OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/3 kam. 28-32
  • Sanjukila Oku Sumbila Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Sanjukila Oku Sumbila Yehova
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Esunga Lieci tu Sukilila Oku Sumbila Suku
  • Ndomo tu Pondola Oku Sumbila Suku
  • Oku Sumbila Yehova ku Nena Asumũlũho
  • Olohuminyo Via Yehova vi tu Kuatisa Oku Pandikisa
  • Kuata Olondunge Vioku Sumbila Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Kuata Utima Woku Sumbila Yehova
    Utala Wondavululi—2001
  • Sumbila Yehova Oco O Kuate Esanju
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Sumba Yehova Kuenda Pokola Kovihandeleko Viaye
    Utala Wondavululi—2001
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/3 kam. 28-32

Sanjukila Oku Sumbila Yehova

“Sumbili Yehova, alosandu viaye, momo ka kuli usuke kuava vo sumbila.” ​—⁠OSAMO 34:⁠9.

1, 2. (a) Akristão vesanda va tenda ndati oku sumbila Suku? (b) Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?

ALONGISI Vakristão vesanda vana va longisa oku kuatela usumba Suku, va siata oku popia hati, Suku o yambula vakuakandu vifelu viondalu ka yimi. Pole, elongiso liaco, lia litepa leci Embimbiliya li longisa catiamẽla ku Yehova okuti, ukuacisola haeye ukuesunga. (Efetikilo 3:19; Esinumuĩlo 32:4; Va Roma 6:23; 1 Yoano 4:⁠8) Alongisi vakuavo va kuete ovisimĩlo via litepa. Ovo kelongiso liavo ka va tukula oku sumbila Suku. Pole, va longisa okuti Suku wa sunguluka calua kuenda o tava omanu vosi vakuavituwa vialitepa ndaño omanu vana vambata omuenyo ka wa sungulukile. Pole, elongiso liaco ka li sangiwavo Vembimbiliya.​—⁠Va Galatia 5:​19-21.

2 Embimbiliya li tu vetiya oku sumbila Suku. (Esituluilo 14:⁠7) Pole, ondaka eyi yi katula apulilo amue ndeci: Nda Yehova eye Suku yocisola momo lie tu sukilila oku u sumbila? Esumbilo lipi Suku a yongola? Oku sumbila Suku ku tu kuatisa ndati? Apulilo ava a tambuluiwa lika poku amamako oku kũlĩhĩsa Osamo 34.

Esunga Lieci tu Sukilila Oku Sumbila Suku

3. (a) Ndamupi o tenda onumbi yoku sumbila Suku? (b) Momo lie ava va sumbila Yehova va sanjukila?

3 Yehova omo okuti, eye Ululiki wetu haeye Ombiali yoluali luosi, o sesamẽla esumbilo. (1 Petulu 2:​17) Pole, esumbilo liaco ka li lomboloka oku u kuatela ohele ndu okuti, ongangala. Oku sumbila Suku ku lomboloka oku limbuka ndomo eye a tuwa. Handi vali, ku lombolokavo oku kuata ohele yoku u sumuisa. Esumbilo liaco, li kuete esilivilo lialua kuenda li vetiya omanu oku kuata usumba. Yehova, Suku ‘yesumũlũho ale yesanju,’ o yongola okuti omanu vaye va kuata esanju komuenyo. (1 Timoteo 1:​11) Pole, oco tu kuate esanju liaco, tu sukila oku tiamisila omuenyo wetu kolonumbi viaye. Onumbi yaco komanu valua, yi lomboloka oku pongolola ekalo liomuenyo. Omanu vana va linga apongoloko aco, va siata oku limbuka ocili colondaka via Daviti wa popia hati: “Seteki oco vu limbuke okuti Yehova ukuahenda. Omunu wosi o wunda kokuaye o sumũlũha. Sumbili Yehova, alosandu viaye, momo ka kuli usuke kuava vo sumbila.” (Osamo 34:​8, 9) Vosi va kuete ukamba la Yehova ka va pumbi ovina via velapo. Momo va lekisa esumbilo Kokuaye.

