Ekuatiso li Tunda ku ‘Suku Eca Epandi, Haeye Ukuakukolisa’
CIMUE ci soka 2.000 kanyamo konyima, upostolo Paulu wa tukula Yehova hati, “Suku yepandi, haeye ukuakukolisa.” (Va Roma 15:5) Embimbiliya li tu sapuila hati, Yehova ka pongoloka vokuenda kuotembo. Omo liaco, tu sukila oku kolela okuti toke cilo eye eca epandi komanu vana vo vumba. (Tiago 1:17) Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova o kuama olonjila vialua poku eca epandi komanu va sukila ekuatiso. Vipi olonjila viaco? Eye eca epandi liaco komanu va likutilila kokuaye loku pinga ekuatiso. O vetiyavo Akristão oco va lembeleke vakuavo. Vondaka yaye mu sangiwa ovolandu alua elembeleko a kuatisa omanu va sumua omo lioku fisa omãla vavo. Tu konomuisi ovolandu atatu.
‘Yehova o Yevelela’
Soma Daviti poku lombolola catiamẽla ku Yehova Ululiki wetu, wa popia hati: “Amanu vange, u koleli oloneke viosi. Peseleli ovitima viene kokuaye. Suku eye ocikolo cetu.” (Osamo 62:8) Momo lie Daviti a kuatela ekolelo liaco? Eye poku lombolola catiamẽla kokuaye muẽle wa popia hati: “Ohukũi eyi ya vilikiya, Yehova wa yi yeva, wa yi popela kovitangi viayo viosi.” (Osamo 34:6) Daviti kovitangi viosi a liyaka lavio, wa pinga ekuatiso ku Yehova vohutililo kuenje wa kuatisiwa. Eye wa mõla ndomo Yehova o kuatisa loku u wĩha epandi.
Olonjali vina via sumua, vi sukila oku kũlĩha okuti Yehova o va lembeleka kesumuo liavo ndeci a kuatisa Daviti. Ovio vi sukila oku lupukila kokuaye, ‘ukuakuyeva olohutililo’ kuenda oku kolela okuti, o va kuatisa. (Osamo 65:2) William, wa tukuiwa vocipama catete wa popia hati: ‘Olonjanja vimue nda siata oku sima okuti, nda sia muile omõlange si tẽla vali oku pandikisa. Kuenje ndi pinga ekuatiso ku Yehova oco a ndi lembeleke. Yehova wa siata oku nyiha epandi kuenda utõi woku amamako lomuenyo.’ Nda ove o kasi oku liyaka locitangi caco, likutilila ku Yehova lekolelo kuenje oku kuatisa. Eye wa popia hati: “Ame Yehova, Suku yove, hu kuata peka liondio. Ame muẽle mopia love siti, ku ka kuate usumba, hu kuatisa.”—Isaya 41:13.
Ekuatiso li Tunda Kakamba Vocili
Olonjali vina via fisa omãla vavo, olonjanja vimue vi yongola oku kala likaliavo pokolika oco vi tulumũle esumuo. Pole, ka ca sungulukile okuti, vi pita otembo yalua loku yuvula oku kala la vakuavo. Momo elivulu Liolosapo 18:1, li popia hati, “u wa liamuha la vakuavo,” o liyaka lesumuo lialua. Omo liaco, omanu vana va sumua va sukila oku lunguka oco ka vaka yapuisiwe poku sanda oku kala likaliavo.
Akamba vana va sumbila Suku, va pondola oku eca ekuatiso lialua komanu va sumua. Elivulu Liolosapo 17:17 li popia hati: “Ekamba [liocili] li sola olonjanja viosi, kuenje li linga manjove koloneke viohali.” Lucy una wa tukuiwa vocipama catete, eci a fisa omõlaye wa mola elembeleko li tunda kakamba vocili. Poku lombolola catiamẽla ku vamanji vekongelo, wa popia hati: ‘Ovo va enda oku tu nyula calua, ndaño okuti olonjanja vimue ka va popaile ovina vialua. Manji umue ukãi ekamba liange wa enda oku ndi nyula oloneke nda kala likaliange konjo. Eye wa kũlĩhĩle okuti, ndi kasi oku lila calua, kuenje wa enda oku iya oku lila kumosi lame. Manji ukuavo wa enda oku ndi vilikiya oloneke viosi oco a ndi lembeleke. Vakuavo va enda oku tu laleka oku lia kolonjo viavo.’
Ndaño okuti, esumuo liolonjali via fisa omãla vavo, ka li pui, pole, oku likutilila ku Suku kuenda oku kala kumosi la vamanji, ceca elembeleko. Olonjali vialua via fisa omãla vavo, via limbuka uvangi wokuti, Yehova o kasi lavo. Embimbiliya li popia hati, Yehova “o sakola ava va teka kovitima, kuenje itika apute avo.”—Osamo 147:3.
