Ene Alume, Limbuki Oku Songola Kua Kristu
“Utue wulume Kristu.”—1 VA KORINDO 11:3.
1, 2. (a) Nye ceca esumbilo kulume? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kũlĩha okuti, olohuela via tumbikiwa la Suku?
NYE ove o sima okuti, oco ceca esumbilo kulume? Anga hẽ, ukũlĩhĩso waye ale enyango liaye? Uloño waye woku sanga olombongo, ale ocisola locikembe a lekisa kukãi kuenda komãla vaye? Alume vamue eci va pulisiwa ndomo va siata oku tata epata liavo, va lekisa okuti va kasi oku endisiwa lovituwa violuali kuenda olonumbi viomanu. Momo lie? Momo ka va yongola oku limbuka olonumbi via Yehova Usovoli wolohuela, Una ‘wopa olumati kulume yu wa lu tunga ukãi, kuenje wonena kulume.’—Efetikilo 2:21-24.
2 Yesu wa pitulula ulandu wefetikilo liolohuela, eci a sapuila omanu vamue vakuakusepula va kala kotembo yaye. Eye wa va sapuila hati: “Ka wa tangeli okuti, kefetikilo usovoli wa va lulika ulume lukãi? Kuenda wamisako vali hati, oco ulume o sia isiaye la inaye, o likakatela lukãi waye, kuenje kavali kavo va linga etimba limuamue. Oco ka va lingi vali omanu vavali, puãi va linga omunu umosi. Oco eci ca tokekisa Suku [volohuela] omunu ka ka ci tepe.” (Mateo 19:4-6) Omo liaco, ulume o sukila oku kũlĩha okuti, olohuela via tumbikiwa la Yehova. Momo oku kuata ukũlĩhĩso waco, ci u kuatisa oku songuila ciwa epata liaye. O sukilavo oku kũlĩha okuti, oku pokola kolonumbi vi sangiwa Vondaka yaye oco lika ci nena ekalo liwa vepata.
Ceci ci Kuatisa Ulume Oku Endisa Ciwa Ocikele Caye
3, 4. (a) Nye ca kuatisa Yesu oku kuata ukũlĩhĩso uwa watiamẽla kolohuela? (b) Helie ukãi wa Yesu wocindekaise kuenda ndamupi alume va sukila oku tata akãi vavo?
3 Oco ulume a songuile ciwa epata liaye, o sukilavo oku lilongisa ovina Yesu a popia kuenda oku kuama ongangu Yaye. Yesu o kuete ukũlĩhĩso walua, momo wa mola ndomo Adama la Heva va lulikiwa kuenda oku tokekisiwa kuolohuela viavo. Osimbu handi Adama la Eva ka va lulikiwile, Yehova wo sapuila hati: “Tu luliki omunu . . . ukuesetahalo lietu.” (Efetikilo 1:26) Yehova wa vangula la Yesu Una a lulika kefetikilo liovina viosi haeye “wa kala laye ndomesele.” (Olosapo 8:22-30) Yesu “eye uveli pokati koviluvo viosi.” Kuenda “haeye efetikilo liovina Suku a lulika” osimbu handi ka lulikile oluali.—Va Kolosai 1:15; Esituluilo 3:14.
4 Yesu wa tukuiwa hati, “Kameme ka Suku,” kuenda wa sokisiwa ndulume o kuete ocikele coku songuila epata. Otembo yimue ungelo wa popele hati: “Enju, hu lekise Ndombua, eye ukãi wa Kameme.” (Yoano 1:29; Esituluilo 21:9) Ndombua yaco ale ukãi waye helie? “Ukãi wa Kameme” o lomboloka Akristão olombuavekua vana vaka viala kumue laye kilu. (Esituluilo 14:1, 3) Ocituwa Yesu a lekisa poku tata olondonge viaye eci a kala palo posi, ceca ongangu yiwa kalume yoku kũlĩha ndomo va tata akãi vavo.
