Longisa Omãla Vove Oku Sola Yehova
“Ndovisongo peka liukuakuyaka haico omãla va citiwa kupombokuenje.”—OSAMO 127:4.
1, 2. Omãla va sokisiwa ndati “ndovisongo peka liukuakuyaka”?
ENYANGA osimbu ka lia asele usongo vocinyama, li pongiya ciwa ohonji yaye. Eye, o nalula longusu ohonji kuenje asa usongo. Pole, ndaño o likolisilako oku nãla ohonji, o kũlĩhĩsa lutate toke eci a limbuka okuti ocinyama ka ci puluka vali. Noke o nyuña usongo! Anga hẽ usongo waco, uka asa muẽle ocinyama? Kuli ovina vialua via kongela vetambululo liaco, ndeci, uloño waye woku asa, oku kũlĩhĩsa oku ku tunda ofela, kuenda ekalo liohonji yaco.
2 Soma Salomone, wa sokisa omãla “ndovisongo peka liukuakuyaka.” (Osamo 127:4) Kũlĩhĩsa ndomo ocindekaise eci ci tiamisiwila koku pindisa omãla. Omunu nda o yongola oku kuata ocinyama, ka piti otembo yalua loku nalula ohonji. Oco a tẽlise ocimãho caye, o sukila oku asa lonjanga usongo. Cimuamue haico catiamẽla kolonjali. Ovio ka vi kuete otembo yalua yoku pamisa ovitima viomãla vavo oco va sole Yehova. Vokuenda kuotembo yimue yitito, omãla va kula kuenje va litepa lolonjali viavo. (Mateo 19:5) Anga hẽ, omãla vakamamako oku vumba Suku noke yoku tunda vonjo yolonjali? Kuli ovina vialua via kongela vetambulo liaco. Pole, tu konomuisa ovina vitatu ndeci, uloño wolonjali, ovituwa viepata omãla va kulila, kuenda ndomo omãla va tenda epindiso liolonjali. Tu konomuisi lutate atosi a tukuiwa ndeti. Catete, tu konomuisi uloño wolonjali.
Olonjali Via Loñoloha, vi Eca Ongangu Yiwa
3. Momo lie olondaka violonjali vi sukilila oku likuata lovilinga?
3 Yesu wa eca ongangu yiwa kolonjali poku tẽlisa ovina a longisa. (Yoano 13:15) Omo liaco, wa pisa va Fariseo vana okuti, ‘ovina’ va enda oku longisa ‘havioko va linga.’ (Mateo 23:3) Oco omãla va vetiyiwe oku sola Yehova, olondaka violonjali vi sukila oku likuata lovilinga. Nda olondaka ka vi kuamiwa lovilinga, ka vi kuata esilivilo, momo vi kasi ndohonji ka yi kuete ukulo woku nala usongo.—1 Yoano 3:18.
4. Apulilo api olonjali vi sukila oku lipula, kuenda momo lie?
4 Momo lie ongangu yolonjali yi kuetele esilivilo? Ndeci olonjali vi lilongisa lika oku sola Suku poku kuama ongangu ya Yesu, haico ci pita lomãla. Ovo va lilongisa lika oku sola Yehova poku kuama ongangu yiwa yolonjali. Akamba vomãla, citava okuti va pamisa ekalo liavo, ale “va nyõla ovituwa [viavo] viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Omãla vokuenda kuotembo yovutila, va vetiyiwa calua lovituwa violonjali viavo, momo ovo akamba vavo va velapo. Omo liaco, olonjali vi sukila oku lipula ndoco: ‘Ovituwa vipi nda siata oku lekisa komãla? Anga hẽ, ekalo liange li vetiya omãla oku kuata ovituwa viwa? Ongangu yipi nda siata oku lekisa kovina via velapo ndeci, koku likutilila kuenda koku lilongisa Embimbiliya?’
Olonjali Via Loñoloha, vi Likutilila Lomãla Vavo
5. Nye omãla va pondola oku lilongisa kolohutililo violonjali?
5 Omãla poku yevelela olohutililo violonjali, va pondola oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yehova. Eci va yevelela ndomo olonjali vieca olopandu ku Suku kepuluvi liokulia, loku likutilila kelilongiso Liembimbiliya, va lilongisako nye? Ovo va lilongisa okuti, Yehova eye wa siata oku tu ĩha okulia, haeye o tu longisa ovina viespiritu. Omo liaco, tu sukila oku eca olopandu kokuaye. Ovina evi vi kuete esilivilo lia velapo koku longisa omãla.—Tiago 1:17.
