OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/6 kam. 28-32
  • Akulu Vendamba Esumũlũho Kamalẽhe

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akulu Vendamba Esumũlũho Kamalẽhe
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ekolelo Lasumũlũho ka a Tendiwa
  • Ekuatiso Vepata
  • Ekuatiso ku Vamanji
  • Samuele wa ‘Lingainga Ovina Via Sunguluka’
  • Oku Longisa Ovitumbulukila vi Kuãimo
  • Yehova Wa Siata Oku Tata Afendeli Vaye Va Kuka
    Utala Wondavululi—2008
  • ‘Pamisi Ovitima Viene’
    Utala Wondavululi—1999
  • Okukala Lekolelo Volohuminyo Via Suku
    Utala Wondavululi—1999
  • Ava Va Kuka Va Kuete Esilivilo Vocisoko Ca Yehova
    Utala Wondavululi—2004
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/6 kam. 28-32

Akulu Vendamba Esumũlũho Kamalẽhe

“Ku ka njanduluke, a Suku, ndaño eci ñuka leci ñala lowele, okuti ndombolola unene wove kovitumbulukila viosi vi kuamamo.”​—⁠OSAMO 71:⁠18.

1, 2. Vamanji va kuka va sukila oku linga nye? Nye tu lilongisa vocipama cilo?

UKULU UMUE wekongelo vocifuka co Afrika, eci a nyula manji umue ombuavekua okuti wa kuka, wo pula hati: ‘Wa kolapo?’ Manji wa tambulula hati: ‘Nda kolapo. Momo ndi pondola oku lupuka, loku somboka, kuenda oku tẽha tẽha.’ Osimbu a kala oku popia ovina viaco, wa seteka oku vi linga. Noke, wamisako hati: ‘Pole, si pondola oku pãlala.’ Ukulu wekongelo wa kuata elomboloko liolondaka viaco. Noke, wamisako hati: ‘Ndi linga lika eci ndi tẽla. Ovina si tẽla si vilingi.’ Ukulu una wa linga epasu liaco kombuavekua, cilo o kuete eci ci pitahãla akũi ecelãla kanyamo. Pole, ivaluka esanju liamanji yaco kuenda ekolelo liaye.

2 Ovituwa viwa ukulu wendamba a lekisa, vi pondola oku kala otembo yalua vutima womanu. Pole, oku kala ukulu wendamba hacoko ci kuatisa omunu oku kuata olondunge loku lekisa ovituwa ndevi via Kristu. (Ukundi 4:​13) Embimbiliya li popia hati: “Owele ocifuto culamba [nda u] sangiwa vomuenyo wesunga.” (Olosapo 16:​31) Nda wa kuka, o pondola ndati oku limbuka nda olondaka viove lovilinga viove vi kuatisa vakuene? Tu konomuisi ovolandu amue Embimbiliya a lekisa ndomo vamanji akulu vendamba va pondola oku kuatisa amalẽhe.

Ekolelo Lasumũlũho ka a Tendiwa

3. Ekolelo lia Noha li kuatisa ndati omanu koloneke vilo?

3 Ekolelo kuenda epandi lia Noha lia kuatisa omanu va kala koloneke viaye, kuenda li kasivo oku kuatisa omanu valua koloneke vilo. Eci Noha a tunga ocimbaluku, loku ongolola ovinyama, kuenda oku kundila omanu, wa kala leci ci soka 600 kanyamo. (Efetikilo 7:6; 2 Petulu 2:⁠5) Noha omo lioku lekisa esumbilo ku Yehova, wa puluka Ketande kumue lepata liaye. Kuenje, wa linga kukululu yomanu vosi va kasi voluali koloneke vilo. Koloneke via Noha, omanu va enda oku kala otembo yalua komuenyo. Pole, Noha, ndaño okuti wa kala ukulu wendamba, wa pandikisa lekolelo, kuenje, wa tambula asumũlũho alua. Wa tambula ndati asumũlũho aco?

