Tu Sivayeli Kumuamue Onduko Ya Yehova
“Va kemainye Yehova kumuamue lame. Tu pandiyili pamosi onduko yaye.” —OSAMO 34:3.
1. Ongangu yipi Yesu a sia vokuenda kupange waye woku kunda palo posi?
KUNYAMO wa 33 keteke 14 kosãi ya Nisana kuteke, Yesu kuenda ovapostolo vaye va imbila kumuamue ocisungo coku sivaya Yehova vohondo yimue ko Yerusalãi. (Mateo 26:30) Epuluvi liaco lia kala onjanja yaye ya sulako yoku cilinga kumue lovapostolo vaye. Omo liaco, ca sungulukile oku malusula ohongele yaco locisungo coku sivaya Yehova. Yesu tunde kefetikilo liupange waye woku kunda, wa sivaya Isiaye loku sapula onduko Yaye komanu. (Mateo 4:10; 6:9; 22:37, 38; Yoano 12:28; 17:6) Eye wa lalekavo omanu ndeci ukualosamo a popia hati: “Va kemainye Yehova kumuamue lame. Tu pandiyili pamosi onduko yaye.” (Osamo 34:3) Eyi oyo ongangu tu sukila oku kuama.
2, 3. (a) Tua kũlĩha ndati okuti, Osamo 34 yi kuete ulandu wocitumasuku? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo leci cikuãimo?
2 Eci papita olowola vimue tunde eci olondonge via imbila kumue ocisungo la Yesu, upostolo Yoano wa mola ulandu umue u komohĩsa. Eye wa mola okuti Cime caye Yesu, kuenda ovimunu vivali va valeliwa koviti oco va pondiwe. Noke wa mola okuti, asualali voko Roma va teya ovolu ovimunu viaco oco va fe lonjanga. Yoano wa lombolola okuti, ovolu a Yesu ka a teyiwile. Momo eci asualali va pitila ponele yaye va limbuka okuti, wa fa ale. Yoano Vevanjeliu liaye wa lombolola okuti, ulandu wovitangi viaco wa tẽlisa onepa yimue yocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liolosamo 34 ku popia hati: “Lalimue [ekepa liaye] li teka.”—Yoano 19:32-36; Osamo 34:20.
3 Vosamo 34 muli atosi alua a kuete esilivilo Kakristão. Omo liaco, vocipama cilo kuenda eci ci kuãimo, tuka kũlĩhĩsa ovitangi Daviti a liyaka lavio eci a soneha Osamo yaco. Noke tu konomuisa ovina vikuavo vi sangiwa Vosamo yaco.
Daviti wa Puluka Peka Lia Saulu
4. (a) Momo lie Daviti a wavekiwila oco a linge osoma ya va Isareli? (b) Momo lie Saulu a solele calua Daviti?
4 Eci Daviti a kala umalẽhe, Saulu eye wa kala osoma ya va Isareli. Pole, Saulu omo liesino wa pumba ohenda ya Yehova. Noke, uprofeto Samuele wo sapuila hati: “Etali Yehova wa ku nyẽha uviali wa va Isareli, wo weca kukuene wa ku velapo.” (1 Samuele 15:28) Noke Yehova wa tuma Samuele oku waveka umue pokati komãla va Jese oco a linge osoma ya va Isareli. Vokuenda kuotembo yaco Saulu wa liyaka lovitangi vialua, momo ka kuatele vali espiritu lia Suku. Daviti omo liuloño waye woku sika ovisikilo, wa tualiwa ko Givea oco a vumbe soma. Omo liaco, wa kala konjo ya Saulu, kuenje weya oku soliwa calua laye.—1 Samuele 16:11, 13, 21, 23.
