Sumbila Yehova Oco O Kuate Esanju
“Omunu o sumbila Yehova . . . wa sumũlũha.”—OSAMO 112:1.
1, 2. Oku sumbila Yehova ku nena nye?
OKU kuata esanju, ka ca lelukile. Oco omunu a kuate esanju liocili, o sukila oku nõla onjila ya sunguluka, loku linga eci ciwa kuenda oku yuvula evĩho. Yehova Ululiki wetu, wa tu ĩha Ondaka yaye yi tu longisa ndomo tu kuata omuenyo wocili. Poku sandiliya olonumbi via Yehova loku pokola kokuavio, tu lekisa esumbilo kokuaye. Kuenje tu kuata esanju komuenyo wetu.—Osamo 23:1; Olosapo 14:26.
2 Vocipama cilo, tu li longisamo ovolandu vo kosimbu lava vo koloneke vilo a lekisa ndomo oku sumbila Suku ku teyuila omunu koku linga eci cĩvi loku amamako oku linga eci ca sunguluka. Poku konomuisa ovolandu aco, tu limbuka okuti, oku sumbila Yehova, ku nena esanju. Momo ku tu vetiya oku tinduka kolonjila vĩvi ndeci Soma Daviti a linga. Handi vali, tu limbukavo okuti, oku sumbila Suku oco ocipiñalo ca velapo olonjali vi pondola oku eca komãla vavo. Ondaka ya Suku yi tu sapuila hati: “Omunu o sumbila Yehova . . . wa sumũlũha.”—Osamo 112:1.
Tumbulula Esanju Liove
3. Nye ca kuatisa Daviti oku tinduka kakandu aye?
3 Vocipama ca pita tua lilongisa okuti, Daviti olonjanja vitatu wa silepo oku sumbila Suku. Kuenje wa linga ekandu. Pole, ocituwa a lekisa poku pindisiwa la Yehova, ca eca uvangi wesumbilo a lekisile kokuaye. Esumbilo liaco, lio vetiya oku limbuka ekandu liaye, loku siapo ovilinga vĩvi. Kuenje wa tumbulula ukamba waye la Yehova. Ocili okuti, akandu aye a nenele ovitangi ku vakuavo. Pole, omo lioku likekembela, wamamako oku kuatisiwa la Yehova loku tambula asumũlũho. Koloneke vilo, ulandu wa Daviti u vetiya Akristão oku lekisa ekolelo ku Yehova eci va wila vekandu.
4. Oku sumbila Yehova kua kuatisa ndati manji umue oku kuata vali esanju?
4 Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ufeko o tukuiwa hati, Sonja.a Eci a litumbikile kupange wakundi votembo yosi, wa kuata akamba vãvi. Kuenje wa fetika oku litenga vovituwa violuali. Noke wa tundisiwa vekongelo. Eci a limbuka akandu aye, wa likolisilako oku siapo ovilinga viaco vĩvi. Kuenje wa tumbulula ukamba waye la Yehova. Vokuenda kuotembo, wa tiuka vali vekongelo. Eye lalimue eteke a silepo onjongole yaye yoku vumba Yehova. Noke wa lisonehisa vali kupange wakundi votembo yosi. Eci papita otembo yimue, wa kuela manji umue ukulu wekongelo. Cilo eye lulume waye, va kuete esanju omo lioku vumba Yehova vocisoko caye. Manji Sonja olonjanja vimue wa siata oku sumua poku sokolola ndomo a tundisiwile vekongelo. Pole, wa sanjuka calua poku kũlĩha okuti, esumbilo a kuetele Yehova, lio kuatisa oku tiuka vekongelo.
Nõlapo Oku Tala Ohali Loku Yuvula Ekandu
5, 6. Lombolola ndomo Daviti olonjanja vivali a yuvula oku ponda Saulu, kuenda momo lie?