4. Ohuminyo yipi Daviti la Yesu va eca?

4 Kũlĩhĩsa okuti, Daviti poku lekisa esumbilo kakuenje vaye, wa va tukula hati, “olosandu.” Momo va tiamẽlele kofeka yi kola ya Suku. Ovo poku u kuama, va kapelevo omuenyo wavo kohele. Ndanõ okuti, va kala oku tila Soma Saulu, Daviti wa kũlĩhĩle okuti, Yehova okamamako oku va ĩha ovina va sukila. Eye wa popia hati: “Omãla volohosi olonjanja [vimue,] va kamba eci va lia, kuenje va lambuka. Ava puãi va sanda Yehova lacimue ciwa va sukila.” (Osamo 34:​10) Yesu wa ecavo ohuminyo yaco kolondonge viaye.​—⁠Mateo 6:⁠33.

5. (a) Omanu vana va linga olondonge via Yesu va kuatele ekalo lipi? (b) Yesu wa eca elungulo lipi liatiamẽla kusumba?

5 Pokati komanu valua va yevelela olondaka via Yesu, pa kala olohukuĩ via va Yudea. Pole, Yesu “wa va kuatela ohenda momo va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:​36) Oco hẽ, omanu vaco va kuata ndati utõi woku kuama Yesu? Ovo va sukilile oku sumbila Yehova okuti, omunu hayeko. Yesu wa popia hati: “Ko ka kuateli usumba ava okuti, eci va ipa etimba, noke ka va tẽla vali oku linga cimue. Puãi ndu wilikili u wa sesamẽli oku u kuatela usumba. Kuateli usumba u okuti, eci a ipa, o tẽla oku imba Vonjembo. Oco . . . mopia lene siti: U kuateli usumba. Olongungu vitãlo hẽ, ka vi landisiwa olosendu vivali? Kuenje layimue yavio yi ivaliwa kovaso a Suku. Puãi ndaño esinga liovovitue viene lia tendiwa liosi. Ko ka kali lusumba. Ene wa velipo okuti olongungu via lua vi sule.”​—⁠Luka 12:​4-7.

6. (a) Olondaka vipi via Yesu via siata oku pamisa Akristão? (b) Momo lie Yesu a lingila ongangu yavelapo yoku sumbila Suku?

6 Eci omanu va Yehova va lambalaliwa, va sukila oku ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “U o linukuila kovaso omanu, . . . Mõlomanu u litukuilavo kovaso ovangelo va Suku. Puãi u o liñalela kovaso omanu, [Mõlomanu u] likalela kovaso ovangelo va Suku.” (Luka 12:​8, 9) Olondaka evi via siata oku kuatisa Akristão valua va kasi kolofeka vina okuti, upange woku kunda u kasi oku tatekiwa. Ovo va amamako oku sivaya Yehova kolohongele viavo kuenda kupange woku kunda poku cilinga vuyombeki. (Ovilinga 5:​29) Yesu wa sia ongangu yiwa ‘yoku sumbila Suku.’ (Va Heveru 5:⁠7) Catiamẽla kokuaye ovitumasuku via popele hati: “Espiritu lia Yehova li kala laye, espiritu . . . liusumba wa Yehova. Esanju liaye li kala koku sumbila Yehova.” (Isaya 11:​2, 3) Omo liaco, Yesu eye lika wa loñoloha koku tu longisa esilivilo li tunda koku sumbila Suku.

7. (a) Akristão va pondola ndati oku tava kelaleko ndeli lia lingiwa la Daviti? (b) Olonjali vi kuama ndati ongangu ya Daviti?

7 Omanu vosi va kuama ongangu ya Yesu haivo va pokola kelongiso liaye, va tava kelaleko ndeli lia Daviti wa popia hati: “Amãla, enjui, njeveleli, oco ndu longisi oku sumbila Yehova.” (Osamo 34:​11) Daviti ca sungulukile oku tukula akuenje vaye hati, ‘omãla,’ momo vo sokisile ndusongui wavo. Eye wa eca ekuatiso liespiritu kokuavo okuti, va likuata omunga kuenda oku kuatisiwa lohenda ya Suku. Eyi oyo ongangu olonjali vi sukila oku kuama. Yehova wa eca kokuavo omoko yoku songuila omãla vavo, loku ‘va longisa kuenda oku va pindisa lovilongua Viaye.’ (Va Efeso 6:⁠4) Olonjali poku sapela olonjanja viosi lomãla vavo ovina viespiritu, loku linga lavo elilongiso Liembimbiliya va va kuatisa oku sanjukila oku sumbila Yehova.​—⁠Esinumuĩlo 6:​6, 7.

