OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 1/7 kam. 13-16
  • Oku Tekula Omãla Voluali Luocekelela

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Oku Tekula Omãla Voluali Luocekelela
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • “Ndovisongo Peka”
  • Oku Pongiya Ciwa Usongo
  • Oku Teyuila Usongo
  • Oku Imba Usongo
  • Longisa Omãla Vove Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Ndomo vu Pindisa Omõlene
    Epata Liove li Pondola Oku Kuata Esanju
  • Omãla Vetu Ombanjaile Yimue Ya Tunda Ku Suku
    Utala Wondavululi—2005
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 1/7 kam. 13-16

Oku Tekula Omãla Voluali Luocekelela

WA SIATA hẽ oku mola ndomo omõla a lipilikila okacikuata kamue koku papala okuti onjali yaye ka yi yongola oku ka landa? Wa siatavo oku mola eci omõla a yongola oku papala, pole onjali yaye yu popisa hati “tumãla apa”? Ove wa kũlĩha okuti onjali yi lemẽla omõlaye omo liocisola o kuetele. Pole, olonjanja vimue onjali yecelela omõla oku linga cosi a panga omo lioku lipilika kuaye.

Omanu valua va sima okuti oku eca komãla ovina viosi va yongola oco ci lomboloka oku kala onjali yiwa. Kofeka yo Amerika, kua lingiwa ekonomuiso limue la 750 komãla va kuete 12 toke 17 kanyamo. Poku pulisiwa ovina va siata oku linga eci olonjali vi likala epingilo liavo, omãla valua va popia vati vamamako oku pinga. Onepa yimue yomãla ya popiavo hati oku lipilika kuavo kua siata oku eca onima yiwa. Olonjali viaco vi sima okuti oku ecelela omãla oku linga eci va yongola, oco ci lomboloka ocisola. Anga hẽ ocisimĩlo caco ca sunguluka?

Konomuisa onumbi yi sangiwa volusapo olu: “U o pindisa upika waye lonyina tunde vutila, kefulilo upika waco o linga ukualutukãi.” (Olosapo 29:​21, NW) Ocili okuti omõla ka kasi ndupika. Pole, ku tava hẽ okuti onumbi yaco yi tiamisiwilavo koku tekula omãla? Oku tekula omãla lonyina, poku va ĩha ovina va yongola, eci va kula vaka ka kala ‘vakualutukãi.’

Embimbiliya li lungula olonjali ndoco: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla.” (Olosapo 22:⁠6) Olonjali vi kuete olondunge, vi kuama onumbi yaco poku tumbika ovihandeleko via suapo haivio via sunguluka. Ovio ka vi simi okuti oku ekelela omãla oku linga cosi va yongola oco ci lomboloka oku lekisa ocisola. Pole, va kapako olondaka via Yesu eci a popia hati: “Oku popia kuene ku linge nda oco, oco; nda hacoko, hacoko.” (Mateo 5:​37) Nye ca kongeliwa voku pindisa omãla? Konomuisa ocindekaise cimue.

“Ndovisongo Peka”

Embimbiliya li lekisa ukamba u kasi pokati kolonjali lomãla ndocina cimue ci kuete esilivilo lialua, momo omõla o sukila olonumbi violonjali viaye. Kelivulu Liosamo 127:​4, 5, ku popia ndoco: “Ndovisongo peka liukuakuyaka haico omãla va citiwa kupombokuenje. Omunu o kasi lohombe mue yuka lavo wa sumũlũha. Ka kutiwa osõi eci a popia lovanyali vaye kombundi.” Omãla va sokisiwa ndovisongo, kuenda olonjali vi sokisiwa ndukuakuyaka. Usongo ka u veta ño olivova vocimãho. Omo liaco, olonjali vi sukila oku likolisilako oku pindisa omãla vavo oco va kuate omuenyo wesanju kuenda olondunge vika va kuatisa eci va kula. Olonjali vi yongola okuti omãla vavo va nõla onjila yiwa komuenyo, va yuvula ovitangi, kuenda va kuata ovimãho via sunguluka. Pole, eci hacoko lika va sukila oku kuata.

Nye ci sukiliwa vali oco usongo u vete vocimãho? Ci sukila oku u pongiya, oku u teyuila, kuenda oku u suñamisa ciwa vocimãho. Cimuamue haico ci pita lomãla. Ovo va sukila oku va pongiya, oku va teyuila, loku va kuatisa oco va kuate omuenyo wesanju eci va linga akulu. Tu konomuisi ovina vitatu viatiamẽla koku tekula omãla.

Oku Pongiya Ciwa Usongo

Kosimbu ovisongo via enda oku pangiwa lutate. Usongo wa enda oku pangeliwa vuti wa lela haiwo wa miuha. Ocivela caco ca enda oku lepikiwa ciwa. Konyima yuti waco kua enda oku kapiwa ovonya oco poku wimba ka u ka yelele lofela.