5 Nda omunu o nõlapo oku yuvula ekandu omo lioku sumbila Yehova, ci kuete esilivilo lialua. Eci oco Daviti a linga. Onjanja yimue eci Saulu a kala oku u landula lolohulukãi vitatu viasualali, va iñila veleva limue Daviti a salamele lakuenje vaye. Akuenje vaye vo vetiya oku ponda Saulu. Momo va kala oku sima okuti, Yehova wa eca ku Daviti unyãli waye. Pole, Daviti wa likandangiya calua oco kaka cilinge. Kuenje wa teta ño esũsu liuwalo wa Saulu. Noke, omo lioku sumbila Yehova, elinga liaco lia fetika oku sakalaisa utima waye. Omo liaco, wa sapuila akuenje vaye hati: “Suku a ñuatise okuti eci si ci lingi cime cange, haeye ombuavekua ya Yehova.”b—1 Samuele 24:1-7.
6 Epuluvi likuavo, Saulu lasualali vaye va pekelele vusenge kuteke. Momo “otulo tua kãla tua Yehova tua va wila.” Noke Daviti la Avisiai omõla a manjaye, va enda toke vokati kusenge waco. Kuenje va pitila ocipepi lapa Saulu a pekela. Avisiai wa yonguile oku ponda Saulu. Pole, Daviti wo lungula loku popia hati: “Helie o tẽla oku olũila eka liaye ombuavekua ya Yehova loku pua eko?”—1 Samuele 26:9, 12.
7. Nye ca vetiya Daviti oku yuvula ekandu?
7 Olonjanja vivali eci Daviti a kuata epuluvi lioku ponda Saulu, momo lie ka ci lingilile? Eye wa velisilepo calua oku sumbila Yehova okuti, oku sumbila Saulu ci sule. Omo liaco, wa nõlapo oku tala ohali okuti, ka lingi ekandu. (Va Heveru 11:25) Daviti wa kuatele ekolelo liokuti, Yehova o tata omanu vaye. Kuenje o pondolavo oku u lava. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku pokola ku Yehova loku kolela kokuaye, ku nena esanju lasumũlũho. Pole, oku tomba ovihandeleko viaye, ku tuala lika koku pumba ohenda yaye. (Osamo 65:4) Handi vali, wa kuatele ekolelo liokuti, Yehova oka tẽlisa ohuminyo yaye yoku u vialeka kusoma. Kuenje kotembo ya sokiyiwa, Saulu oka tundisiwa komangu yusoma.—1 Samuele 26:10.
Oku Sumbila Yehova ku Nena Esanju
8. Ocituwa Daviti a lekisa eci a liyaka lovitangi, ci tu kuatisa ndati?
8 Etu Tuakristão, tu lavoka oku sepuiwa, loku lambalaliwa, kuenda oku liyaka lovitangi vikuavo. (Mateo 24:9; 2 Petulu 3:3) Olonjanja vimue tu liyaka lovitangi mu kongela vamanji. Pole, tua kũlĩha okuti Yehova o lete ovina viosi, kuenda o yevelela olohutililo vietu. Kuenje kotembo ya sokiyiwa, oka tetulula ovitangi viaco, loku tẽlisa ocipango caye. (Va Roma 12:17-21; Va Heveru 4:16) Omo liaco, ka tuka kuati usumba lovanyali vetu. Tu sukila oku sumbila Yehova loku lavoka eyovo li tunda kokuaye. Ka tuka fetuluinyi ovanyali vetu loku seteka oku yovoka kohali poku lueya olonumbi via Yehova. Nda tua kuama ongangu ya Daviti, tu kuata esanju komuenyo wetu. Oco hẽ, tu ci linga ndati?
9. Lombolola ulandu umue u lekisa esanju li tunda koku sumbila Yehova ndaño lelambalalo.
9 Manji umue omisionaliu o kasi vocifuka co Afrika, wa popia hati: ‘Olonjanja vimue nda siata oku sokolola eci ca pitile la manji umue ukãi lomõlaye ufeko. Ovo va tipuiwa lowiñi umue walume. Momo ka va tavele oku landa ovikanda vioku tiamẽla kocitundo. Noke yoku tipuiwa, va va eca. Osimbu va kala oku enda konjo yavo, manji wa seteka oku lembeleka omõlaye ufeko wa kala oku lila calua. Momo ka kuatele elomboloko lieci va talisiwila ohali. Kefetikilo, vosi yavo va sumuile. Pole, kutima wavo kua yela. Kuenje va fetika oku kuata esanju. Momo va limbuka okuti, va pokola ku Suku. Nda va landele ovikanda viaco, nda va sanjuisa omanu loku pokiwa ovinyu kuenda oku va pilukila konjo yavo. Pole, omo lioku kũlĩha ocikele va kuete kovaso a Yehova, ka va tavele oku cilinga. Momo nda va cilingile, nda ka va kuatele vali esanju komuenyo wavo.’ Omo lioku sumbila Yehova, va nõlapo oku tala ohali.