5. Momo lie Saulu a suvukilile Daviti? Elinga liaco lia vetiya Daviti oku linga nye?
5 Vokuenda kuotembo, Yehova wa lekisa okuti, wa kala kumue la Daviti. Eye wo kuatisa oku yula Goliata una wa kala ocindululu ca va Filisiti. Wo kuatisavo eci va Isareli veya oku u yolela lovisungo omo liuloño waye woku yaka. Omo okuti Yehova wo sumũlũisa, Saulu wa fetika oku u suvuka. Noke olonjanja vivali Saulu wa seteka oku ponda Daviti lusongo eci a kala oku u sikila ovisikilo lohalupa. Pole, Daviti wa yepa ovisongo viaco. Konjanja yatatu eci a seteka vali oku u ponda, Daviti wa limbuka okuti, wa sukilile oku tila oco a popele omuenyo waye. Omo okuti Saulu wamamako oku sanda onjila yoku u ponda, Daviti wa nõlapo oku tunda vocikanjo ca va Isareli.—1 Samuele 18:11; 19:9, 10.
6. Momo lie Saulu a pondela olonungi vio vimbo lio Nove?
6 Daviti eci a pitĩla kongave yocikanjo ca va Isareli, wa iñila vimbo lio Nove muna mua kala otavernakulu ya Yehova. Epuluvi liaco, citava okuti wa kala lakuenje vaye, kuenje wa kala oku sandiliya okulia kuavo kuenda kuaye muẽle. Noke Saulu wa yeva okuti, ocitunda cinene ca eca okulia ku Daviti lakuenje vaye, kuenda onjelia Daviti a tambuile ku Goliata eci o ponda. Saulu omo lionyeño yaco, wa ponda olonungi viosi vio vimbo lio Nove, kuenda eci ci soka 85 kovitunda via kala vimbo liaco.—1 Samuele 21:1, 2; 22:12, 13, 18, 19; Mateo 12:3, 4.
Daviti wa Puluka Vali Kolofa
7. Momo lie Daviti ka sesamẽlele oku tilila vimbo lio Gati?
7 Daviti eci a tunda vimbo lio Nove, wa linga ungende u soka 40 kolokilometulu toke vocikanjo ca va Filisiti. Kuenje wa tilila ku Akisi, soma yo vimbo lio Gati muna mua kala Goliata. Daviti wa simile okuti, vimbo lio Gati omo lika Saulu ka pondola oku u sandiliya. Eci papita otembo yimue, akuenje va soma va limbuka Daviti. Eci Daviti a yeva ondaka yaco, “wa kuatela usumba Akisi, osoma ya Gati.”—1 Samuele 21:10-12.
8. (a) Osamo 56, yi tu sapuila nye catiamẽla kulandu wa Daviti eci a kala ko Gati? (b) Daviti wa puluka ndati kolofa?
8 Noke, va Filisiti va kuata Daviti. Otembo yaco citava okuti, oco Daviti a soneha osamo yi lombolola ekuatiso a pinga ku Yehova hati: “Kapa asuẽlela ange vongalafa yove.” (Osamo 56:8) Daviti wa lekisa okuti, Yehova ka ivalako ohali yaye, pole, amamako oku u tata loku u teyuila. Noke Daviti wa sanda onjila yimue yoku kemba va Filisiti. Eye wa likembisa oku kala eyui. Eci Soma Akisi a ci mola, wa temela akuenje vaye omo lioku nenela “eyui.” Ocili okuti, Yehova wa sumũlũisa uloño wa Daviti. Omo liaco, wa tunda vimbo liaco, kuenje wa puluka kolofa.—1 Samuele 21:13-15.
9, 10. Momo lie Daviti a sonehela Osamo 34, kuenda eci a yi soneha wa yi tiamisilavo ku lie?
9 Embimbiliya ka li lombolola nda eci Daviti a tilila vo Gati wa kala lakuenje vaye ale akuenje vaco va siale ocipepi lovaimbo a va Isareli, ale sio. Pole, Daviti weya oku linga ohongele yimue kumue lavo eci a va lomboluila ndomo Yehova o popela vali kolofa. Ulandu waco wo vetiya oku soneha Osamo 34, ndomo ca lekisiwa kolondaka vi kasi kefetikilo Liosamo yaco. Kovinimbu epanduvali viatete Viosamo yaco, Daviti wa sivaya Yehova omo lioku u yovola kolofa. Kuenje wa laleka akuenje vaye oku sivaya kumuamue laye Yehova Upopeli womanu Vaye.—Osamo 34:3, 4, 7.