6. Ndamupi olonjali vi pondola oku kuatisa omãla oku limbuka okuti, Yehova wa va kapako?
6 Nda ove ku likutilila lika kepuluvi liokulia, kuenda kelilongiso Liembimbiliya, pole, o likutililavo kapuluvi akuavo loku tiamisila olohutililo viaco kepata liove, o kuatisa calua omãla. Ovo vaka limbuka okuti, Yehova eye wa siata oku kuatisa epata liene haeye oku tati. (Va Efeso 6:18; 1 Petulu 5:6, 7) Isia umue wa popia hati: “Tunde eci omõletu ufeko a citiwa, tua kuata ocituwa coku likutilila kumosi laye. Osimbu a kala oku kula, tua enda oku likutilila catiamẽla koku kuata akamba vawa, kuenda kovina vikuavo viomuenyo waye. Tu amamako oku cilinga toke eci a kueliwa.” Citava hẽ okuti, o likutilila lomãla vove eteke leteke? Anga hẽ, o pondola oku kuatisa omãla vove oku limbuka okuti Yehova eye Ekamba lia velapo? Kuenda okuti, ka tu ĩha lika okulia, lovina viespiritu, pole, o tu ĩhavo elembeleko nda tua sumua?—Va Filipoi 4:6, 7.
7. Oco olonjali vi linge olohutililo vi kuatisa omãla, nye vi sukila oku kũlĩha?
7 Oco o linge olohutililo vi kuatisa omõlove, o sukila oku kũlĩha ovitangi vi kasi oku pita laye. Isia umue o kuete omãla vavali, wa popia hati: “Kesulilo liosemana ndi linga apulilo avali vutima wange ndoco: ‘Ovina vipi via sakalaisa omãla vange vokuenda kuosemana? Ovina vipi viwa via pita vomuenyo wavo?’ ” Anga hẽ, ene ulonjali u pondola oku linga apulilo ava loku kongela atambululo aco vovina u popia volohutililo u linga lomãla vene? Nda wa cilingi, ka vuka longisa lika omãla vene oku likutilila ku Yehova Ukuakuyeva olohutililo, pole uka va longisavo oku u sola.—Osamo 65:2.
Olonjali Via Loñoloha, vi Vetiya Ocituwa Coku Lilongisa
8. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuatisa omãla vavo oku kuata ocituwa coku lilongisa Ondaka ya Suku?
8 Ovisimĩlo violonjali viatiamẽla kelilongiso Liembimbiliya, vi vetiya ndati omõla oku kuata ukamba la Suku? Oco omanu va kuate ukamba la vakuavo loku pamisa ukamba waco, va sukila oku sapela loku li yevelela pokati. Onjila yimue yi tu kuatisa oku yevelela Yehova, oku lilongisa Embimbiliya lekuatiso lialivulu a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua.’ (Mateo 24:45-47; Olosapo 4:1, 2) Omo liaco, oco olonjali vi kuatise omãla vavo oku kuata ukamba wa pama la Yehova, vi sukila oku va vetiya oku kuata ocituwa coku lilongisa Ondaka ya Suku.
9. Omãla va kuata ndati ocituwa ciwa coku lilongisa?
9 Omãla va kuatisiwa ndati oco va kuate ocituwa ciwa coku lilongisa? Ongangu yolonjali oyo yi pondola oku va kuatisa. Anga hẽ, omãla vove va siata oku mola okuti, o kuete ocituwa coku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya? Ocili okuti, ove o kuete ocikele cinene coku tekula epata. Kuenje pamue o sima okuti, ku kuete otembo yoku tanga loku lilongisa. Pole, li pula ndoco, ‘Anga hẽ, omãla vange va siata oku mola okuti ndi kuete lika ocituwa coku tala o talevisão?’ Nda oco, momo lie ku sokiyilavo otembo yoku lilongisa pokolika oco wece ongangu yiwa kokuavo?
10, 11. Momo lie olonjali vi sukilila oku linga elilongiso liepata?
10 Onjila yikuavo olonjali vi sukila oku kuama oco vi longise omãla vavo oku yevelela Yehova, oku linga elilongiso Liembimbiliya vepata. (Isaya 30:21) Omanu vamue va siata oku lipula ndoco: ‘Momo lie omãla va sukilila vali elilongiso vepata, nda olonjali via siata oku vambata kolohongele?’ Kuli esunga liaco. Yehova wa eca kolonjali ocikele cinene coku longisa omãla vavo. (Olosapo 1:8; Va Efeso 6:4) Elilongiso liepata li kuatisa omãla oku kũlĩha okuti, ka tu fendela lika Suku eci tu lisanga la vamanji vekongelo. Pole, li lekisiwa kolonepa viosi viomuenyo wepata.—Esinumuĩlo 6:6-9.
