue wekongelo wa lekisile ndati ocisola kukãi waye? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo ukulu wekongelo oku lekisa ocisola kepata liaye?
8 Ocisola ukulu wekongelo a kuetele ocunda ca Yehova, tu ci limbukila koku tata epata liaye. (1 Timoteo 3:1, 4) Nda eye ohueli, ocisola lesumbilo a lekisa kukãi waye, ceca ongangu yiwa kalume vakuavo vekongelo. (Va Efeso 5:25; 1 Petulu 3:7) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Linda. Ulume waye wa kala ukulu wekongelo ci soka akũi avali kanyamo toke eci a fa. Eye wa popia hati: ‘Ulume wange wa enda oku pesela otembo yalua koku tata ekongelo. Pole, wa ndi kuatisa oku limbuka okuti, nda tiamẽlavo kupange waye. Momo wa enda oku eca olopandu omo liekuatiso liange. Kuenda wa enda oku sanda otembo yoku kala lame. Kuenje nda limbuka ocisola a ndi kuetele. Omo liaco, sia kuatele onyeño omo liotembo a pesela koku tẽlisa ovikele viekongelo.’
9 Nda ukulu wekongelo o kuete omãla, ocisola a lekisa kokuavo lepandiyo, ceca ongangu yiwa kolonjali vikuavo vekongelo. (Va Efeso 6:4) Handi vali, ocisola a lekisa kepata liaye, ceca uvangi wekolelo lia lekisiwa kokuaye eci a nõliwa lespiritu sandu oku kala ukulu wekongelo.—1 Timoteo 3:4, 5.
Lekisa Esanju Lombembua Poku Sapela
10. (a) Nye ci tateka esanju lombembua vekongelo? (b) Kocita catete ocitangi cipi ca kapele kohele esanju lombembua vekongelo? Ocitangi caco va ci tetulula ndati?
10 Espiritu sandu li vetiya Ukristão oku kuata esanju lombembua. Capiãla enene pokati kakulu vekongelo. Handi vali, li kuatisavo vamanji vosi vekongelo. Ekambo lioku sapela, li tateka ocisola lombembua vekongelo. Soma Salomone wa popia hati: “Nda ka pa li alungulo ovina vi sokiyiwa vi nyõlẽha.” (Olosapo 15:22) Oku sapela la vakuetu lesumbilo kuenda esunguluko, ci nena esanju lombembua. Kocita catete eci ocitangi coku seviwa evamba ca fetika oku nyõla ombembua vekongelo, ocisoko cosungu yakulu ko Yerusalãi ca kuatisiwa lespiritu sandu. Ovo va lombolola ovisimĩlo viavo viatiamẽla kocitangi caco. Noke yoku ci tetulula, va nõlapo onjila va sukilile oku kuama. Eci va pitiya ondaka yaco kakongelo, vamanji va ‘kolisiwa vekolelo, kuenje va kuata esanju.’ (Ovilinga 15:6-23, 25, 31; 16:4, 5) Noke, va vetiya ocisola lombembua pokati kavo.
11. Akulu vekongelo va vetiya ndati ocisola lombembua vekongelo?
11 Koloneke vilo akulu vekongelo va vetiyavo esanju lombembua vekongelo poku sapela la vamanji. Eci ovitangi vi fetika oku kapa kohele ombembua vekongelo, ovo va liongolola. Kuenje va sapela eci catiamẽla kocitangi caco. Ovo va liyevelela pokati lesumbilo. (Olosapo 13:10; 18:13) Noke yoku likutilila ku Yehova loku pinga ekuatiso liespiritu sandu, va kuama olonumbi Viembimbiliya levi vi sangiwa valivulu a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua.’ (Mateo 24:45-47; 1 Va Korindo 4:6) Poku nõla onjila yi kuamiwa, omunu lomunu pokati kavo o pokola kolonumbi viaco. Eye o tava konjila ya nõliwapo ndaño okuti pamue, ovisimĩlo viaye ka via taviwile lavakuavo. Esunguluko, li nena esanju lombembua. Kuenda li eca ongangu yiwa ku vamanji vekongelo osimbu vamamako oku endaenda la Suku. (Mika 6:8) Ove hẽ wa siata oku tava kondaka yakulu vekongelo eci va tetulula ocitangi cimue loku kuama olonumbi Viembimbiliya?