5. Velie va sukila oku kuama ongangu ya Yesu?
5 Embimbiliya li lekisa okuti Yesu eye ongangu yolondonge viaye viosi. Olio li popia hati: “Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãhi viaye.” (1 Petulu 2:21) Omo liaco, alume va sukila oku kuama ongangu ya Yesu. Embimbiliya li popia hati: “Utue wulume kristu; utue wukãi ulume waye; utue wa Kristu Suku.” (1 Va Korindo 11:3) Omo okuti, Yesu eye utuwe wulume, alume vosi okuti, olohueli va sukila oku kuama ongangu yaye. Oku kapako olonumbi via Yehova ci kuatisa epata oku kuata ekalo liwa kuenda esanju. Omo liaco, alume va sukila oku tata ciwa akãi vavo ndeci Yesu a tata olondonge viaye olombuavekua.
Ndomo Olohueli vi Liyaka Lovitangi Viavo
6. Alume va sukila oku kala ndati lakãi vavo?
6 Voluali lulo luovitangi, alume va sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa epandi, locisola, kuenda utõi woku pokola kolonumbi via Yehova. (2 Timoteo 3:1-5) Embimbiliya poku lombolola ongangu Yesu a tu sila li popia hati: “Ene alume, kali lakãi vene lolondunge.” (1 Petulu 3:7) Alume poku liyaka lovitangi violohuela, va sukila oku kuata olondunge ndeci Yesu a linga eci a liyaka lovitangi. Eye wa liyaka lovitangi vialua okuti, lomue omunu wa liyaka lavio. Pole, wa kũlĩhĩle okuti, Satana lolondele viaye, kuenda oluali, ovo va koka ovitangi viaco. (Yoano 14:30; Va Efeso 6:12) Yesu eci a liyaka lovitangi ka komõhele. Cimuamue haico alume va sukila oku linga poku liyaka ‘lohali yo ketimba.’ Embimbiliya li tu sapuila okuti, ava va kuela va lavoka oku tala ohali yaco.—1 Va Korindo 7:28.
7, 8. (a) Voku kala lakãi lolondunge mua kongela nye? (b) Momo lie akãi va sukilila oku tatiwa lesumbilo?
7 Embimbiliya li popia hati, ene alume “kali lakãi vene lolondunge. Sumbili ukãi ndocikuata ca leñela.” (1 Petulu 3:7) Ulume una wa sumbila Yehova ka viala ukãi waye ndeci Embimbiliya lia popele okuti, oco cika kala voluali. Pole, o lekisa esumbilo kokuaye. (Efetikilo 3:16) Eye u tata ndocikuata cimue ci soliwe okuti, ka lavisa ukãi waye omo okuti wavelapo kongusu. Eye o kapako ovisimĩlo viaye, loku lekisa esumbilo kokuaye kuenda ocikembe.
8 Momo lie alume va sukilila oku sumbila akãi vavo? Embimbiliya li popia hati: ‘Momo vaka piñala kumuamue kocali comuenyo. Nda ka va ci lingi va tatekiwa oku likutilila cocili.’ (1 Petulu 3:7) Alume va sukila oku kũlĩha okuti, Yehova ka tendi efendelo liavo ndu okuti lia velapo efendelo liakãi. Momo akãi vana va fendela Yehova vaka tambulavo esumũlũho liomuenyo ko pui kumosi lavo. Vamue pokati kavo vaka tambuila omuenyo waco kilu. (Va Galatia 3:28) Omo liaco, alume va sukila oku ivaluka okuti, esunguluko olio li kuete esilivilo lia velapo ku Yehova. Ci kale alume, ci kale akãi kuenda omãla, vosi yavo va sukila oku lekisa ocituwa caco.—1 Va Korindo 4:2.
9. (a) Momo lie Alume va sukilila oku sumbila akãi vavo ndeci Petulu a cilombolola? (b) Yesu wa lekisa ndati esumbilo kakãi?