Olonjali vi sukila oku kuata omãla va kasi ndovisongo via miuha​—⁠okuti poku vimba, ka vi pambuka. Olonjali vi kuete olondunge, ka vi ecelela omãla vavo oku linga ovina vĩvi, pole vi va pindisa loku va kuatisa oku imbapo ovituwa viaco. Olonjali vi sukila oku likolisilako oco vi ‘tẽle okupa esanda li kasi vutima womõlavo.’ (Olosapo 22:​15) Embimbiliya li vetiya olonjali oku pindisa omãla vavo. (Va Efeso 6:⁠4) Epindiso liaco, li kuatisa omõla oku kuata ovituwa kuenda ovisimĩlo viwa.

Elivulu Liolosapo 13:​24, li kuete esunga lioku popia hati: “U o yuvuisa ombueti komõlaye u nyale; u u sole o kuete ombili yo ku u pindisa.” Vocinimbu eci, ombueti yi lomboloka epindiso. Eci omõla a lueya, onjali yi kuete ocisola, yi sandiliya oku u lemẽla loku u pindisa, oco eci a kula ka ka kuate ovitangi. Oku likala oku eca epindiso liaco komõla, ekambo liocisola.

Olonjali vi kuete ocisola vi kuatisa omãla vavo oku limbuka esunga lieci olonumbi vimue via tumbikiwila. Momo voku pindisa omãla ka mua kongelele lika oku eca olonumbi lekangiso, mua kongelavo oku va kuatisa oco va kuate elomboloko liolonumbi viaco. Embimbiliya li popia hati: “U o lava ovihandeleko eye omõla ukualondunge.”​—⁠Olosapo 28:⁠7.

Ovonya a kasi konyima yusongo a kuatisa ukuakuyaka okuti poku wimba wu suñama ciwa. Cimuamue haico, omo alongiso Embimbiliya a tunda Kusovoli wepata, a pondola oku kuatisa omãla oku kuata esanju komuenyo noke yoku tunda konjo yolonjali viavo. (Va Efeso 3:​14, 15) Olonjali vi pondola oku limbuka ndati okuti alongiso aco a kasi oku kuatisa omãla vavo?

Suku wa sapuilile olonjali vio ko Isareli koloneke via Mose, hati: “Olondaka evi ñasi loku ku sapuila etaili vi kale vutima wove; o longa lavio omãla vove loku vi pitolola, o vi vangula eci o tumãla vonjo yove, leci wenda vonjila, lo poku pekela, lo poku pasuka.” (Esinumuĩlo 6:​6, 7) Omo liaco, olonjali vi sukila oku linga ovina vivali. Catete, oku lilongisa kuenda oku kapako Ondaka ya Suku vomuenyo wavo. (Osamo 119:​97) Noke vi sukila oku “longa” omãla vavo lolonumbi via Suku. Eci ci lomboloka oku pitolola olonumbi viaco toke eci vi iñila vutima womãla vavo.

Oku pindisa omãla lolonumbi Viembimbiliya ci kuete esilivilo koloneke vilo. Momo eci va kula cika va kuatisa oku kuata omuenyo uwa ‘ndusongo’ wa suñama.

Oku Teyuila Usongo

Tu tiukili vali kocindekaise ci sangiwa Kosamo 127:​4, 5, ci lekisa ukuakuyaka o ‘yukisa ohombe yaye’ lovisongo. Noke yoku pongiya ovisongo, o vi teyuila, poku vi kapa vohombe oco ka vika teke. Ovitumasuku vi lekisa okuti Mesiya wa kala ‘ndusongo wa kungiwa, haiwo wa solekiwa vohombe’ ya Isiaye. (Isaya 49:⁠2) Yehova Suku, Isia yocisola, wa teyuila Omõlaye Yesu kovina vĩvi toke eci a linga Mesiya. Ndomo ca lekisiwile vovisonehua, Suku wa teyuila Omõlaye, poku u pindula kolofa kuenje wa tiukila kilu oco a kale komuenyo otembo yenda ño hũ.

Olonjali vi kuete ocisola, vi sukila oku kuama ongangu yaco yoku teyuila omãla vavo kovina vĩvi violuali lulo. Ovio, vi tateka omãla vavo oku linga olomapalo vi pondola oku kapa omuenyo wavo kohele. Olonjali viwa, vi kapako onumbi Yembimbiliya yi popia hati: “Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:​33) Oku tateka omãla oku linga ukamba lomanu ka va kuama olonumbi Viembimbiliya, ci va teyuila kovina vi kapa omuenyo wavo kohele.