10 Noke Daviti lakuenje vaye va sanga ocitililo keleva lia Adulama kolomunda via va Isareli. Oku tunda ko Gati toke konepa yaco pali ocinãla ci soka 15 kolokilometulu. Eci a pitila konepa yaco, va Isareli vana va suvukile uviali wa Saulu, va fetika oku likongela kokuaye. (1 Samuele 22:1, 2) Daviti eci a soneha olondaka vi sangiwa Kosamo 34:8-22, wa vi tiamisila komanu vaco. Pole, olonumbi vi sangiwa vovinimbu viaco, vi kuetevo esilivilo kokuetu. Poku konomuisa ulandu wosamo yaco tuka limbuka esilivilo liaco.
Ove hẽ, wa Pitisa Kovaso Ovina Daviti a Pitisile Kovaso?
11, 12. Momo lie tu sukilila oku sivaya Yehova olonjanja viosi?
11 Daviti wa popia hati: “Mandula Yehova oloneke viosi. Ñala ño-o hũ lesivayo liaye vomẽla.” (Osamo 34:1) Omo okuti Daviti omuenyo waye wa kala woku tumboka, wa kuatele esakalalo lioku sanda eteku. Pole, ka ecelele okuti esakalalo liaco li tateka onjongole yaye yoku sivaya Yehova. Eyi oyo ongangu tu sukila oku kuama eci tu liyaka lovitangi. Cikale okuti, tu kasi kosikola, ale kupange woku sanda eteku, poku kala lavamanji, kuenda kupange woku kunda, tu sukila oku kuata ombili yoku sivaya Yehova. Tu kuete esunga lialua lioku ci linga. Koku lilongisa ovilinga vikomõhisa via Yehova kuenda oviluvo viaye, ka kuli esulilo. Kũlĩhĩsa ovina a siata oku linga lekuatiso liocisoko caye palo posi. Yehova wa siata oku tẽlisa ocipango caye lekuatiso liomanu vaye ndaño okuti, ka va lipuile. Ovilinga via Yehova ka vi sokisiwa levi viomanu vana va siata oku sivayiwa voluali lulo. Omo liaco, ove o tava kolondaka via Daviti wa popia hati: “Pokati kolosuku ka pali u wa soka love, a Yehova. Lavimue ovilinga via soka lovilinga viove.”—Osamo 86:8.
12 Etu tu sukila oku vetiyiwa oku sivaya Yehova omo liovilinga viaye vi komõhisa ndeci Daviti a linga. Tu kuete esanju omo lioku kũlĩha okuti, cilo Usoma wa Suku u kasi povaka a Yesu Kristu kapiñala ka Daviti. (Esituluilo 11:15) Eci ci lomboloka okuti, esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Kuenje omuenyo womanu vosi voluali u kasi kohele. Cilo omanu va sukila oku va lomboluila eci catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda eci Usoma waco uka va lingila. Va sukilavo oku va kuatisa oco va sivaye Yehova kumue letu. Omo liaco, tu sukila oku sanda apuluvi osi oku vetiya omanu oco va tave ‘kolondaka viwa’ osimbu esulilo ka lieyile.—Mateo 24:14.
13. (a) Daviti wa lipandela elie, kuenda omanu vapi va vetiyiwavo oku cilinga? (b) Ambombe va kasi oku kokiwila ndati Kakristão olombuavekua?