Ovolandu Embimbiliya a Eca Elembeleko
Ondaka ya Suku yecavo elembeleko komanu va sumua. Ovolandu Embimbiliya a lekisa okuti, Yesu wa kuatele onjongole kuenda uloño woku imula esumuo liolonjali via fisa omãla vavo. Eye wa ci linga poku pindula omãla vaco. Ovolandu aco a nena elembeleko komanu va sumua. Tu konomuisi ovolandu amue avali.
Kelivulu lia Luka kocipama 7, ku lombolola ulandu wa pita eci Yesu a ñualehẽla lomanu va tunda volupale luo Naini, va kala oku enda koku kenda ocivimbi. Omanu vaco va kala oku lila calua, momo ocivimbi caco ca kala omõla wongunga wocimbumba. Kocinimbu 13 ku popia hati: “Eci Ñala [Yesu a mola ukãi waco], wo kuatela ohenda yu wa popia laye hati, ku ka lile.”
Pokati komanu vaco, lomue wa kuata utõi woku sapuila onjali yaco hati, liwekapo oku lila. Momo lie Yesu a kuatela utõi waco? Momo Yesu wa kũlĩhĩle okuti, o kuete unene woku imula esumuo liaco. Ulandu waco wamisako hati: “[Noke Yesu] oku amelako wa lamba kocikalavekua, kuenje vakuacikalavekua va talama, yu wa popia hati: Omalẽhe, mopia love siti, pasuka. Oco u wa file wa tumãla, kuenje wa fetika oku popia. Yesu yu wo weca ku inaye.” (Luka 7:14, 15) Vepuluvi liaco, ukãi wa kala oku lila calua, pole, noke wa kuata asuelẽla esanju.
Onjanja yikuavo ulume umue o tukuiwa hati, Yairo, wa endele ku Yesu oku pinga ekuatiso omo liomõlaye ufeko wa kala oku vela calua. Omõlaco wa kuata eci ci soka 12 kanyamo. Eci papita okatembo kamue vo sapuila hati, omõla wove wa fa. Esapulo liaco, lia sumuisile calua Yairo, pole Yesu wo sapuila hati: “Ku ka kuate ohele, kolela ño.” Noke Yesu wa enda toke konjo ya Yairo. Eci a iñila vonjo wa kuata peka liocivimbi caco, kuenje, wa popia hati: “Ofeko, hu sapuila siti, pasuka.” Oco hẽ, nye ca pitako noke? Embimbiliya li popia hati: ‘Ufeko haico a votoka, kuenje wa fetika oku enda.’ Nye olonjali viaye via linga? Ovo ‘va saluka lesanju.’ Ocili okuti, eci Yairo lukãi waye va tambula omõlavo ufeko, va sanjukile calua. Momo kokuavo ca kala ndonjoi oku tambula vali omunu una wa file.—Marko 5:22-24, 35-43.
Ovolandu Embimbiliya atiamẽla kepinduko liomãla, a lekisa kolonjali via sumua eci va pondola oku lavoka kovaso yoloneke. Yesu wa popia hati: “Owola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka yaye, yu va tundamo.” (Yoano 5:28, 29) Yehova wa sokiya okuti, Omõlaye oka pindula omanu vosi va fa. Olohuluwa viomãla va fa, vaka “yeva ondaka yaye” eci aka va sapuila hati, ‘hu sapuili siti, pasuka.’ Omãla vaco vaka kuata vali olohõlo vioku enda loku vangula. Olonjali viavo, vika ‘saluka lesanju’ ndeci ca pita la Yairo kumue lukãi waye.
Nda wa fisa omõlove, kolela okuti, Yehova oka pongolola esumuo liove okuti, li linga esanju eci aka pindula omanu vosi va fa. Pole, oco o kuatisiwe lelavoko liaco, o sukila oku pokola kolondaka Viukualosamo wa popia hati: “Sandi Yehova longusu yaye. Sandi ocipala caye oloneke viosi. Ivaluki ovikomo a linga.” (Osamo 105:4, 5) Omo liaco, vumba Yehova Suku yocili kuenda oku u fendela ndeci a yongola.
Nda ove wa ‘sandiliya Yehova,’ onima yipi oka tambula? Oka pamisiwa longusu yi tunda koku likutilila ku Suku, lelembeleko li tunda ku vamanji, kuenda koku lilongisa Ondaka ya Suku. Handi vali, koloneke vio kovaso oka mola ‘ovilinga vi komõhisa’ via Yehova vioku ku kuatisa otembo ka yi pui kumosi lomõla wove wa fa.
[Okakasia kemẽla 5]
‘Neneli Ukãi wa Fisa Omãla Vavali’
Ulume umue o tukuiwa hati, Kehinde lukãi waye Bintu okuti Olombangi via Yehova kofeka yo Nigeria, va fisa omãla vavo vavali va tusuiwa lekãlu. Ovo va sumuile calua omo liocitangi caco. Pole, vamamako oku kolela ku Yehova, kuenda oku kunda elavoko Liusoma komanu.