4. Epandi lia Noha, li kuatisa ndati omanu va Yehova koloneke vilo?

4 Eci Nimuroti a fetika oku tunga osapalalo yo Bavele, loku lekisa etombo kocihandeleko ca Yehova coku ‘yukisa oluali,’ Noha wa kuata eci ci soka ovita ecelãla kanyamo. (Efetikilo 9:1; 11:​1-9) Pole, Noha ka litengele vusuanji wa Nimuroti. Omo liaco, ci tava okuti elimi liaye, ka lia pongolokele eci Yehova a pongolola elimi liomanu vana vakuesino. Noha ka lekisile lika ekolelo lepandi eci a linga ukulu wendamba. Pole, wa lekisa ovituwa viaco vokuenda kuomuenyo waye wosi. Omo liaco, omanu va Yehova, vana okuti akulu vendamba, va sukilavo oku kuama ongangu yaye.​—⁠Va Heveru 11:⁠7.

Ekuatiso Vepata

5, 6. (a) Eci Avirahama a kuata akũi epanduvali kanyamo lanyamo atãlo, Yehova wo tuma oku linga? (b) Avirahama wa pokola ndati kolondaka via Yehova?

5 Uvangi wokuti akulu vendamba va pondola oku pamisa ekolelo liepata liavo, u limbukiwila komanu vakuavo va Suku va kala voluali noke lia Noha. Avirahama eci a kuata ci soka akũi epanduvali kanyamo lanyamo atãlo, Yehova wo sapuila hati: “Tunda vofeka yene lo kovangandiove, lokoluse luove, kuende toke kofeka hu lekisa. Hu lingisa ofeka yinene; hu sumũlũisa; ñemalisa onduko yove okuti omanu va ku sumũlũhila”​—⁠Efetikilo 12:​1, 2.

6 Sokolola ndeci okuti, omunu umue oku sapuila hati, siapo onjo yove, lakamba vove, ofeka wa citiwila, kuenda epata liove, oco wende kofeka yimue kua kũlĩhĩle. Eci oco Yehova a sapuilile Avirahama. Eye, ‘wa linga ndomo Yehova o sapuila.’ Kuenje, vokuenda kuomuenyo waye, wa kala ndocingendelei kofeka yo Kanana kuna a tungile volosinge. (Efetikilo 12:4; Va Heveru 11:​8, 9) Ocili okuti, Yehova wa sapuilile Avirahama hati, oka linga “ofeka yinene.” Pole, eci a fa, epata liaye ka lia livokiyile handi. Ukãi waye Sara, wa cita lika omõlavo Isake noke lioku kala ci soka akũi avali kanyamo lanyamo atãlo Vofeka Yohuminyo. (Efetikilo 21:​2, 5) Avirahama ka yevele ekavo loku kuata onjongole yoku tiukila kofeka kuna a tundile. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye yekolelo.

7. Epandi lia Avirahama lia kuatisa ndati Isake, kuenda lia nena esumũlũho lie komanu vosi?

7 Epandi lia Avirahama lia kuatisa omõlaye Isake, una wa kala ocingendelei kofeka yo Kanana vokuenda kuomuenyo waye wosi ci soka ocita lakũi ecelãla kanyamo. Isake wa pandikisa calua omo lioku kolela kolohuminyo via Yehova. Olonjali viaye, ovio vio vetiya oku kuata ekolelo liaco, lia pamisiwa lolondaka Yehova o sapuila. (Efetikilo 26:​2-5) Epandi lia Isake lia kuata esilivilo lia velapo koku tẽlisiwa kuohuminyo ya Yehova yokuti, apata osi o kilu lieve aka sumũlũhila ‘kombuto’ ya Avirahama. Noke liovita vianyamo, Yesu weya oku yuluila onjila komanu. Kuenje, vosi va lekisa ekolelo kokuaye kuenda ku Yehova, vaka kuata omuenyo ko pui.​—⁠Va Galatia 3:16; Yoano 3:⁠16.