Olonjanja vimue omãla ka va sole okuti olonjali viavo vi va teyuila. Ndaño ovo va sumua, ove wunjali oco o teyuile omãla vove, o sukila oku likala oku va ĩha eci va yongola. Ukãi umue ukuakusoneha alivulu atiamẽla koku pindisa omãla, wa popia hati: “Ndaño olonjanja vimue omãla ka va lekisa olopandu kalungulo ove, ovo va sole onjali yi va teyuila, haiyo yeca alungulo asuapo atiamẽla komuenyo. Omo liaco, ci sukila oku lekisa utõi, kuenda oku kapela ongave omãla.”

Oku teyuila omãla kovina vi pondola oku nyana ombembua, umamãle kuenda ukamba wavo la Suku, oyo onjila yoku lekisa okuti o sole omãla vove. Vokuenda kuotembo, omãla vaka kuata elomboloko liepindiso wa va ĩha, kuenda vaka lekisa olopandu kocisola cove.

Oku Imba Usongo

Limbuka okuti Osamo 127:​4, 5, yi sokisa isia ‘ndukuakuyaka.’ Anga hẽ eci ci lekisa okuti isia eye lika o kuete ocikele coku pindisa omãla? Hacoko. Ocindekaise eci ci tiamisiwila ku isia la ina, kuenda kolonjali vi tekula omãla lika liavo. (Olosapo 1:⁠8) Ondaka “ukuakuyaka” yi lekisa okuti omunu o sukila oku kuata uloño woku imba usongo. Kosimbu, olohonji via enda oku lañiwa losipi, kuenda esualali lia handelekiwile oku ‘liatela kohonji’ oco a yi kuate longusu. (Yeremiya 50:​14, 29) Poku imba ovisongo oco vi vete vocimãho, ca sukilile oku nãla olusipa luohonji longusu yalua!

Oku tekula omãla ci sukilavo oku likolisilako calua. Ndeci usongo ka u veta lika liawo vocimãho, cimuamue haico ci pita lomãla. Ovo va sukila oku songuiwa lolonjali viavo oco va kule ciwa. Pole, ci tu sumuisa calua momo olonjali vimue ka via siatele oku likolisilako oku tata ciwa omãla vavo. Ovio vi nõla onjila ya leluka. Kuenda vi ecelela okuti o Televisãu, osikola lakamba vãvi va longisa omãla vavo ovituwa ka via sungulukile viatiamẽla koku lipekela. Vi ecelela omãla vavo oku kuata ovina viosi va yongola. Eci omãla va pinga ocina cimue ca tĩla​—⁠ovio ka vi tẽla oku likala, kuenje vi ecelela omãla oku linga eci va pinga oco ka vaka sumue. Ocituwa caco kovaso yoloneke, cika va kokela ovitangi.

Upange woku tekula omãla ka wa lelukile. Oku linga upange waco lutima wosi poku kuama olonumbi Viondaka ya Suku, ka ca lelukile, pole ci nena onima yiwa. Elivulu limue li tukuiwa hati Parents, li popia ndoco: “Olonjali vi tekula omãla locisola pole vi va kapela ongave​—⁠okuti eci va lueya vi va vetela evelo​—⁠omãla vaco va kula ciwa, va loñoloha kosikola, va likolela ovo muẽle, kuenda va kuete esanju, okuti vana va tekuiwa lolonjali viecelela ño ci sule.”

Kuli onima yikuavo ya velapo. Kefetikilo liocipama cilo, tua konomuisa elivulu Liolosapo 22:​6, li popia hati: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla.” Ocinimbu caco camisako lolondaka viwa vi popia hati: “Eci a kula ka yapukamo vali.” Anga hẽ olusapo olu lu lekisa okuti nda tua kuama onumbi yaco ka tuka kuata vali ovitangi? Sio. Momo omõlove o kuete omoko yoku nõla onjila aka kuama eci a kula. Pole, ocinimbu eci ceca elavoko liwa kolonjali. Elavoko lipi?

Nda ene vulonjali vu likolisilako oku tekula omãla vene loku kuama olonumbi Viembimbiliya, vu pondola oku kuata onima yiwa. Omãla vene vaka kula lesanju, vaka pokola kokuene, kuenda vaka kuata olondunge. (Olosapo 23:​24) Omo liaco, pongiya ciwa “ovisongo” viove, vi teyuila, kuenda sanda otembo yoku vi suñamisa oco vi vete vocimãho. Nda wa ci linga, lalimue eteke oka livela.

[Elitalatu kemẽla 13]

Olonjali vieca komãla cosi va pinga, vi kasi hẽ oku lekisa ocisola?

[Elitalatu kemẽla 15]

Olonjali vi kuete ocisola vi lomboluila epata esunga lieci via tumbikila olonumbi vimue

[Elitalatu kemẽla 15]

Olonjali viwa vi teyuila omãla vavo kovina vĩvi violuali lulo

[Elitalatu kemẽla 16]

Oku tekula omãla upange umue unene pole asumũlũho eyililako ka a tendiwa

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link