9 Esunga lieci alume va sukilila oku sumbila akãi vavo, lia lekisiwa volondaka upostolo Petulu a malusula lavio. Eye wa popia hati: “Nda ka vu ci lingi, vu tatekiwa oku likutilila cocili.” Nda ohutililo yomunu yi tatekiwa, ekalo liaye kespiritu li kala kohele. Cimuamue haico ci pita lulume nda ka tati ukãi waye lesumbilo. Olohutililo viaye ka vi yeviwa ndeci ca pita lomanu vamue va Yehova kosimbu. (Asiõsuĩlo 3:43, 44) Alume vana okuti Akristão, cikale vana va kuela ale vava va yongola oku kuela, va sukila oku lilongisa ocituwa Yesu a tatale laco akãi. Yesu wa endaenda lavo kupange woku kunda, loku lekisa ocisola kokuavo kuenda oku va tata lesumbilo. Onjanja yimue, Yesu poku situlula ondaka yimue yesilivilo, tete wa yi sapuila akãi. Noke wa va tuma oku yi sapuila alume.—Mateo 28:1, 8-10; Luka 8:1-3.
Ongangu Alume va Sukila Oku Kuama
10, 11. (a) Momo lie alume va sukilila oku lilongisa ongangu ya Yesu? (b) Alume va lekisa ndati ocisola kakãi vavo?
10 Embimbiliya li sokisa ukamba wulume lukãi waye lukamba u kasi pokati ka Kristu lekongelo Liakristão olombuavekua. Olio li popia hati: “Ulume eye utue wukãi ndeci Kristu eye utue wekongelo.” (Va Efeso 5:23) Olondaka evi vi kuatisa alume oku lilongisa ndomo Yesu a tata olondonge viaye. Noke yoku kũlĩha ovituwa viaye, va kuama ongangu yaye kuenje va eca olonumbi viwa kakãi vavo loku va tata locisola ndeci eye a linga.
11 Embimbiliya liamisako hati: “Ene alume, soli akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo, kuenje wa li liecela.” (Va Efeso 5:25) Vocipama cakuãla celivulu lia Va Efeso “ekongelo” lia tukuiwa hati, “etimba lia Kristu.” Etimba liaco, li kuete ovimatamata vialua vi likuatisa pokati. Omo liaco, Yesu “eye utue wetimba okuti wekongelo liaye.”—Va Efeso 4:12; Va Kolosai 1:18; 1 Va Korindo 12:12, 13, 27.
12. Yesu wa lekisa ndati ocisola ketimba liaye liocindekaise?
12 Yesu wa lekisa ocisola kekongelo liaye poku kapako olonjongole viomanu vana veya oku linga olondonge viaye. Onjanja yimue eci olondonge via kavele, wa popia lavo hati: “Enjui, . . . tu endi lika lietu vekalasoko ho puyuka naito.” (Marko 6:31) Upostolo Yoano poku lombolola ovilinga Yesu a lekisa osimbu handi ka file, wa popia hati: “Ava va kala vaye [okuti, ovimatamata vietimba liaye liocindekaise] . . . wa va sola muẽle toke kefulilo.” (Yoano 13:1) Yesu wa sia ongangu yiwa alume va sukila oku kuama yoku tata ciwa akãi vavo.
13. Alume va vetiyiwa ndati oku sola akãi vavo?
13 Upostolo Paulu poku lombolola catiamẽla kongangu Yesu a sia kalume, wamisako hati: “Haico ca sesamẽla alume oku sola akãi vavo ndatimba avo muẽle. Momo lomue wa la suvuka etimba liaye muẽle, puãi o li tekula loku li lava ndeci Kristu a lava ekongelo liaye.” Noke wa popia hati: “Haimo lumue, ene vosi, omunu omunu a sole ukãi waye ndeci a lisole eye muẽle.”—Va Efeso 5:28, 29, 33.