11 Elilongiso liwa vepata, li eca kolonjali uloño woku limbuka ovisimĩlo viomãla viatiamẽla kovina viespiritu kuenda kovituwa viavo. Osimbu omãla va kasi vutila, olonjali vi sukila oku lilongisa lavo elivulu, Aprenda do Grande Instrutor.a Velivulu liaco li kuatisa omanu oku lilongisa Embimbiliya, muli apulilo a vetiya omãla oku lombolola ovisimĩlo viavo viatiamẽla kulandu waco. Olonjali, poku konomuisa ovisonehua vi sangiwa velivulu liaco, vi pondola oku kuatisa omãla “oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.”—Va Heveru 5:14.
12. Olonjali vi tiamisila ndati elilongiso liepata kovina omãla va sukila, kuenda ci kuete esilivilo lie?
12 Osimbu omãla va kasi oku kula, tiamisila elilongiso liepata kovina va sukila. Kũlĩhĩsa ndomo ulume umue lukãi waye va kuatisa omãla vavo vafeko oku sanga etambululo liatiamẽla kepulilo lioku ka tala olomiluko vio kosikola. Ulume waco wa popia hati: “Omãla vetu tua va sapuila okuti, kelilongiso liepata tuka linga onjanja yikuavo, ame kumue la ina yavo, tu kala ndomãla, ovo va kala ndolonjali. Umue pokati kavo o kala nda Isia ale nda Ina, pole vosi yavo va sandiliya kumuamue ovipama vielilongiso kuenda oku eca olonumbi viatiamẽla kolomiluko vio kosikola.” Esumũlũho lipi va tambula? Isia yaco wa popia hati: “Tua komõha calua poku limbuka ndomo omãla vetu vafeko (kocikele va tambula coku kala olonjali), va tẽla oku tu lomboluila (etu tua kala ndomãla), esunga lieci ka ca sungulukilile oku enda kolomiluko ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya. Handi vali, tua komõhavo olonumbi va tu ĩha vioku sandiliya olomapalo vikuavo via sunguluka. Ovina viaco via tu kuatisa oku limbuka ovisimĩlo viavo kuenda olonjongole viavo.” Ocili okuti, oku linga elilongiso vepata ci sukila epandi loku sokolola ndomo elilongiso liaco liamamako loku litiamisila kovina omãla va sukila. Pole, alikolisilo aco a nena onima yiwa.—Olosapo 23:15.
Sanda Ombembua
13, 14. (a) Olonjali vi pondola ndati oku sanda ombembua vepata? (b) Nda olonjali vi pinga ongecelo komãla, nye ciyililako?
13 Usongo u pondola lika oku asa ciwa ocinyama nda enyanga lia wimba vepuluvi lina okuti, ka kuli ofela. Cimuamue haico ci pita lomãla. Ovo va pondola lika oku sola Yehova nda olonjali vi sanda ombembua vonjo. Ndonge Tiago, wa soneha hati: “Epako liesunga li kũlĩwa vombembua la vakuakulinga ombembua.” (Tiago 3:18) Olonjali vi pondola ndati oku sanda ombembua vepata? Ulume lukãi waye va sukila oku pamisa olohuela viavo. Nda pokati kavo pali ocisola lesumbilo, va longisa omãla vavo oku sola vakuavo loku va sumbila kuenda oku kongelamo Yehova. (Va Galatia 6:7; Va Efeso 5:33) Ocisola kuenda esumbilo, ci vetiya ombembua vepata. Nda ulume lukãi waye va lekisa ombembua komanu vakuavo, va tẽla oku yuvula ovitangi viya vepata.