Ndomo tu Pondola Oku Sumbila Suku

8, 9. (a) Omunu una wa sumbila Suku, o lekisa ovituwa vipi viwa? (b) Voku lava elimi mua kongela nye?

8 Ndomo tua lilongisa kovinimbu viatete, oku sumbila Yehova ka ku tateka omunu oku kuata esanju. Daviti wa pula hati: “Omunu upi o yongola omuenyo, haeye o livela oloneke via lua ha moli evi viwa?” (Osamo 34:​12) Oku sumbila Yehova okuo osapi yoku kala otembo yalua komuenyo loku mola ovina viwa. Oku popia hati, ‘nda sumbila Suku,’ ca leluka. Pole, oku lekisa esumbilo liaco kovituwa vietu, ka ca lelukile. Omo liaco, Daviti wamamako oku lombolola ndomo tu lekisa esumbilo liaco.

9 Daviti wamisako hati: “Lava elimi liove kevĩho; lomẽla wove okuti ko popi uhembi.” (Osamo 34:​13) Upostolo Petulu noke yoku eca elungulo Kakristão oco va lisole pokati, wa tukulavo olondaka vimue Viosamo 34. (1 Petulu 3:​8-​12) Oku lava elimi lietu kovina vĩvi, ci tukuatisa oku yuvula oku vangula olombonde. Pole, tu likolisilako oku vangula ovina vi va pamisa eci tu sapela lavakuetu. Handi vali, tu vangulavo lika ocili kuenda ovina vi vetiya vakuetu.​—⁠Va Efeso 4:​25, 29, 31; Tiago 5:⁠16.

10. (a) Lombolola eci ci lomboloka oku yuvula eci cĩvi. (b) Voku linga eci ciwa mua kongela nye?

10 Daviti wa popia hati: “Kevĩho tundako. Linga evi viwa. Sandiliya ombembua, yi landula muẽle.” (Osamo 34:​14) Tu sukila oku yuvula ovina Suku a nyãle ndeci: Ukahonga, oku tala omanu va kasi epõlola, oku iva, umbanda, ungangala, uholua, kuenda oku sipa eliamba. Tu yuvulavo olomapalo viatiamẽla kovina viaco. (Va Efeso 5:​10-​12) Otembo yetu tu yi pesila lika koku linga ovina viwa. Oku litumbika kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma, loku longisa omanu oco va linge olondonge, oco ocina cavelapo tu lingila vakuetu. Momo tu va kuatisa oco va popeliwe. (Mateo 24:14; 28:​19, 20) Voku linga ovina viwa, mua kongelavo oku pongiya olohongele, kuenda oku eca olombanjaile vioku kuatisa upange woku kunda voluali luosi. Mua kongelavo oku tata ciwa Onjango yetu Yusoma, kuenda oku kuatisa vamanji olohukuĩ.

11. (a) Daviti wa tẽlisa ndati ovina a kunda viatiamẽla kombembua? (b) Nye o sukila oku linga oco o ‘sande ombembua’ vekongelo?

11 Daviti wa eca ongangu yiwa yoku sanda ombembua. Eye olonjanja vivali wa kuatele epuluvi lioku ponda Saulu. Pole, ka ci lingile, momo wa yuvula oku linga ungangala. Noke wa vangula laye lesumbilo oco va tumbulule ombembua yavo. (1 Samuele 24:​8-11; 26:​17-​20) Nye tu sukila oku linga nda vekongelo muli ocitangi cimue ci yongola oku nyõla ombembua yetu? Tu sukila oku ‘sanda ombembua, loku yi landula.’ Nda tua limbuka okuti, tu kuete ocitangi la manji umue, tu sukila oku pokola kelungulo lia Yesu wa popia hati: ‘Lisunguluisa lukuene.’ Noke tu amamako lefendelo lietu ku Yehova.​—⁠Mateo 5:​23, 24; Va Efeso 4:⁠26.

