Limbuka Esumũlũho Lioku Kala Vocisoko Ca Yehova
“Tu [sanjukila] uwa wonjo yove.”—OSAMO 65:4.
1, 2. (a) Eliangiliyo lioku tunga onembele lia kuatisa ndati va Isareli? (b) Eliangiliyo lipi Daviti a linga lioku tunga onembele ya Yehova?
DAVITI woko Isareli, wa tukuiwa calua Vovisonehua via va Heveru. Eye wa kala ungombo wolomeme, wa enda oku sika ovisikilo, wa kala uprofeto, haeye osoma. Kuenda wa lekisile ekolelo lialua ku Yehova. Omo liukamba a kuatele la Yehova, wa yonguile oku u tungila onembele oco yi kale ocitumãlo cefendelo liocili ko Isareli. Eye wa kũlĩhĩle okuti, onembele yaco kuenda upange u lingiwilamo, u nena esanju lesumũlũho komanu va Yehova. Omo liaco, wa imba ocisungo hati: “Omunu ove o nola u pitisa ocipepi, okuti, o tunga vovitali viove eye wa sumũlũha. Tu [sanjukila] uwa wonjo yove, haiyo onembele yove yi kola.”—Osamo 65:4.
2 Daviti ka kuatele esumũlũho lioku endisa upange woku tunga onjo ya Yehova. Momo esumũlũho liaco, lia eciwile komõlaye Salomone. Pole, ka lisiõsuĩle omo lioku pumba esumũlũho liaco. Eye wa velisilepo lika oku tungiwa kuonembele yaco. Omo liaco, wa kuatisa upange waco poku eca ku Salomone olonumbi a tambula ku Yehova vioku tunga onembele yaco. Daviti wa sokiyile olohulukãi viomanu valua va Lewi. Kuenje wa va tepa ovisoko. Wa eca olohulukãi viopalata lulu, oco vi kuatise kupange woku tunga onembele.—1 Asapulo 17:1, 4, 11, 12; 23:3-6; 28:11, 12; 29:1-5.
3. Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa catiamẽla keliangiliyo liefendelo lia Yehova?
3 Va Isareli va kuatisa keliangiliyo lioku tunga onembele yefendelo lia Yehova. Etu tumanu va Yehova koloneke vilo, tua siatavo oku kuatisa keliangiliyo liefendelo lia Yehova vocisoko Caye. Tu lekisa ocituwa ndeci ca Daviti, kuenda ka tu lisiõsiõla. Pole, tu ivaluka esumũlũho tu kuete vocisoko ca Yehova. Ove hẽ, o tẽla oku sokolola ovina viwa tua siata oku tambula vi tu vetiya oku eca olopandu ku Yehova? Tu konomuisi vimue pokati kovina viaco.
Tu Eca Olopandu Omo Liava va Kuete Ocikele Coku tu Songuila
4, 5. (a) ‘Ukuenje wa lunguka’ wa siata oku tẽlisa ndati ocikele caye? (b) Olombangi vimue via Yehova via siata oku sanjukila ndati okulia kuespiritu?
4 Tu kuete esunga lioku eca olopandu ‘kukuenje wa kolelua’ una Yesu a ĩha ocikele coku songuila olondonge viaye palo posi. Akristão olombuavekua, va kuete ocikele coku songuila upange woku kunda, kuenda olohongele viefendelo lia Yehova. Va kuetevo ocikele coku sandeka alivulu kueci ci pitahãla 400 kalimi. Omanu valua voluali, va siata oku sanjukila okulia kuaco kuespiritu kueciwa ‘votembo ya sokiyiwa.’ (Mateo 24:45-47) Omo liaco, ka tu kuete esunga lioku lisiõsiõla.
5 Ukulu umue wekongelo o tukuiwa hati, Elfi, vokuenda kuanyamo alua wa siata oku kuatisiwa lolonumbi Viembimbiliya kuenda alivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka. Eye poku eca olopandu wa popia hati: ‘Nda sia tambuile ekuatiso liolonumbi viocisoko ca Yehova, omuenyo wange nda u tãi pi?’ Manji umue ukuavo o tukuiwa hati, Petulu kuenda Irmgard, va kasivo oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua. Manji Irmgard wa ecavo olopandu omo lialivulu a sandekiwa locisoko ca Yehova. Vamue pokati kalivulu aco a sandekiwila omanu va vela ndeci: Olomeke kuenda ovisitatũi.
6, 7. (a) Upange wakongelo voluali luosi, u kasi oku endisiwa ndati? (b) Vamanji vamue va siata oku popia nye catiamẽla kesumũlũho lioku kala vocisoko ca Yehova?