8. Yakoba wa lekisa ndati ekolelo liocili kuenda onima yipi a tambula?

8 Isake wa vetiya omõlaye Yakoba oku kuata ekolelo lina lio kuatisa eci a linga ukulu wendamba. Yakoba wa kuata akũi ecea kanyamo lanyamo epanduvali, eci a liyaka lungelo uteke wosi oco a tambule esumũlũho. (Efetikilo 32:​24-​28) Eci a tẽlisa ci soka ocita lakũi akuãla kanyamo lepanduvali, osimbu handi ka file, wa sumũlũisa omãla vaye va soka ekũi la vavali. (Efetikilo 47:​28) Olondaka viaye viocitumasuku vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 49:​1-28, vi kasi oku tẽlisiwa toke cilo.

9. Nye ci popiwa catiamẽla kekuatiso akulu vendamba va pondola oku eca kepata liavo?

9 Ekolelo liomanu va Yehova vana okuti, akulu vendamba li pondola oku kuatisa epata liavo. Oku pokola kuavo kolonumbi Viembimbiliya kuenda ulandu womuenyo wavo, lepandi va siata oku lekisa kupange wa Yehova, vi pamisa ekolelo liamalẽhe. (Olosapo 22:⁠6) Akulu vendamba ka citava okuti va sepula ekuatiso va pondola oku eca kepata liavo.

Ekuatiso ku Vamanji

10. Ocikundi cipi Yosefe a ecele catiamẽla ‘koku u kenda,’ kuenda ca kuatisa ndati va Isareli?

10 Akulu vendamba va pondolavo oku kuatisa vamanji. Yosefe omõla a Yakoba ndaño okuti wa kukile ale, wa lekisa ekolelo lia kuatisa omanu valua va Yehova noke yoku fa kuaye. Eci a tẽlisa ocita lekũi lianyamo, “wa vosika ndomo vo kenda.” Va Isareli eci va tunda Kegito va pokola kondaka yaco poku ambata akepa vaye. (Va Heveru 11:22; Efetikilo 50:​25) Ocikundi caco ca kuatisa va Isareli oku kuata elavoko liokuti, eteke limue noke yoku fa kua Yosefe, vaka yovoka kohali yupika.

11. Ekuatiso lipi Mose a eca ku Yehosua?

11 Mose wa kalavo umue pokati komanu va kuatisiwa lolondaka via Yosefe. Eci Mose a tẽlisa akũi ecelãla kanyamo, wa kuata esumũlũho liokupa akepa a Yosefe Kegito. (Etundilo 13:​19) Noke, weya oku li sanga la Yehosua okuti otembo yaco wa kala umalẽhe. Yehosua, wa kala oñuatisi ya Mose vokuenda kueci ci soka akũi akuãla kanyamo. (Atendelo 11:​28) Eye, wa endele la Mose Komunda Sinai, kuna a talamẽla toke eci Mose a tambula ovawe ovihandeleko, kuenje va lokila kumosi. (Etundilo 24:​12-18; 32:​15-​17) Omo liaco, ndaño okuti Mose wa kukile, wa kala ondunguli yiwa ya Yehosua.

12. Ekuatiso lipi Yehosua a ecele ku va Isareli ndaño loku kuka?

12 Yehosua wa kuatisa epata lia va Isareli otembo yosi yomuenyo waye. Elivulu Liolonganji 2:​7, li tu sapuila hati: “Omanu va vumba Yehova oloneke viosi via Yehosua loloneke viosi viakulu vokotembo ya Yehosua, vana va muĩle ovopange osi anene Yehova a lingilile Isareli.” Noke yolofa via Yehosua kuenda akulu vakuavo, va Isareli veya oku pita ovita vitatu kanyamo loku kuata atatahãi atiamẽla koku tepisa efendelo lia Yehova leli liesanda. Kuenje, ekalo liaco liamamako toke kotembo yuprofeto Samuele.