10, 11. Ukãi umue omo lioku sumbila Yehova, wa tambula onima yipi?
10 Oku sumbila Suku ku nenavo esanju eci tu liyaka lovitangi mu kongela oku sumbila omuenyo. Ukãi umue o tukuiwa hati, Maria eci a kala latimba avali, ndotolo wo sapuila oco a pulumule locipango. Eye wa popia hati: ‘Omuenyo wove u kasi kohele. Kovaso yoloneke oka kuatiwa loku vela. Kuenje oka fa ocipikipiki. Noke oñaña yove yika favo. Handi vali, ndaño okuti, kua file, oñaña yove ka yika citiwa luhayele.’ Otembo yaco, Maria wa kala oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova. Pole, ka papatisiwile handi. Maria wa popia hati: ‘Nda nõlapo oku vumba Yehova kuenda oku pokola kokuaye ndaño lovitangi.’—Etundilo 21:22, 23.
11 Vokuenda kuotembo yaco, Maria wamamako oku lilongisa Embimbiliya loku tata epata liaye. Noke wa cita. Eye wa popia hati: ‘Eci nda cita, nda kala lovitangi vimue vitito okuti, ka via lisokele levi nda kuata eci nda cita omãla vange vatete. Pole, ovitangi viaco ka via luile.’ Maria omo lioku sumbila Yehova, wa kuata utima wa yela. Kuenje noke wa papatisiwa. Eci omõlaco a kula, wa longisiwavo oku sumbila Yehova. Cilo o kasi oku talavaya Kombetele.
‘Pamisiwa la Yehova’
12. Oku sumbila Yehova kua pamisa ndati Daviti?
12 Daviti omo lioku sumbila Yehova, wa yuvula ovina ka via sungulukile. Pole esumbilo liaco lio vetiyavo oku pandikisa kovitangi. Otembo yimue eye lakuenje vaye poku tila Saulu, va enda toke kimbo limue lia va Filisiti li tukuiwa hati, Cikilage. Va kalako ci soka unyamo lolosãi vikuãla. (1 Samuele 27:5-7) Eteke limue, osimbu alume va tunda vimbo, olohoka via va Amaleke via katukila imbo liaco. Kuenje va liyoka. Vambata akãi vosi lomãla, kuenda ovinyama viavo. Eci Daviti lakuenje vaye va tiuka vimbo, poku mola eci ca pitamo, va fetika oku lila. Noke esumuo liavo lia pongoloka onyeño. Akuenje vaye va fetika oku u popia lãvi. Pole, ndaño lovitangi viaco Daviti ka konyohele. (Olosapo 24:10) Omo lioku sumbila Yehova, wa lekisa ekolelo kokuaye. Kuenje “wa likolisa vutima poku imba ovaso ku Yehova.” Lekuatiso lia Yehova, Daviti lakuenje vaye va landula va Amaleke. Kuenje va tambula ovina viosi via nyaniwile.—1 Samuele 30:1-20.
13, 14. Oku sumbila Suku kua kuatisa ndati manji umue oku nõla onjila ya sunguluka?