13 Soma Daviti wamisako hati: “Utima wange u litambelela Yehova. Olohukui vi yevako kuenje vi yolela.” (Osamo 34:2) Daviti ka kaile oku lipandela ovilinga viaye. Ndaño okuti otembo yimue wa kembele soma ya va Gati, eye ka lipandele omo liuloño waye. Momo wa kũlĩhĩle okuti, Yehova eye wo teyuila eci a kala vofeka yaco, kuenje wa puluka omo lioku kuatisiwa laye. (Olosapo 21:1) Daviti wa lipanda omo lioku kuatisiwa la Yehova. Eye omo lioku sivaya Yehova, ambombe va vetiyiwavo oku cilinga. Yesu wa sivayavo onduko ya Yehova olonjanja viosi, kuenje omanu vana va kuete onjongole yoku longisiwa, va kokiwila Kokuaye. Koloneke vilo omanu vo kolofeka viosi, va kasi oku kokiwa kocisoko Cakristão olombuavekua vina okuti, Yesu eye utue wavo. (Va Kolosai 1:18) Ovitima viomanu vaco via siata oku vetiyiwa calua eci va yeva ndomo olombuavekua vi kasi oku sivaya onduko ya Suku. Omo lioku kuatisiwa lespiritu sandu lia Suku va kuete elomboloko Liondaka Yaye.—Yoano 6:44; Ovilinga 16:14.
Olohongele vi Pamisa Ekolelo Lietu
14. (a) Anga hẽ, Daviti wa solele lika oku sivaya Yehova pokolika? (b) Yesu wa sia ongangu yipi yatiamẽla kolohongele vioku sivaya Suku?
14 Daviti wa popia hati: “Va kemainye Yehova kumuamue lame. Tu pandiyili pamosi onduko yaye.” (Osamo 34:3) Daviti ka kuatele lika esanju lioku sivaya Yehova pokolika. Pole, wa laleka akamba vaye oku likongela kokuaye oco va sivaye onduko ya Suku. Cimuamue haico Yesu a linga. Eye wa sanjukilile oku sivaya Yehova powiñi ndeci: vosunangonga, kovipito via enda oku lingiwa vonembele ko Yerusalãi, kuenda oku sivaya kumue lolondonge viaye. (Luka 2:49; 4:16-19; 10:21; Yoano 18:20) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku sivaya Yehova kapuluvi osi kumue la vamanji. Ca piãla enene koloneke vilo, omo okuti ‘eteke lia Yehova li kasi ocipepi.’—Va Heveru 10:24, 25.
15. (a) Ulandu wa Daviti wa kuatisa ndati akuenje vaye? (b) Omanu vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya, va siata oku kuatisiwa ndati kolohongele?
15 Daviti wamisako hati: “Nda sanda Yehova kuenje wa nambulula, wa mopela kovinjoko viange viosi.” (Osamo 34:4) Olondaka evi via kuata esilivilo kokuaye, momo wamisako loku popia hati: “Ohukũi eyi ya vilikiya, Yehova wa yi yeva, wa yi popela kovitangi viaye viosi.” (Osamo 34:6) Eci tu kala kumosi la vamanji, tu kuata epuluvi lioku li sapuilako ovolandu a lekisa ndomo Yehova a siata oku tu kuatisa oku pandikisa kovitangi. Ovolandu aco a pamisa ekolelo lia vamanji, ndeci ulandu wa Daviti wa pamisa ekolelo liakuenje vaye. Akuenje va Daviti, ‘va imbile lika ovaso ku Yehova kuenje, va sanjukile calua. Lalimue eteke ovipala viavo, via nyumãlele.’ (Osamo 34:5) Ovo ndaño okuti, va kala oku tila Saulu, ka va kuatele usumba. Momo va kuetele ekolelo liokuti Yehova o kasi la Daviti, kuenje ovipala viavo via sanjukile calua. Cimuamue haico ca siata oku pita koloneke vilo. Omanu vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya kuenda vana va kasi ale osimbu vocisoko ca Yehova, va siata oku limbuka ndomo va kasi oku kuatisiwa Laye. Poku limbuka ekuatiso liaco, ovipala viavo via sanjuka. Momo va nõlapo oku sivaya Yehova.