6 ‘Ukuenje wa lunguka,’ o kuete Osungu Yolombangi via Yehova okuti, ocisoko Cakristão olombuavekua. Ovo va kasi kombala Yolombangi via Yehova ko Brooklyn, kolupale luo Nova Yorke, kofeka yo Estados Unidos. Osungu Yolombangi via Yehova ya siata oku nõla alume va loñoloha va talavaya voloseketa Viololombangi via Yehova oco va endise upange wakongelo a pitahãla 98.000 a sangiwa koluali luosi. Alume vana va loñoloha kespiritu, va siata oku nõliwa oco va linge akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo. (1 Timoteo 3:1-9, 12, 13) Akulu vekongelo va kuete ocikele coku songuila olomeme via Suku. Etu tu kuete esumũlũho lioku kala vocunda ca Yehova loku kuatisiwa lavamanji va sangiwa voluali luosi omo liocisola cavo.—1 Petulu 2:17; 5:2, 3.
7 Vamanji valua, va siata oku eca olopandu kolonumbi va tambula kakulu vekongelo. Momo vi va kuatisa oku yuvula oku lisiõsiõla. Kũlĩhĩsa ulandu wamanji umue ukãi o kuete ci pitahãla 30 kanyamo o tukuiwa hati, Birgit. Eci a kala umalẽhe, wa lueyele vovihandeleko via Yehova omo lioku kuata akamba vãvi. Kuenje wa tundisiwa vekongelo. Pole, akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo, vo kuatisa oku tiuka vocisoko ca Yehova. Cilo nye a yevite vutima waye? Eye wa popia hati: ‘Ndeca olopandu vialua kokuavo. Momo toke cilo, ndi kasi vocisoko ca Yehova.’ Umalẽhe ukuavo o tukuiwa hati, Andreas okuti, o kuete 17 kanyamo wa popiavo hati: ‘Ocisoko ca Yehova oco lika ca velapo voluali luosi.’ Etu tu sukilavo oku eca olopandu omo liesumũlũho tu kuete lioku kala vocisoka ca Yehova.
Vamanji va Songuila Ekongelo, ka va Lipuile
8, 9. Omanu vamue vo kotembo ya Daviti va lingile nye? Daviti wa liyaka ndati lusuanji waco?
8 Vamanji vana va nõliwa oco va endise upange wa Yehova, ka va lipuile. Ovo va siatavo oku lueya. Vamue pokati kavo va kasi oku likolisilako oku yula ovituwa vĩvi va kuete. Anga hẽ ovina evi vi tu sumuisa? Sio ka vi tu sumuisa. Kotembo ya va Isareli alume va kuatele ocikele coku va songuila vakuavo, va endavo oku lueya. Daviti eci a kala umalẽhe, wa tambuile elaleko lioku kala usiki wa Soma Saulu. Pole, vokuenda kuotembo, Saulu wa seteka oku u ponda. Omo liaco, Daviti wa tila oco a popele omuenyo waye.—1 Samuele 16:14-23; 18:10-12; 19:18; 20:32, 33; 22:1-5.
9 Omanu vakuavo ko Isareli, va lingilevo usuanji. Yoava kesongo kasualali va Daviti, wa ponda Avinere ukuepata lia Saulu. Avisalome wa lingilavo usuanji isiaye Daviti. Momo wa yonguile oku tambula usoma. Daviti wa pulukavo oku pondiwa londunguli yaye Aitofele una a kolele calua. (2 Samuele 3:22-30; 15:1-17, 31; 16:15, 21) Eci Daviti a liyaka lovitangi viaco, ka lisiõsuĩle, kuenda ka liwekelepo oku vumba Yehova. Eye wa lekisa ocituwa cimue ca litepa. Momo ovitangi viaco, vio vetiya oku kolela ku Yehova kuenda oku amamako locituwa a lekisile eci a lambalaliwile la Saulu. Kotembo yaco, eye wa imba ocisungo hati: “Ndinge ohenda, a Suku, ndinge muẽle ohenda, momo utima wange u wunda kokuove. [Ndi vunda vulembo] wavava ove toke otokua eyi yenyõleho yi pita.”—Osamo 57:1.
10, 11. Manji umue o tukuiwa hati Gertrude eci a kala umalẽhe wa liyaka lovitangi vipi? Nye a popia catiamẽla ku vamanji?
10 Koloneke vilo, ka tu kuete esunga lioku lisiõsuĩla ocisoko ca Yehova. Yehova kuenda ovangelo vaye, lakulu vekongelo, ka va ecelela ovisuanji vekongelo. Vosi yetu tua siata oku liyaka lovitangi vi tunda kakandu etu kuenda kovituwa vĩvi via vakuetu.