14. Ulume o tata ndati etimba liaye? Ocituwa caco citiamisiwila ndati koku tata ukãi waye?
14 Sokolola handi olondaka evi via Paulu. Anga hẽ, ulume una o kuete olondunge o lavisa etimba liaye? Nye eye a linga nda wa lilondoka? Anga hẽ, o tipula omuine waco omo lievalo a yevite? Sio ka ci lingi. Ulume una o kuete olondunge ka lisepula pokati kakamba vaye, ale oku situlula ovilinga viaye vĩvi. Oco hẽ, momo lie a lavisila ukãi waye loku u popia lãvi nda wa lueya? Alume ka va sukila lika oku pitisa kovaso olonjongole viavo. Pole, va sukilavo oku kapako olonjongole viakãi vavo.—1 Va Korindo 10:24; 13:5.
15. (a) Nye Yesu a linga eci olondonge viaye via lekisile ehonguo? (b) Ulandu waye u tu longisa nye?
15 Kũlĩhĩsa ndomo Yesu a lekisa esakalalo kolondonge viaye kuteke wa sulako osimbu handi ka file. Ndaño okuti, wa va vetiya oco va likutilile, ovo va pekelele olonjanja vitatu vocumbo ca Gesemane. Noke vonjanja yimuamue va ñualiwa lasualali. Yesu wa va pula hati: “Vu sanda elie?” Eci ovo va kumbulula hati: “[Tu sanda] Yesu u Nasara,” wa popia lavo hati: “Ame.” Eye omo lioku kũlĩha okuti, ‘owola yaye yoku fa ya pitila,’ wa popia hati: “Nda ame vu sanda, alume ava va ende.” Yesu wa kapeleko olondonge viaye vina via kala ndondombua yaye. Kuenje wa va sandela onjila yoku puluka kovanyali vavo. Alume poku lilongisa ndomo Yesu a enda loku tata olondonge viaye, ci vakuatisa oku sanga olonumbi vioku tata ciwa akãi vavo.—Yoano 18:1-9; Marko 14:34-37, 41.
Yesu wa Lekisa Ocisola Covutima
16. Yesu wa kala ndati la Marta, kuenda wo lungula ndati?
16 Embimbiliya li popia hati: “Yesu wa sola Marta la manjaye kuenda Lasaru,” vana va enda oku u yekisa vonjo yavo. (Yoano 11:5) Pole, eci Marta a kala oku pesela otembo yosi loku pongiya okulia okuti, ka kapeleko ovina viespiritu Yesu a kala oku va sapuila, Eye ka kuatele ohele yoku u lungula. Eye wa popia laye hati: “A Marta, a Marta, o kasi lohele ya lua, kuenje wa tokotelua lovina via lua. Cimuamue lika ci sukiliwa.” (Luka 10:41, 42) Ocisola ca Yesu ca vetiya Marta oku tava kelungulo liaye. Cimuamue haico alume va sukila oku linga lakãi vavo. Ovo va sukila oku va tata lesumbilo, locisola kuenda oku nõla olondaka va vangula lavo. Pole, poku eca elungulo kokuavo, va sukila oku vangula lutõi ndeci Yesu a linga.
17, 18. (a) Petulu wa kandangiya ndati Yesu, kuenda momo lie Petulu a sukilile elungulo? (b) Ulume o kuete ocikele cipi?
17 Onjanja yimue Yesu wa sapuilile ovapostolo vaye okuti, o sukila oku enda ko Yerusalãi kuna aka suvukiwa “lakulu lovitunda vinene la vakuavisonehua. Wa vi sapuilavo okuti, oka pondiwa kuenje o pinduiwa eteke liatatu.” Noke Petulu wa vilikiya Yesu pokanele, kuenje wo sapuila hati: “A Ñala! Suku ka ka citave! Eci ka ci keya kokuove.” Petulu wa kala oku vetiyiwa locikembe covutima. Omo liaco, wa sukilile oku tambula elungulo. Yesu wo sapuila hati: “A Satana, pita konyima yange. Ove wa ndingila ocilondokua momo ovisimĩlo viove havia Sukuko, viomanu.”—Mateo 16:21-23.