14 Omo okuti, ka kuli olohuela via lipua, voluali ka muli apata a lipua. Olonjanja vimue, olonjali ka vi lekisa apako espiritu komãla. (Va Galatia 5:22, 23) Nye olonjali vi sukila oku linga nda ka vi lekisa apako espiritu? Nda eci va lueya va pinga ongecelo, ci tepulula hẽ esumbilo liomãla? Kũlĩhĩsa ongangu yupostolo Paulu. Eye wa kala onjali yomanu valua konepa yespiritu. (1 Va Korindo 4:15) Kuenda, wa lombolola okuti, wa enda oku lueya. (Va Roma 7:21-25) Pole, eliketiso liaye, lumbombe waye, ka via tepuluile esumbilo omanu vo kuatela. Ndaño okuti Paulu wa enda oku lueya, wa sonehela ekongelo lio ko Korindo hati: “Lingi muẽle olosetukuli viange ndomo ame ndisetukuli ya Kristu.” (1 Va Korindo 11:1) Nda ove unjali o pinga ongecelo komãla eci o lueya, ovo ka va kapiko oku lueya kuove.
15, 16. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuatisa omãla oku sola vamanji, kuenda va ci linga ndati?
15 Ocina cipi cikuavo olonjali vi pondola oku linga oco omãla vamameko oku sola Yehova? Upostolo Yoano wa soneha ndoco: “Umue nda o popia hati, ndi sole Suku, kuenje o suvuka ukuavo, ohembi momo u ka sole ukuavo a lete ka tẽla oku sola Suku ka lete.” (1 Yoano 4:20, 21) Eci u pindisa omãla vene oku sola vamanji, u va longisa oku sola Suku. Olonjali vi sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, poku vangula ovina viekongelo, nda siata oku popia lãvi vamanji kuenda oku lisiõsiõla?’ O ci kũlĩha ndati? Yevelela ndomo omãla va vangula ovina viatiamẽla kolohongele kuenda ku vamanji. Momo ovituwa viove vi limbukiwila kolombangulo viomãla vove.
16 Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi kuatise omãla oku sola vamanji? Ulume umue o kuete omãla vavali o tukuiwa hati, Peter, wa popia hati: “Omãla vetu tunde vutila wavo, tua va ikisa oku kala la vamanji va loñoloha kespiritu, poku lia lavo kuenda oku sapela lavo konjo yetu. Kuenje tua enda oku sapela ovina vialua vi nena esanju. Omãla vetu va kula loku kuata ukamba lomanu va sole Yehova, kuenje, cilo va limbuka okuti, oku vumba Suku ci nena esanju.” Ulume umue o kuete omãla vatãlo vafeko, o tukuiwa hati, Dennis, wa popia hati: “Tua enda oku vetiya omãla vetu oku kuata ukamba lakulu vana okuti akundi votembo yosi, kuenda tua enda oku laleka konjo olomitavaso vi nyula akongelo kumue lakãi vavo.” Ove hẽ, o pondolavo oku kuatisa omãla vove oku tenda vamanji ndepata liene?—Marko 10:29, 30.
Ocikele Comãla
17. Nye omãla va sukila oku nõla?
17 Kũlĩhĩsa vali ocindekaise cenyanga. Ndaño okuti, wa loñoloha, ka pondola oku asa ciwa usongo vocinyama nda ohonji yaco ya nyõleha ale ya penga. Omo liaco, olonjali vi sukila oku likolisilako oku pongolola ovisimĩlo viomãla vavo. Pole, omãla va sukila oku nõla nda va ecelela oku pongoluiwa loluali, ale va ecelela okuti, Yehova o ‘suñamisa olonjila viavo.’—Olosapo 3:5, 6; Va Roma 12:2.
18. Onjila omãla va nõla, yi tiamisiwila ndati ku vakuavo?
18 Ocili okuti, olonjali vi kuete ocikele coku tekula omãla vavo “loku va pindisa lovilongua via Ñala [Yehova].” Pole, eci va kula, va sukila oku nõla onjila va yongola oku kuama. (Va Efeso 6:4) Omo liaco, ene umãla, u sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, ndi tava kepindiso liolonjali viange?’ Nda wa cilingi, uka nõla onjila yiwa komuenyo. Kuenje uka sanjuisa olonjali viene. Handi vali, uka sanjuisavo utima wa Yehova.—Olosapo 27:11.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Olonjali vi pondola ndati oku lekisa ongangu yiwa yatiamẽla koku likutilila, kuenda koku lilongisa Embimbiliya?
• Olonjali vi pondola ndati oku lekisa ombembua konjo?
• Ocitangi cipi omãla va liyaka laco catiamẽla koku nõla onjila va yongola oku kuama, kuenda vonjila yaco mu kongela ndati vakuavo?
[Elitalatu kemẽla 30]
Ove unjali, wa siata hẽ oku lekisa ongangu yiwa komãla vove yoku linga elilongiso pokolika?
[Elitalatu kemẽla 31]
Oku lekisa ombembua, ku nena esanju vepata