Lekisa Epandi Locisola
12. Eci Yesu a kala lovapostolo vaye, momo lie a sukilile oku lekisa epandi locisola kokuavo?
12 Yesu eci a kala lolondonge viaye, wa lekisile epandi locisola ndaño okuti, va enda oku lueya. Eye olonjanja vialua wa va longisa esilivilo lioku lekisa eliketiso. (Mateo 18:1-4; 20:25-27) Pole, kuteke waye wa sulako palo posi, noke yoku sukula olomãhi violondonge viaye, “va fetika oku lihoya pokati vati: U o linga unene pokati ketu helie?” (Luka 22:24; Yoano 13:1-5) Anga hẽ Yesu wa va vetela evelo? Sio, ka ci lingile. Eye wa va sapuila locisola hati: “Wa velapo komesa helie, yu o tumala, ale yu ukuakuvumba? Siti, yu o tumala komesa? Ame puãi ñasi pokati kene ndukuakuvumba.” (Luka 22:27) Epandi lia Yesu lohenda kuenda ongangu yaye yiwa, ya kuatisa olondonge viaye.
13, 14. Vapuluvi api akulu vekongelo va sukila oku lekisa ohenda?
13 Cimuamue haico ukulu wekongelo a sukila oku linga poku eca elungulo kumanji umue wa lueya. Citava okuti ukulu wekongelo o kuata onyeño la manji wa lueya. Pole, poku ivaluka okuti, eye wa siatavo oku lueya, o likolisilako oku lekisa epandi lohenda kokuaye. Momo ovituwa viaco ovio Yehova la Yesu va siata oku lekisa ku vamanji vosi, oku kongelamo akulu vekongelo.—1 Va Tesalonike 5:14; Tiago 2:13.
14 Olonjanja vimue akulu vekongelo va sukila oku eca elungulo lia velapo komunu wa linga ekandu linene. Nda ka yongola oku likekembela, akulu vekongelo va kuete omoko yoku u tundisa vekongelo. (1 Va Korindo 5:11-13) Ovo ka va lekisa okuti, va suvuka omunu waco. Pole, va lekisa okuti va suvuka ekandu liaye. (Yuda 23) Ocisola cakulu vekongelo, ci kuatisa omunu wa lueya oku tiuka lonjanga vekongelo.—Luka 15:11-24.
Ovilinga Viwa vi Vetiyiwa Lekolelo
15. Akulu vekongelo va kuama ndati ongangu ya Yehova? Nye ci va vetiya oku ci linga?
15 ‘Yehova o kuatela ohenda omanu vosi’ ndaño vana ka va lekisa olopandu kokuaye. (Osamo 145:9; Mateo 5:45) Ohenda ya Yehova tu yi limbukila poku tuma omanu vaye oku kunda “olondaka viwa viusoma.” (Mateo 24:14) Akulu vekongelo va kuamavo ongangu ya Yehova poku pitisa kovaso upange woku kunda. Nye ci va vetiya oku ci linga? Ekolelo va kuetele Yehova kuenda olohuminyo viaye.—Va Roma 10:10, 13, 14.