Oku Sumbila Yehova ku Nena Asumũlũho

12, 13. (a) Esilivilo lipi li tunda koku sumbila Suku? (b) Afendeli va Yehova vaka tambula onima yipi?

12 “Ovaso a Yehova a vanja vakuesunga, o vonguila ovatũi aye kevilikiyo liavo.” (Osamo 34:​15) Ulandu wa Daviti ndomo a kuatisiwa la Yehova, u lekisa ocili colondaka evi. Koloneke vilo tua siata oku kuata esanju kuenda ombembua yovutima omo lioku kũlĩha okuti, Yehova o kasi oku tu lava. Tua kolela okuti, eye okamamako oku tu ĩha ovina tu sukila ndaño tu liyaka lovitangi vialua. Tua kũlĩhavo okuti, Akristão vosi vocili va lavoka oku mola oku lunduiwa kua Goge la Magoge, ‘keteke linene lia Yehova.’ (Yoeli 2:​11, 31; Esekeya 38:​14-18, 21-​23) Pole, kovitangi viosi tu liyaka lavio, tu limbuka oku tẽlisiwa kuolondaka via Daviti wa popia hati: “Vakuesunga va vilikiya, Yehova wa va yeva, wa va popela kovitangi viavo viosi.” ​—⁠Osamo 34:⁠17.

13 Tuka kuata esanju lialua poku mola ndomo Yehova aka kemãlisa onduko yaye. Kotembo yaco ovitima vietu vika lekisa esumbilo lialua ku Yehova, pole, olondingaĩvi vika kunduiwa. Embimbiliya li popia hati: “Ocipala ca Yehova ca temẽla olondingaĩvi, ha imula onjivaluko yavio kilu lieve.” (Osamo 34:​16) Oku popeliwa keteke lia Yehova loku iñila voluali luokaliye luesunga, oyo onima ya velapo tu pondola oku tambula.

Olohuminyo Via Yehova vi tu Kuatisa Oku Pandikisa

14. Nye ci tu kuatisa oku pandikisa kovitangi?

14 Oku pokola ku Yehova voluali lulo luevĩho, ci sukila epandi. Pole, oku sumbila Suku oko ku tu kuatisa oku lekisa epokolo liaco. Omo okuti, tu kasi kotembo yohali, omanu va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vialua vi nena esumuo, havio vi tepulula ongusu. Pole, va sukila oku ivaluka okuti Yehova o va kuatisa oku pandikisa nda vamamako oku kolela Kokuaye. Daviti wa lombolola olondaka vimue vi lembeleka calua. Eye wa popia hati: “Yehova yu ocipepi la vakuavitima via teka. O popela ava va kasi lovitima via samba.” (Osamo 34:​18) Noke wamisako hati: “Ohali yukuesunga ya lua, puãi Yehova u popela kohali yosi.” (Osamo 34:​19) Omo liaco, ndaño tu liyaka lovitangi vialua, Yehova o kuete unene woku tu yovola kovitangi viaco.

15, 16. (a) Daviti noke yoku sonehua Osamo 34, ovitangi vipi a yeva? (b) Nye ci tu kuatisa oku pandikisa kovitangi?

15 Daviti noke yoku soneha Osamo 34, wa yeva ovitangi via pita vimbo lio Nove okuti, Saulu wa ponda omanu vaco kuenda ovitunda. Eye wa sumuile calua poku yeva ulandu waco. Momo wa ivaluka okuti, omo lioku tilila vimbo liaco wa wengula onyeño ya Saulu. (1 Samuele 22:​13, 18-​21) Omo liaco, wa pinga ekuatiso ku Yehova, kuenje wa sanga elembeleko kelavoko liepinduko.​—⁠Ovilinga 24:⁠15.