Samuele wa ‘Lingainga Ovina Via Sunguluka’

13. Nye ca kuatisa Samuele oku lekisa esunga?

13 Embimbiliya ka li lombolola anyamo Samuele a kuata eci a fa. Pole, elivulu liatete lia Samuele li lombolola ovolandu a pita vokuenda kueci ci soka ocita canyamo kanyamo avali kuenda Samuele wa mola ovolandu aco. Elivulu lia Va Heveru 11:​32, 33, li popia hati, eye wa kala onganji kuenda uprofeto ukuesunga. Kuenje wa kuatisa omanu valua vo koloneke viaye loku yuvula oku linga eci cĩvi. (1 Samuele 7:​2-4) Nye ceyilila kekuatiso liaco? Samuele wa pokola ku Yehova vokuenda kuomuenyo waye wosi. (1 Samuele 12:​2-5) Eye ka kuatele ohele yoku eca elungulo kolosoma. (1 Samuele 15:​16-​29) Handi vali, ndaño okuti otembo yaco wa ‘kukile calua,’ pole, wa lekisa ongangu yiwa yoku likutililako vakuavo. Eye wa popia hati, ‘ci kale kupãla lame oku lingila ekandu Yehova poku liwekapo oku likutililako’ va Isareli.​—⁠1 Samuele 12:​2, 23.

14, 15. Catiamẽla koku likutilila, akulu vendamba va pondola ndati oku kuama ongangu ya Samuele?

14 Ovolandu ava, a lekisa okuti, akulu vendamba va pondola oku kuatisa omanu valua va Yehova. Ndaño okuti va liyaka loku vela kuenda ovitangi vikuavo, pole, olohutililo viavo vi pondola oku kuatisa vakuavo. Anga hẽ, ene wakulu vendamba wa kũlĩhi ndomo olohutililo viene vi kuatisa vamanji vekongelo? Omo liekolelo liene vosonde ya Kristu, u kuete ekalo liwa kovaso a Yehova. Handi vali, omo liovolandu ene epandi, ‘ekolelo liene lia setekiwa.’ (Tiago 1:3; 1 Petulu 1:⁠7) Ivaluki okuti: “Ohutililo yukuesunga . . . yi muisa unene wa Suku.”​—⁠Tiago 5:⁠16.

15 Ene wakulu vendamba, u sukila oku likutilila catiamẽla koku kuatisa upange Wusoma wa Yehova. Tu kuete vamanji vamue va kasi volokayike omo lioku yuvula oku litenga vopulitika. Vakuavo, va kasi oku liyaka lovitangi viovilemawe kuenda ovoyaki. Vamanji vamue, toke cilo va kasi oku liyaka lelambalalo kuenda ovitangi vialua vi seteke ekolelo liavo. (Mateo 10:​35, 36) Ene wakulu vendamba, u sukilavo oku linga olohutililo vioku kuatisa vamanji va kasi oku songuila upange woku kunda kuenda akulu vekongelo. (Va Efeso 6:​18, 19; Va Kolosai 4:​2, 3) Volohutililo viene citava okuti, u kongelimo vamanji ndeci Epafra a linga.​—⁠Va Kolosai 4:⁠12.

Oku Longisa Ovitumbulukila vi Kuãimo

16, 17. Nye ca lomboluiwa Kosamo 71:​18, kuenda olondaka viaco vi kasi oku tẽlisiwa ndati?

16 Ukamba Wakristão olombuavekua vana va kuete elavoko lioku enda kilu, wa siata oku kuatisa “olomeme vikuavo,” vina vi lavoka oku kala palo posi. (Luka 12:32; Yoano 10:​16) Ukamba waco wa lekisiwa Vosamo 71:​18, oku tu tanga ndoco: “Ku ka njanduluke, a Suku, ndaño eci ñuka leci ñala lowele, okuti ndombolola unene wove kovitumbulukila viosi vi kuamamo.” Akristão olombuavekua vana va siala handi palo posi, va kasi oku pindisa olomeme vikuavo oco vi tambule ovikele, osimbu ka va endele kilu kuna vaka viala la Kristu.

17 Osamo 71:​18, yi lombolola eci catiamẽla koku longisa ‘ovitumbulukila viosi vi kuãimo.’ Pole, olondaka viaco, vi tiamisiwilavo kolomeme vikuavo vi kasi oku pindisiwa lolombuavekua via Yehova. Yehova wa eca ocikele kakulu vendamba coku lombolola ovilinga viaye komanu va kasi oku iñila vocisoko caye. (Yoeli 1:​2, 3) Olomeme vikuavo, via sanjuka calua omo liolonumbi Viembimbiliya va siata oku tambula kolombuavekua. Kuenje vi kasivo oku longisa olonumbi viaco komanu vana va yongola oku vumba Yehova.​—⁠Esituluilo 7:​9, 10.