18 Yesu wa kala oku tẽlisa ocipango ca Suku cokuti, o talisiwa ohali, noke o pondiwa. (Osamo 16:10; Isaya 53:12), Petulu ka lekisile ovisimĩlo via sunguluka poku kandangiya Yesu kovitangi viaco. Omo liaco wa sukilile ekuatiso ndeci tu sukilavo olonjanja vimue. Ulume omo okuti, eye utue wepata o kuete omoko locikele coku pindisa epata liaye oku kongelamo ukãi. Ndaño okuti, olonjanja vimue o sukila oku kuata utõi poku eca epindiso liaco, pole, o sukila oku lekisa umbombe kuenda ocisola. Ndeci Yesu a kuatisa Petulu oku kuata ovisimĩlo via sunguluka, haico alume va sukila oku linga. Olonjanja vimue va sukila oku kuatisa akãi vavo oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Nda ukãi ocituwa caye coku wala ale coku limiangulula ka ci likuata lolonumbi Viembimbiliya, ulume o sukila oku u kuatisa.—1 Petulu 3:3-5.
Alume va Sukila Oku Kuata Epandi
19, 20. (a) Ocitangi cipi ca kala pokati kovapostolo, kuenda Yesu wa ci tetulula ndati? (b) Onima yipi yeyilila kelikolisilo lia Yesu?
19 Ndaño okuti alume vamamako oku pindisa epata liavo, pole, ka vaka lavoke oku sanga onima yiwa vonjanja yimosi. Momo vepata, oku lueya ka ku pui. Yesu oco a pengulule ovisimĩlo violondonge viaye, wa pita otembo yalua. Pole, kesulilo liupange waye woku kunda, ovapostolo va kala vali oku lihoya. Ovo va yonguile oku kũlĩha u wa velapo pokati kavo. (Marko 9:33-37; 10:35-45) Pole, otembo yaco ka papitile otembo yalua tunde eci va lipatãlele konjanja yavali eci va lingila kumuamue ocipito caye ca sulako Copaskua. Kotembo yaco, ndaño okuti, kua kala ocituwa coku sukula kolomãhi via vakuavo, pole, pokati kavo lomue wa kuata ocisimĩlo caco. Noke Yesu wa ci linga. Omo liaco, wa va sapuila hati: “Ndo wihi ongangu.”—Yoano 13:2-15.
20 Alume vana va kuama ongangu ya Yesu yoku songuila epata liavo lumbombe, va kuatisa akãi vavo kovina viosi. Pole, va sukilavo oku lekisa epandi. Ovapostolo kuteke waco Wopaskua va lihoya vali catiamẽla ku wa velapo pokati kavo. (Luka 22:24) Ocili okuti, oku pongolola ovisimĩlo viomunu lovituwa viaye, cambata otembo. Pole, noke kuiyilila onima yiwa lesanju ndeci ca pita lovapostolo.
21. Omo liovitangi via siata koloneke vilo, alume va vetiyiwa oku ivaluka nye, loku linga nye?
21 Koloneke vilo, olohueli via siata oku liyaka lovitangi vialua okuti, kosimbu ci sule. Omo liaco, omanu valua ka va siatele oku kapako ocisila cavo colohuela. Pole, kuli alume valua va sumbila ono yolohuela. Ivaluka okuti, olohuela via tunda ku Yehova ululiki wetu. Eye ka ecele lika Omõlaye Yesu oco a tu yovole. Pole, wo weca oco a linge ndongangu yiwa kalume vosi.—Mateo 20:28; Yoano 3:29; 1 Petulu 2:21.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie ci kuetele esilivilo oku limbuka ono yolohuela?
• Alume va vetiyiwa ndati oku sola akãi vavo?
• Ongangu Yesu a lekisa poku kala lolondonge viaye yi kuatisa ndati ulume oku songuila epata liaye?
[Elitalatu kemẽla 11]
Yesu eci olondonge viaye via kavele, wa vi kuatela ohenda
[Elitalatu kemẽla 12]
Alume va sukila oku lungula akãi vavo locisola kuenda oku nõla olondaka viwa