Omanu vakuavo va komõha calua utõi lepandi lia Kehinde la Bintu. Eteke limue ukãi umue o tukuiwa hati, Ukoli wa sapuila ekamba lia Bintu hati: ‘Neneli ukãi una wa fisa omãla vaye vavali vonjanja yimosi okuti, toke cilo o kasi oku kunda esapulo Liembimbiliya. Ndi yongola oku kũlĩha eci co wĩha ongusu yoku pandikisa.’ Noke Bintu wa enda toke konjo yukãi waco. Eci a pitila, Ukoli, wo sapuila hati: ‘Ndi yongola oku kũlĩha esunga lieci o kasilili vali oku kunda esapulo liatiamẽla ku Suku una wa ponda omãla vove. Suku wa ndi tambula omõlange umosi ufeko. Cilo, si yongola vali oku linga lacimue catiamẽla Kokuaye.’ Noke Bintu wa tuvula Embimbiliya, kuenje wo lomboluila esunga lieci omanu va fila. Wo lomboluilavo esunga lieci tu sukilila oku kuata elavoko liokuti, va ngandietu va fa vaka pinduiwa.—Ovilinga 24:15; Va Roma 5:12.
Noke Ukoli wa popia hati: ‘Nda simile okuti, Suku eye o tuala omanu kolofa. Cilo nda kũlĩha ondaka yocili.’ Noke wa nõlapo oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova oco a kũlĩhe ovina vialua viatiamẽla kolohuminyo via Yehova.
[Okakasia kemẽla 6]
‘Ndi Yongola Oku Kuatisa, Pole Sia Kũlĩhĩle Ndomo Ndi ci Linga’
Osimbu olonjali kuenda vamanji yomõla wa fa va sumua, citava okuti akamba vavo va kuata ohele vovitima. Ovo pamue va yongola oku kuatisa epata liaco. Pole, va kuete ohele yokuti, pamue ovina va popia levi va linga, vi vokiya vali esumuo kepata liaco. Tu konomuisi olonumbi vimue vi eciwa komanu vana va popia hati: ‘Ndi yongola oku kuatisa, pole sia kũlĩhĩle ndomo ndi ci linga.’
❖ Kuka yuvule omanu vana va fisa ngandiavo omo lioku kuata ohele yeci o popia ale ceci o linga. Oku kala kumosi lavo, ceca elembeleko lialua kokuavo. Anga hẽ o kuete ohele yeci o yongola oku popia lavo? Oku kapa eka liove kepepe liomunu wa fisa loku u sapuila hati, ‘nda sumua calua,’ ceca elembeleko kokuaye. Momo ci lekisa okuti, o yongola oku va kuatisa. Anga hẽ, o kuete ohele yokuti, nda wa fetika oku lila o vokiya esumuo liavo? Embimbiliya li popia hati: “Lili lava va lila.” (Va Roma 12:15) Asuẽlela ove, a eca elembeleko kokuavo, momo a lekisa uvangi wokuti, wa sumuavo.
❖ Fetika oku eca ekuatiso. Anga hẽ o pondola oku va telekelako okulia? Citava hẽ okuti o va sukuilako ovikuata viavo, loku va kombelako posamua ale vonjo? Kuka popie hati: ‘Nda u yongola cimue ndi sapuiliko.’ Momo ndaño okuti ondaka yaco wa yi popia lutima wosi, pole, va pondola oku sima okuti, ku kuete otembo yoku va kuatisa. Omo liaco, pula ndoco: ‘Upange upi ndi sukila oku linga cilo?’ Noke linga lonjanga eci va ku sapuila. Yuvula oku iñila volohondo viavo vio pokolika loku litenga vovitangi viosi viomuenyo wavo.
❖ Kuka popie hati: ‘Nda kũlĩha eci vu yevite vovitima.’ Momo omanu ka va kuete esumuo limuamue eci va fisa ngandiavo. Cimuamue haico ci pita love nda wa fisa omõlove. Kua kũlĩhĩle eci vakuene va yevite vovitima viavo.
❖ Nda omunu wa fisa ngandiaye, o pita otembo yalua lesumuo, kuenje ka ca lelukile oku kuata lonjanga esanju. Omo liaco, amamako oku kuatisa omunu wa fisa. Koloneke viatete citava okuti va kuatisiwa lomanu valua. Pole, omunu wa fisa ka sukila lika ekuatiso koloneke viatete noke yocitangi caco. Omo liaco, vokuenda kuolosemana kuenda olosãi vi kuamamo, kũlĩhĩsa ovina va sukila.a
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o kuate alomboluilo akuavo atiamẽla koku kuatisa vana va fisa omãla, tanga okalivulu ka kuete osapi ya linga hati: “Quando Morre Alguém Que Amamos” kemẽla 20 toke 24, kosapi ya linga hati: “Como Outros Podem Ser de Ajuda?” Okalivulu kaco, ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 7]
Ovolandu Embimbiliya a lekisa okuti, Yesu wa kuatele unene lonjongole yoku pindula omanu va fa