13 Omanu va Yehova koloneke vilo, va siatavo oku liyaka lovitangi vi sukila ekolelo ku Yehova kuenda oku kuata utõi. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Kristina. Eci a kala umalẽhe, wa lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova. Pole, wa yonguile oku kala usiki wo piyanu. Kuenje wa likolisilako oku tẽlisa ocimãho caye. Omo okuti, wa kala losõi yoku vangula kupange woku kunda, ka kuatele onjongole yoku papatisiwa. Momo wa kala lusumba wovikele viyililako. Pole, osimbu amamako oku lilongisa Embimbiliya, wa fetika oku kuata utõi. Kuenje wa lilongisa oku sumbila Yehova. Noke wa limbuka okuti, Yehova o sanjukila omanu va lekisa ocisola kokuaye lutima wavo wosi, lomuenyo wavo wosi, lolondunge viavo viosi, kuenda longusu yavo yosi. (Marko 12:30) Ukũlĩhĩso waco wo vetiya oku litumbika Kokuaye kuenda oku papatisiwa.
14 Kristina wa pinga ekuatiso ku Yehova oco amameko oku kula kespiritu. Eye wa popia hati: ‘Nda kũlĩhĩle okuti, vupange woku sika opiyanu, mua kongela oku enda calua. Momo vunyamo umosi, omunu o linga eci ci soka 400 kovopange aco. Omo liaco, nda nõlapo oku kala ulongisi womanu va yongola upange waco, oco ndi sange olombongo vi ndi kuatisa. Momo nda yonguile oku iñila kupange wakundi votembo yosi.’ Kotembo yaco, Kristina wa sokiyile oku ka sikila vonjo yimue ya kemãla volupale luaye. Eye wa popia hati: ‘Eteke liaco, olio lia kala onjanja yange ya sulako yoku sika.’ Noke wa kuela manji umue ukulu wekongelo. Cilo eye lulume waye, va kasi oku talavaya Kombetele. Eye wa sanjuka calua omo okuti, Yehova wo wĩha olondunge vioku nõla onjila ya sunguluka. Kuenje otembo yaye longusu yaye, o kasi oku yi pesila kupange wa Yehova.
Ombanjaile Yimue ya Velapo
15. Ocipiñalo cipi Daviti a yonguile oku sila omãla vaye? Ndamupi a cilinga?
15 Soma Daviti wa popia hati: “Amãla enjui, njeveleli, oco ndu longisi oku sumbila Yehova.” (Osamo 34:11) Daviti omo okuti, wa kala onjali, wa nõlelepo oku sila omãla vaye ocipiñalo cimue ca velapo. Ocipiñalo caco, oku sumbila Yehova. Eye kolondaka viaye kuenda kovilinga viaye, wa lekisa okuti, Yehova hasuku yimueko ongangala okuti yi lavulula lika oku lueya kuomanu Vaye. Pole, o Suku yimue yocisola, haeye ukuakutata ciwa omanu Vaye kuenda oku ecela akandu avo. Daviti poku lekisa ekolelo a kuatelele Yehova, wa pula hati: “O tẽla oku limbuka okulueya kuaye helie?” Noke poku lekisa ekolelo liokuti, Yehova ka siatele oku kapako ovina viosi vĩvi tu linga, wa vokiyako hati: “Njelise ovina viuyombeki.” Daviti wa kũlĩhĩle okuti, nda wa likolisilako oku yuvula akandu, olondaka viaye lovisimĩlo viaye, vi taviwa la Yehova.—Osamo 19:12, 14.
16, 17. Olonjali vi longisa ndati omãla vavo oku sumbila Yehova?
16 Daviti wa sia ongangu yiwa kolonjali vio koloneke vilo. Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Ralph okuti cilo o kasi oku talavaya Kombetele la manjaye, wa popia hati: ‘Tunde vutila, olonjali vietu via tu longisa esilivilo lioku kala Akristão. Eci tua kala omãla, ovo va enda oku tu kongela volombangulo viavo viatiamẽla kovopange ekongelo. Kuenje tua fetika oku kuama ongangu yavo yoku sola ovopange aco. Ovo va tu sapuila okuti, tu pondola oku linga ovina via velapo kupange wa Yehova. Vokuenda kuanyamo alua, epata lietu lia talavaya kofeka yimue kuli ekambo liakundi Vusoma. Kuenje lia kuatisa koku sokiya akongelo alua okaliye.’