11 Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Gertrude, o kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua. Eci a kala umalẽhe wa litumbikile kupange wakundi votembo yosi. Pole, vakuavo vo lundilile hati, wa siata oku iva. Nye eye a linga? Anga hẽ wa lisiõsiõla? Sio ka lisiõsuĩle. Kunyamo wo 2003 eci a kuata 91 kanyamo, osimbu handi ka file, wa popia hati: ‘Ovitangi nda liyaka lavio, via ndi kuatisa oku limbuka okuti, ndaño omanu ka va lekisa ovituwa viwa, Yehova amamako oku songuila upange waye. Kuenda ecelela okuti, ndaño ka tua lipuile, tu kuatisavo kupange waco.’ Manji Gertrude eci a liyaka lovitangi vi tunda kovituwa vĩvi via vamanji, wa likutilila ku Yehova lutima wosi.
12. (a) Ongangu yipi yĩvi Akristão vamue va lekisile kocita catete? (b) Pi tu sukila oku tiamisila utima wetu?
12 Ocili okuti, omanu vosi va kasi vocisoko ca Yehova, ka va lipuile. Omo liaco, nda ukulu umue wekongelo wa linga eci ka ca sungulukile, tu sukila ‘oku yuvula oku lisiõsiõla.’ (Va Filipoi 2:14) Ka tuka kuami ongangu yĩvi Yakristão vamue vokocita catete. Ndomo ndonge Yuda a ci lombolola, alongisi vesanda va kala kotembo yaco, va enda oku pembula olombiali, loku sepula akulu vekongelo. Handi vali, ‘omanu vaco va enda oku ñuñuna, loku lisiõsiõla.’ (Yuda 8, 16) Omo liaco, tu yuvuli oku lisiõsiõla okuti, tu tiamisila lika utima kolonumbi vi tunda ‘kukuenje wa lunguka.’ Tu amamiko oku sola ocisoko ca Yehova kuenda ‘oku linga ovina viosi loku yuvula oku lisiõsiõla.’
‘Ondaka Eyi ya Kãla’
13. Olondonge vimue eci via yeva elongiso lia Yesu, nye via linga?
13 Kocita catete Akristão vamue va lisiõsuĩla akulu vekongelo. Pole, vakuavo va lisiõsuĩla elongiso lia Yesu. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Yoano 6:48-69, Yesu wa popia hati: “U o lia etimba liange kuenda o nyua osonde yange o kuete omuenyo ko pui.” Eci olondonge via yeva olondaka evi, ‘valua pokati kavo va popia hati: ‘Ondaka eyi ya kãla. Helie o tẽla oku yi yeva?’ Noke Yesu wa limbuka okuti, ‘olondonge viaye via fetika oku lisiõsiõla’ omo liondaka yaco. Embimbiliya li popia hati: “Tunde opo va lua pokati [kavo] va tiukila konyima, kuenje ka va endaile vali laye.” Pole, kua kala vamue okuti, ka va lekisile ocituwa coku lisiõsiõla. Kũlĩhĩsa etambululo liovapostolo va soka 12, eci Yesu a va pula hati: “Lene wendivo?” Upostolo Petulu wa kumbulula hati: “A Ñala, kulie tu enda? Ove, ove o kasi lolondaka viomuenyo ko pui. Etu tua kolela, kuenda tua limbuka okuti, ove U o kola wa Suku.”
14, 15. (a) Momo lie omanu vamue va siatela oku sumua lalongiso ocisoko ca Yehova? (b) Nye tu lilongisa kulandu wa manji Manuele?
14 Koloneke vilo, vamanji vamue va siatavo oku sumua lalongiso vamue vocisoko ca Yehova. Kuenje va lisiõsiõla. Momo lie va siatela oku lekisa ocituwa caco? Olonjanja vimue va lisiõsiõla omo okuti, ka va kuete elomboloko liolonjila via Yehova. Ululiki wetu o situlula ocili caye vokuenda kuotembo. Handi vali, ukũlĩhĩso wetu watiamẽla Kembimbiliya, vokuenda kuotembo u pita vapongoloko. Omanu valua vocisoko ca Yehova, va sanjukila apongoloko aco. Pole, vana va ‘litenda hati, vakuesunga,’ va siata oku sumua. (Ukundi 7:16) Omo liepela, va kuata ovisimĩlo vĩvi loku lekisa esino. Ocituwa coku lisiõsiõla, ci koka ohele. Momo ci pondola oku tu yapula vocisoko ca Yehova.
15 Manji umue o tukuiwa hati, Manuele, otembo yimue wa pisilevo olonumbi vimue via sandekiwa valivulu ‘ukuenje wa lunguka.’ (Mateo 24:45) Noke wa liwekapo oku tanga alivulu aco. Kuenje wa sapuila akulu vekongelo hati, ka yongola vali oku kala Ombangi ya Yehova. Vokuenda kuotembo manji Manuele, wa limbuka okuti, alongiso ocisoko ca Yehova ocili. Noke, lioku limbuka ekandu liaye, wa sandiliya vali Olombangi via Yehova. Kuenje vo kuatisa oku tiuka vekongelo. Cilo eye wa sanjuka calua.