Eca Olopandu Kekuatiso Liovangelo
16. Yehova wa siata oku teyuila ndati omanu vaye lekuatiso liovangelo?
16 Embimbiliya li popia hati: “Ungelo wa Yehova o ñuala ava vo sumbila ha va popela.” (Osamo 34:7) Daviti wa kũlĩhĩle okuti, epopelo lia Yehova ka li eciwa lika kokuaye. Ndaño okuti, wa kala ombuavekua ya Yehova oco a linge osoma ya va Isareli, pole, wa kũlĩhĩle okuti, ovangelo va Yehova va lava omanu vosi vo fendela, cikale olohuasi ale olohukũi. Koloneke vilo Akristão vocili vakuetevo ovolandu a lekisa ndomo Yehova a siata oku va teyuila. Kolofeka vimue ndeci: Ko Alemanya, Vongola, ko Malawi, ko Moçambike, kuenda kolofeka vikuavo, olombiali via siata oku sanda onjila yoku malako Olombangi via Yehova. Pole, onjongole yavo ka ya siatele oku tẽlisiwa. Omanu va Yehova kolofeka viaco, va siata oku amamako oku sivaya onduko Yaye. Momo lie? Momo Yehova wa siata oku tuma ovangelo vaye oco va va teyuile kuenda oku va songuila.—Va Heveru 1:14.
17. Ovangelo va siata oku tu kuatisa ndati?
17 Ovangelo va Suku va pondolavo oku tetulula ovitangi lonjila yimue okuti vana va lingila vakuavo ocilondokua vopiwa pokati kavo. (Mateo 13:41; 18:6, 10) Olonjanja vimue ovangelo va Yehova vopa pokati ketu ovitangi viosi vi tateka upange tu lingila Suku ndaño okuti, ka tu ci limbuka. Ovo va tu teyuila kovina viosi vi kapa kohele ukamba wetu la Yehova. Handi vali, va tu songuila kupange woku kunda “esapulo liwa liotembo ka yi pui” komanu vosi, oku kongelamo kolofeka vina kuli elambalalo. (Esituluilo 14:6) Uvangi wekuatiso liovangelo wa siata oku sandekiwa valivulu Olombangi via Yehova.a Ovolandu aco alua, kuenda ka citava oku sima hati, a siata ño oku likuata lapuluvi upange wetu.
18. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu kuatisiwe lovangelo? (b) Ocipama cikuãimo cika lombolola nye?
18 Oco tu amameko oku songuiwa lovangelo kuenda oku kuatisiwa lavo, tu sukila oku amamako oku sivaya onduko ya Yehova ndaño lovitangi. Ivaluka okuti, ungelo ‘o ñuala lika vana va sumbila Yehova Suku.’ Eci hẽ, ci lomboloka nye? Nye ci lomboloka oku sumbila Suku, kuenda tu kuata ndati ocituwa caco? Nda Yehova eye Suku yocisola momo lie a yonguila okuti tu u sumbila? Apulilo ava aka tambuluiwa vocipama cikuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga velivulu Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus, kemẽla 550; o Anuário das Testemunhas de Jeová, yunyamo wo 2005 kemẽla 53; Utala Wondavululi 1 wosãi Yelombo wo 2000 kemẽla 5 toke 6, wa 1 wosãi ya Susu yunyamo wo 1991, kemẽla 27, kuenda 15 wosãi ya Kayovo wo 1991, kemẽla 26, kelimi Lioputu.
O Tambulula Ndati?
• Ovitangi vipi Daviti a liyaka lavio eci a kala umalẽhe?
• Ovina vipi tu sukila oku pitisa kovaso ndeci Daviti a linga?
• Ndamupi tu tenda olohongele vietu?
• Yehova wa siata oku tu kuatisa ndati lovangelo vaye?
[Omapa kemẽla 25]
(Tala vorevista elitalatu liaco)
Rama
Gati
Cikilage
Givea
Yerusalãi
Adulama
Keila
Hevrone
Sife
Horesi
Maona
Nove
Beteleme
Engedi
Karimele
Okalunga Komongua
[Ono Yelitalatu]
Map: Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Elitalatu kemẽla 25]
Daviti ndaño okuti wa kala oku tumboka, wamamako oku sivaya onduko ya Yehova