Esumuo Lia Piãla
VOKUENDA kuanyamo apita, ulume umue onoño wa yonguile oku kũlĩha eci omanu va siata oku yeva vutima noke yoku fisa umue ngadiavo. Omo liaco, wa tuma ovikanda viapulilo kolonjali via fisa omãla vavo okuti, tunde eci va fa papita ale anyamo amue. Pole, olonjali vimue ka via tambuluile apulilo aco. Ulume umue o tukuiwa hati, Vladimir ndaño okuti tunde eci a fisa omõlaye papitile ale anyamo atãlo, wa lombolola okuti, handi evalo liaco, li kasi vutima. Kuenda ka yonguile vali oku vangula catiamẽla komõlaye.a
Esumuo ndeli liulume wa tukuiwa ndeti, lia siata calua pokati kolonjali via fisa omãla vavo. Ulume umue o tukuiwa hati, William wa fisa omõlaye o kuete 18 kanyamo. Omõlaco wa fila vovava. Noke yoku pita ekũi lianyamo, William wa popia hati: ‘Toke cilo evalo liaco li kasi vutima. Esumuo liange, lika pua lika eci ndi fa.’ Eci papita anyamo atãlo ukãi umue o tukuiwa hati Lucy, wa fisavo omõlaye ukuenje omo lioku vela. Eye wa popia hati: ‘Noke lioku fa kuomõlange, nda pita oloneke vitãlo loku sima okuti ka file. Nda simile okuti, ndi kasi oku lota onjoi yimue yĩvi, kuenje ndopo ndi pasuka. Vokuenda kuotembo, nda fetika oku kuata elomboloko liokuti, omõlange wa fa muẽle, kuenda ka tiuka vali. Tunde eci omõlange a fa, papita ale ci soka anyamo atãlo. Pole, toke cilo olonjanja vimue eci ndi kala lika liange, ndi lila calua poku u sokolola.’
Momo lie olonjali vimue ndeci: Vladimir, William, kuenda Lucy, vi kuetele esumuo lialua levalo vutima? Tu konomuisi esunga liaco.
Momo Lie Omanu va Sumuila Calua?
Eci oñaña yi citiwa, olonjali vi kuata esanju limue okuti, ka li sangiwa poku kuata ukamba lomanu vakuavo. Ovo va kuata oñaña yavo loku yi tala ndomo yi pekela. Ovinjola viaye vi nena esanju lialua kokuavo. Ovo va sanjukila calua omõlavo. Noke vo longisa ovituwa viwa kuenda esumbilo. (1 Va Tesalonike 2:7, 11) Osimbu omõla amamako oku kula loku pokola kolonumbi violonjali, ovio, vi fetika oku u lipeka kuenda oku kuata esanju lialua.
Olonjali via siata oku talavaya calua oco vi tekule ciwa omãla vavo. Ovio vi soleka olombongo ale ukuasi umue oco u kuatise omãla vavo kovaso yoloneke eci va fetikavo omuenyo wepata liavo. (2 Va Korindo 12:14) Esanju liavo, lotembo va pesela, kuenda olombongo va seleka ale ukuasi, vieca uvangi wokuti va yonguila ekalo liwa omãla vavo okuti vamamako lomuenyo. Nda omõla wa fa, ci lekisa okuti otembo va pesela poku u tekula, ya enda ño olivova. Kuenje elavoko liavo, lia nyõleha. Ocisola locikembe va kuatela omõlavo, via sulila locilunga colofa. Ovisimĩlo viavo via nyõleha. Kuenje, va kuata esumuo levalo limue okuti, ka ca lelukile oku tunda vutima.
Embimbiliya lieca uvangi wokuti, olonjali vina via fisa omãla vavo, via siata oku liyaka lesumuo lialua kuenda oku yeva evalo vutima. Catiamẽla kulandu wa Yakoba eci vo sapuila okuti omõlaye Yosefe wa pondiwa, Embimbiliya li popia hati: “Yakoba wa tola tola uwalo waye kuenje wa wala ocikelẽi kombunda yaye. Wa lila omõlaye oloneke vialua. Omãla vaye valume lomãla vaye vakãi, vosi va seteka oku u lembeleka; eye puãi ka tavele oku lembelekiwa, wa linga hati, ocili omõlange ndu lila ño, lile, toke konjembo.” Noke yoku pita anyamo amue, Yakoba handi wa kala lesumuo liomõla una a simile okuti wa fa. (Efetikilo 37:34, 35; 42:36-38) Embimbiliya li lombololavo ulandu wukãi umue o tukuiwa hati, Naomi. Eye wa fisilevo omãla vaye vavali. Omo liesumuo lialua, wa yonguile oku pongolola onduko yaye Naomi yi lomboloka “Esanju,” oco a tukuiwe hati, Mara, yi lomboloka okuti, “Cilula.”—Ruti 1:3-5, 20, 21.
Embimbiliya ka li lombolola lika esumuo liolonjali via fisa omãla vavo. Pole, li lekisavo ndomo Yehova a lembeleka omanu vana va sumua. Vocipama cikuãimo tuka lilongisa olonjila Yehova a siata oku kuama poku lembeleka omanu va sumua.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.