18, 19. (a) Vamanji vana okuti akulu vendamba va kuete ovolandu api? (b) Nye va pondola oku kolela?

18 Akulu vendamba olombuavekua kumue lolomeme vikuavo, va kasi kotembo yimue yovolandu a komõhisa. Koloneke vilo, ka kuli omanu valua va mola oku lekisiwa kuosinema yi tukuiwa hati: “Fotodrama da Criação.” Pole, kuli handi vamue akulu vendamba, va mola ndomo va manji va kala oku songuila upange woku kunda va kapiwa vokayike kunyamo wo 1918. Vamue va talavaya kovingungu vio Radio Yolombangi via Yehova ya tukuiwile hati, WBBR. Vakuavo, va lombolola otembo eci kua tetuluiwa ocitangi Colombangi via Yehova kolombiali, oco va tambule elianjo lioku linga upange woku kunda. Vakuavo vamamako lepandi liavo ndaño va vialiwile lolombiali vina via siata oku talisa ohali omanu. Ocili okuti, akulu vendamba va pondola oku situlula ndomo elomboloko lialongiso amue Embimbiliya lia situluiwa vokuenda kuotembo. Embimbiliya li tu vetiya oku kapako ovolandu aco.​—⁠Esinumuĩlo 32:⁠7.

19 Vamanji vana okuti akulu vendamba, va vetiyiwa oku pamisa amalẽhe. (Tito 2:​2-4) Ene wakulu vendamba, citava okuti, cilo ka vu limbuka ekuatiso li tunda kolohutililo kuenda kelungulo wa siati oku eca ku vakuene. Noha, la Avirahama, la Yosefe kuenda Mose, ka va muile ndomo ovitumbulukila vikuavo via kuatisiwa lekolelo liavo. Cimuamue haco catiamẽla kokuene. Ekolelo liene li pondola oku kuatisa ovitumbulukila viamalẽhe koloneke vilo.

20. Omanu vana vamamako loku pamisa elavoko liavo toke kesulilo, va lavoka nye?

20 Ndaño okuti oka puluka kohali ya piãla, ale oka pinduiwa voluali luokaliye, oka sanjukila oku kuata omuenyo ko pui. (Mateo 24:21; 1 Timoteo 6:​19) Tuka sanjuka calua vokuenda Kuohulukãi Yuviali wa Kristu eci Yehova aka malako ovitangi vioku kuka. Kotembo yaco, etimba lietu ka lika hongua vali omo lioku kuka. Pole, oloneke viosi tuka pasuka luhayele wa lipua, lolohõlo, loku vanja kuwa, loku yevelela ciwa, kuenda oku kuata etimba lia posoka. (Yovi 33:25; Isaya 35:​5, 6) Omanu vana vaka kuata esumũlũho lioku kala voluali luokaliye Yehova a likuminya, vaka kala amalẽhe otembo ka yi pui. (Isaya 65:​22) Omo liaco, vosi yetu tu amamiko oku pamisa elavoko lietu loku vumba Yehova lutima wetu wosi toke kesulilo lioluali lulo. Eye wa tu likuminya oku tu lingila ovina vikuavo viwa okuti, cilo ka tua vi kũlĩhĩle.​—⁠Osamo 37:4; 145:⁠16.

O Tambulula Ndati?

• Ekolelo lia Noha, lia nena asumũlũho api komanu vosi?

• Ekolelo liomanu va Yehova kosimbu, lia kuatisa ndati ovitumbulukila viavo?

• Ndaño okuti, Yosefe, Mose, Yehosua kuenda Samuele va kukile, va pamisa ndati akamba vavo kefendelo?

• Nye akulu vendamba va pondola oku sila amalẽhe?

[Elitalatu kemẽla 29]

Epandi lia Avirahama, lia kuatisa Isake

[Elitalatu kemẽla 32]

Amalẽhe, va kuatisiwa poku yevelela kovolandu akulu vendamba

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link