16. Akulu vekongelo va linga ndati ‘eci ciwa’ ku vamanji?
16 Akulu vekongelo va kuetevo ocikele coku linga eci ciwa komanu vosi, ‘ca piãla enene ku vakuavo Akristão.’ (Va Galatia 6:10) Ovo va pondola oku ci linga, poku nyula vamanji kolonjo viavo loku va pandiya. Manji umue ukulu wekongelo wa popia hati: ‘Ndi sole oku nyula vamanji kolonjo viavo. Poku ci linga, ndi kuata epuluvi lioku va pandiya omo lioku likolisila kuavo kupange wa Yehova. Ndi kuatavo epuluvi lioku va kuatisa oku limbuka okuti, tu sole calua upange wavo.’ Olonjanja vimue akulu vekongelo va eca olonumbi kumanji umue oco a loñolohe kupange wa Yehova. Poku ci linga, va kuama ongangu yupostolo Paulu. Kũlĩhĩsa ndomo eye a pandiya vamanji ko Tesalonike. Eye wa popia hati: “Tua kolela Ñala okuti vu kasi ale oku linga ovina tuo sapuili, kuenje [wamamiko oku] vi lingainga.” (2 Va Tesalonike 3:4) Olondaka evi, vi vetiya vamanji oku pokola kolonumbi viakulu vekongelo. (Va Heveru 13:17) Eci o tambula elembeleko kumanji umue ukulu wekongelo wa ku pasuisa, momo lie ku ecela olopandu?
Oku Liketisa ku Kuatisa Oku Lekisa Umbombe
17. Nye Petulu a lilongisa ku Yesu?
17 Yesu wa liketisile, ndaño ceci va enda oku u lueyela. (Mateo 11:29) Eci a kuatiwa lovanyali vaye, wa lekisa umbombe loku likandangiya. Petulu omo lionjanga wa somola osipata yaye kuenje wa lemẽha umue pokati kavo. Pole, Yesu wa popia laye hati: “Wa soka okuti, si tẽla oku pinga ku Tate hã ka numisa ndopo olohoka viovangelo okuti, ekũi liolohoka kolohoka vivali vi sule?” (Mateo 26:51-53; Yoano 18:10) Petulu wa pokuile kelungulo liaco. Momo eci pa pita otembo yimue, wa ivaluisa Akristão hati: “Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti, vu kuama volomãhi viaye. . . . Eci vo lavisa, ka va tiuwilile elaviso, leci vo talisa ohali, ka sokoluile oku va fetuluinya.”—1 Petulu 2:21-23.
18, 19. (a) Vapuluvi api akulu vekongelo va sukila oku lekisa umbombe loku likandangiya? (b) Apulilo api tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
18 Akulu vekongelo va sukilavo oku lekisa umbombe ndaño ceci va popiwa lãvi. Olonjanja vimue pamue va seteka oku eca elungulo kumanji umue vekongelo. Pole, manji yaco ka va tambulula ciwa. Nda manji yaco wa hongua kespiritu, pamue o tambulula lolondaka “viukãlu via soka ndokutoma kuosipata.” (Olosapo 12:18) Pole, akulu vekongelo va kuama ongangu ya Yesu yoku yuvula oku fetuluinya cĩvi leci cĩvi. Ovo va likandangiya loku lekisa ohenda kumanji o sukila ekuatiso. (1 Petulu 3:8, 9) Ove hẽ wa siata oku kuama ongangu yakulu vekongelo yoku lekisa umbombe lepandi eci o tambula elungulo?
19 Yehova la Yesu Kristu va sole calua upange wakulu vekongelo woku tata ocunda caye. Ovo va kuetevo ocikembe loloñuatisi viakulu vekongelo vana va kuatisa akulu vekongelo ‘koku vumba olosandu.’ (Va Heveru 6:10) Vamanji vana va papatisiwa, momo lie ka va sandiliyila ocikele caco ‘cupange uwa’? (1 Timoteo 3:1) Yehova wa siata oku pindisa ndati akulu vekongelo? Vocipama cikuãimo tuka konomuisa apulilo a lingiwa ndeti.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Olonjila vipi akulu vekongelo va sukila oku kuama oco va lekise ocisola ku vamanji?
• Vamanji vekongelo va pondola ndati oku nena esanju lombembua?
• Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku kuata epandi locisola poku eca elungulo?
• Akulu vekongelo va lekisa ndati ohenda lekolelo?
[Elitalatu kemẽla 19]
Akulu vekongelo va vetiyiwa locisola poku songuila ekongelo
[Elitalatu kemẽla 19]
Akulu vekongelo va siata oku sanda otembo yoku linga olomapalo lepata liavo
[Elitalatu kemẽla 19]
Va siatavo oku enda kupange woku kunda
[Elitalatu kemẽla 20]
Akulu vekongelo omo lioku sapela, va nena esanju lombembua vekongelo