16. Nye ci tu kuatisa oku yuvula atatahãi atiamẽla kalongiso vocisoko ca Yehova?
16 Olonjanja vimue ka tu kuata elomboloko lialongiso amue ocisoko ca Yehova. Oco hẽ, nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku kuata epandi. Momo citava okuti vokuenda kuotembo, ukuenje wa lunguka o sandeka ocipama cimue ci tambulula apulilo etu. Tu sukilavo oku sanda ekuatiso kakulu vekongelo. (Yuda 22, 23) Handi vali, ohutililo, lelilongiso lio pokolika, loku likongela kumosi la vamanji, vi tu kuatisavo oku pua atatahãi. Kuenje tu pamisa ekolelo lietu kolonumbi Viembimbiliya vina tu tambula kukuenje wa lunguka.
Kuata Ovisimĩlo Via Sunguluka
17, 18. Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa vekongelo, kuenda momo lie?
17 Omanu omo okuti ka va lipuile, utima wavo wa tekela lika koku linga ekandu. Vakuavo va tekela lika koku lisiõsiõla lonjila yimue ka ya sungulukile. (Efetikilo 8:21; Va Roma 5:12) Pole, nda tua tiamisila lika utima koku lisiõsiõla, tu nyõla ukamba wetu la Yehova. Omo liaco, tu sukila oku lunguka lovisimĩlo viaco.
18 Eci tu yonjiwa lovisimĩlo vioku lisiõsiõla omo liovina vimue vi lingiwa vekongelo, tu sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Kuenda tu sukilavo oku tiamisila utima kovina vi pamisa ekolelo lietu. (1 Va Korindo 15:58; Tito 2:1-5) Yehova wa kũlĩha ovina viosi vi lingiwa vocisoko caye. Yesu wa kũlĩhavo ovina viosi vi pita vakongelo ndeci a linga kocita catete. (Esituluilo 1:10, 11) Omo liaco, tu sukila oku pandikisa osimbu tu imba ovaso ku Yehova kuenda ku Yesu Kristu Utue wekongelo. Ovo va pondola oku kuatisa akulu vekongelo oku tetulula ovitangi vimue.—Osamo 43:5; Va Kolosai 1:18; Tito 1:5.
19. Osimbu Usoma wa Suku ka wa vialele oluali, pi tu sukila oku tiamisila utima?
19 Oluali lulo ndopo lu sulila. Kuenje, Usoma wa Mesiya uka viala omanu vosi va sunguluka. Osimbu otembo yaco ka yeyile, tu sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Ovisimĩlo viaco, vi tu kuatisa oku lekisa ovituwa via sunguluka ku vamanji. Kuenje ka tu tiamisila lika utima koku lueya kuavo. Oku tiamisila utima kovituwa viavo viwa, ci tu vetiya oku kuata esanju. Ka tuka eceleli okuti, tu lisiõsiõla calua omo lioku sumua. Tu sukila oku pamisa ekalo lietu kespiritu.
20. Ovisimĩlo via sunguluka vi tu kuatisa oku ivaluka esumũlũho lie tu kuete?
20 Ovisimĩlo via sunguluka vi tu kuatisavo oku limbuka esumũlũho tu kuete omo lioku tiamẽla kocisoko ca Yehova ca palo posi. Voluali luosi ka muli ocisoko cikuavo ci pokola kolonumbi via Yehova. Ove o kuete esumũlũho lioku tiamẽla kefendelo lia Yehova Suku yocili. Anga hẽ esumũlũho liaco ka li ku sanjuisa? Omo liaco, kuata ocituwa ndeci ca Daviti wa imba ocisungo hati: “Ove, okuakuyeva ohutililo, kokuove ku kokela omanu vosi. Eci akandu etu lolohõle vietu vi tu luila ove o vi ecela. Omunu ove o nola hu pitisa ocipepi, okuti, o tunga vovitali viove, eye wa sumũlũha. Tu [sanjukila] uwa wonjo yove, haiyo onembele yove yi kola.”—Osamo 65:2, 4.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie tu sukilila oku eca olopandu kakulu va songuila ekongelo?
• Nye tu sukila oku linga nda ukulu umue wekongelo wa lueya?
• Eci ukũlĩhĩso wetu Wembimbiliya u pita vapongoloko, nye tu sukila oku linga?
• Nye ci kuatisa Ukristão oku yula atatahãi?
[Elitalatu kemẽla 14]
Daviti wa eca ku Salomone olonumbi vioku tunga onembele ya Yehova, loku kuatisa efendelo lia Yehova lutima wosi
[Elitalatu kemẽla 17]
Akulu vekongelo va eca ekuatiso konepa yespiritu lutima wavo wosi