17 Eye wamisako hati: ‘Eci ca tu kuatisa oku amamako vocisoko ca Yehova, haku pokolako kolonumbi via tĩla. Olonjali vietu via kapeleko Yehova okuti, ukuacisola haeye ukuacikembe. Omo liaco, via likolisilako oku u kũlĩha ciwa kuenda oku linga ovina viosi vi u sanjuisa. Kuenje tua lilongisa oku lekisa esumbilo kokuaye kuenda ocisola. Olonjanja vimue, tua enda oku linga eci cĩvi. Pole, ka va tu vetiyile oku sima okuti, Yehova ka tu sole vali. Kuenda ka va tu kisikile oku pokola kovihandeleko via tĩla. Nda va yongola oku tu lungula, va tumãla letu. Kuenje va vangula letu lumbombe loku lila oco va vetiye ovitima vietu. Ovituwa viavo via tu kuatisa calua. Momo kolondaka viavo kuenda kovilinga viavo, tua lilongisako okuti, oku sumbila Yehova ku kuete esilivilo lialua. Omunu wosi okuti Ombangi ya Yehova, ovina viaco ka vi tendi ndocilemo. Pole, o kuata esanju lioku vi linga.’—1 Yoano 5:3.
18. Onima yipi yi tunda koku sumbila Suku?
18 Pokati ‘kolondaka via sulako via Daviti,’ pali vimue via popia hati: “Ukuakuviala omanu lesunga, oviala lusumba wa Suku, eye o va tuila ndutanya womele, . . . eci ka kuli alende.” (2 Samuele 23:1, 3, 4) Salomone omõla a Daviti haeye kapiñala kusoma waye, wa kũlĩhĩle esilivilo liolondaka evi. Omo liaco, wa pinga ku Yehova ‘utima woku pokola kokuaye’ kuenda olondunge vioku “tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.” (1 Olosoma 3:9) Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku sumbila Yehova okuo olondunge via velapo. Momo ku nena esanju lialua. Omo liaco, kelivulu Liukundi wa malusula lolondaka hati: “Oco kua pua. Cosi ca yeviwa. Sumba Suku, pokola kovihandeleko viaye; momo eci oco ocikele comanu vosi. Momo Suku o yalela ovina viosi ekanga, ndaño ovina viosi via vunda, ci kale evi viwa ci kale evi vĩvi.” (Ukundi 12:13, 14) Nda tua pokola kelungulo eli, tuka limbuka okuti, “onima yumbombe [loku sumbila] Yehova, ukuasi lesumbilo lomuenyo.”—Olosapo 22:4.
19. Nye ci tu kuatisa oku “kũlĩha oku sumbila Yehova”?
19 Ovolandu a sangiwa Vembimbiliya lava vo koloneke vilo, a lekisa okuti, oku sumbila Suku ku kuete esilivilo komanu Vaye. Esumbilo liaco, ka li tu vetiya lika oku yuvula oku linga eci cĩvi. Pole, li tu vetiyavo oku kuata utõi eci tu liyaka lovitangi kuenda oku pandikisa kohali. Omo liaco, ci kale amalẽle ale akulu, vosi yetu tu sukila oku kuata ombili yoku lilongisa Ondaka ya Suku. Tu sukilavo oku sokolola ovina tua lilongisa, loku pamisa ukamba wetu la Yehova, kuenda oku linga olohutililo. Nda tua ci linga, tu “sanga ukũlĩhiso wa Suku,” kuenda tu “kũlĩha oku sumbila Yehova.”—Olosapo 2:1-5.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b Daviti omo liulandu waco, wa vetiyiwa oku soneha elivulu Liolosamo ocipama 57 kuenda 142.
O Tẽla Oku Lombololo Eci Tua Lilongisa?
Oku sumbila Yehova
• ku kuatisa ndati oku yuvula ekandu?
• ku nena ndati esanju poku liyaka lovitangi vielambalalo?
• ku tu pamisa ndati koku linga ocipango caye?
• ku linga ndati ocipiñalo ciwa komãla vetu?
[Elitalatu kemẽla 28]
Oku sumbila Yehova kua kuatisa Daviti oku yuvula oku ponda Soma Saulu
[Elitalatu kemẽla 31]
Oku sumbila Yehova oco ocipiñalo ca velapo olonjali vi pondola oku sila omãla vavo