16 Koloneke vilo elavoko liepinduko li tu kuatisavo. Tua kũlĩha okuti, ovanyali vetu lacimue va tu lingila okuti, ci tu nenela ohali ka yi pui. (Mateo 10:​28) Daviti wa kuatavo ekolelo liaco poku popia hati: “[Yehova] o lava akepa osi [olondingesunga okuti], lalimue li teka.” (Osamo 34:​20) Ocinimbu eci ca tẽlisiwa ku Yesu. Eye ndaño okuti, wa pondiwa, lalimue ekepa liaye ‘lia teyiwa.’ (Yoano 19:​36) Osamo 34:​20, yi tu ĩhavo ekolelo liokuti, ovitangi viosi Akristão olombuavekua va liyaka lavio kuenda akamba vavo “olomeme vikuavo,” ka vi va nenela ohali ka yi pui. Vupopi umue wocindekaise, lalimue ekepa liavo li teyiwa.​—⁠Yoano 10:⁠16.

17. Vana va kasi oku lambalala omanu va Yehova, ovitangi vipi va lavoka?

17 Elavoko liolondingaĩvi lia litepa leli liolondingesunga. Momo, ndopo vi kongula onima yovilinga viavo. Daviti wa popia hati: “Evĩho li ponda ondingaĩvi. Ava va suvuka vakuesunga va pisiwa.” (Osamo 34:​21) Vosi vamamako oku suvuka omanu va Yehova, vaka liyaka lovitangi vialua. Ketukuluko lia Yesu Kristu vaka “mola eyambulo liokunyõleha ka ku pui.”​—⁠2 Va  Tesalonike 1:⁠9.

18. “Owiñi wakahandangala” u kasi oku yovuiwa ndati cilo kuenda uka yovuiwa ndati kovaso?

18 Osamo Daviti a soneha, yi malusula lolondaka via popia hati: “Yehova o yovola ovimuenyo viakuenje vaye. Lomue o wunda kokuaye o pisiwa.” (Osamo 34:​22) Daviti kesulilo liuviali waye weci ci soka akũi akuãla kanyamo, wa popia hati: “[Yehova wa] popela omuenyo wange kolohali viosi.” (1 Olosoma 1:​29) Omanu vana va sumbila Yehova vaka limbuka okuti, ka va pisiwa vali omo liakandu avo, kuenda vaka yovuiwa kovitangi viavo viosi ndeci ca pita la Daviti. Valua pokati Kakristão olombuavekua, va siata oku tambula ale onima yavo kilu. “Owiñi wakahandangala” una u tunda kolofeka viosi, cilo u kasi oku likongela ku vana va siala handi palo posi oku vumba Yehova kuenda oku kuata ekalo liwa kovaso aye. Momo va kuete ekolelo kocilumba cosonde ya Yesu yina ya pesekela oku yovola omanu. Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Wuviali wa Kristu, esilivilo liocilumba caco lika eciwa kokuavo, kuenje vaka lipua.​—⁠Esituluilo 7:​9, 14, 17; 21:​3-5.

19. “Owiñi wakahandangala” wa nõlapo oku linga nye?

19 Momo lie asumũlũho aco a keyilila ‘kowiñi wakahandangala’ wa fendeli va Suku? Momo va nõlapo oku u sumbila, loku amamako oku u vumba loku pokola kokuaye. Handi vali, oku sumbila Yehova ku nena esanju komuenyo cilo, kuenda ku tu kuatisa oku “kuata omuenyo wocili” okuti, omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku.​—⁠1 Timoteo 6:​12, 18, 19; Esituluilo 15:​3, 4.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Momo lie tu sukilila oku sumbila Suku, kuenda esumbilo liaco li lomboloka nye?

• Oku sumbila Yehova ku tu vetiya oku lekisa ovituwa vipi?

• Asumũlũho api eyilila koku sumbila Suku?

• Olohuminyo vipi vi tu kuatisa oku pandikisa?

[Elitalatu kemẽla 29]

Ava va sumbila Yehova va lekisa olondunge eci va liyaka lelambalalo

[Elitalatu kemẽla 31]

Ocina ciwa tu pondola oku lingila omanu, oku va kundila olondaka viwa Viusoma

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link