OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/12 kam. 12-15
  • Longisa Omõla Wove Oku Kala Ukuambembua

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Longisa Omõla Wove Oku Kala Ukuambembua
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Kuatisa Omãla Vove Oku Sanjuisa “Suku Yombembua”
  • Kala Onjali Yombembua
  • Livala Konyeño
  • Vetiya Ulamba Woku Ecela
  • Amamako Oku Kuatisa Omãla Vove Oku Kala Vakuambembua
  • Ombembua tu yi Sanga Ndati?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2018
  • Longisa Omãla Vove Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • 8 Ongangu
    Omasuli!—2018
  • Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/12 kam. 12-15

Longisa Omõla Wove Oku Kala Ukuambembua

Umãlehe umue o tukuiwa hati, Nicole o kuete anyamo ecelãla, eci olonjali viaye via ilukila kofeka yikuavo, wamamako oku sapela lekamba liaye Gabrielle. Pole, eteke limue, Gabrielle wo sapuila lonyeño hati, ndaño wa tunda vofeka yilo, ame si livondela. Noke Nicole lonyeño yalua wa sapuila inaye hati: “Si yongola oku mola vali Gabrielle!”

OLONJANJA vimue, ovitangi viomãla ndevi via pita ndeti la Nicole kuenda Gabrielle, vi sukila ekuatiso liolonjali okuti, ka va kuatisiwa lika oco va yuvule olonyeño. Pole, va sukila oku va lekisa ndomo va tetulula ovitangi. Amalẽhe, olonjanja vimue va siata oku lekisa ‘ovituwa viumõla,’ kuenda ka va limbuka ndomo olondaka viavo lovilinga viavo vi pondola oku valula vakuavo. (1 Va  Korindo 13:​11) Omo liaco, va sukila ekuatiso oco va lekise ovituwa vi va kuatisa oku kala vakuambembua vepata kuenda lomanu vakuavo.

Olonjali Akristão, vi sukila oku amamako oku lekisa onjongole yoku longisa omãla vavo, oku “sanda ombembua loku yi landula.” (1 Petulu 3:​11) Oco tu kuate esanju li tunda koku kala ukuambembua, tu sukila oku likolisilako oku yuvula oku kuatela vakuetu ovisimĩlo vĩvi, onyeño, kuenda esuvu. Nda unjali, o longisa ndati omãla vove oku kala vakuambembua?

Kuatisa Omãla Vove Oku Sanjuisa “Suku Yombembua”

Yehova o tukuiwa hati: “Suku yombembua” kuenda wa lekisiwa okuti, ‘ukuakueca ombembua.’ (Va Filipoi 4:9; Va Roma 15:​33) Omo liaco, olonjali vina vi kuete olondunge vi kuatisiwa Londaka ya Suku, yi sangiwa Vembimbiliya, oco vi vetiye omãla vavo oku kuata onjongole yoku sanjuisa Suku kuenda oku setukula ovituwa viaye. Vetiya omãla vove oku kuata elomboloko liocinjonde upostolo Yoano a mola ci lekisa olukongolo lua ñuala kocalo ca Yehova.a (Esituluilo 4:​2, 3) Va lomboluila okuti, olukongolo luaco, lu lomboloka ombembua letulumuho via ñuala Yehova kuenda esumũlũho liaco, lieciwa komanu vosi va pokola kokuaye.

Yehova o songuilavo omanu vaye lekuatiso Liomõlaye Yesu, una o tukuiwa hati, “Soma yombembua.” (Isaya 9:​6, 7) Omo liaco, ove unjali, o sukila oku tanga Embimbiliya lomãla vove kuenda oku va sapuila ovolandu Yesu a longisa atiamẽla koku yuvula oku yaka kuenda oku litatamisa pokati. (Mateo 26:​51-56; Marko 9:​33-​35) Va lomboluila esunga lieci Paulu una wa enda ‘oku kangisa vakuavo loku tondaila,’ a pongoluila ovituwa viaye, poku soneha hati: “Okuyaka ka kuasungulukilile ukuenje wa Ñala, te oku omboka la vosi, . . . loku pandikisa la vakualonamalala.” (1 Timoteo 1:13; 2 Timoteo 2:​24) Nda wa ci linga, omãla vove vaka kuata ovituwa vi komohisa.

Umalẽhe umue o tukuiwa hati Evan, ivaluka okuti eci a kuata anyamo epanduvali, umalẽhe ukuavo wa enda oku u popia lãvi vokalela poku enda kosikola. Eye wa popia hati: “Nda temele calua laye, kuenda nda yonguile oku u fetuluinya. Pole, nda ivaluka ocipama nda lilongisa konjo catiamẽla ku vana va seteka oku yaka. Nda kũlĩhĩle okuti, Yehova o yongola okuti, ndi yuvula oku ‘fetuluinya umue cĩvi leci cĩvi,’ poku ‘kala lombembua lomanu vosi.’” (Va Roma 12:​17, 18) Noke Evan wa kuata utõi woku tetulula ocitangi caco, poku tambulula ukuavo lumbombe. Momo wa yonguile oku sanjuisa Suku yombembua.

Kala Onjali Yombembua

Anga hẽ, vonjo yove muli ombembua? Nda muli, omãla vove va pondola oku lilongisa calua catiamẽla kombembua poku mola ndomo o yi lekisila kovilinga okuti, kolondaka lika hacoko. Oco omãla vove va kale vakuambembua, poku va longisa, o sukila oku kuama ongangu ya Suku kuenda ya Kristu.​—⁠Va Roma 2:⁠21.

Manji Russ lukãi waye Cindy, va likolisilako oku pindisa omãla vavo vavali valume loku va vetiya ndomo va lekisa ocisola eci va li tatamisa la vakuavo. Cindy wa popia hati: “Ocituwa ca sunguluka tua lekisa la Russ, komãla vetu kuenda komanu vakuavo, ca kuatisa omãla vetu oku kũlĩha ndomo va pondola oku tetulula ovitangi.”

Ndaño muẽle ceci o lueya omo okuti olonjali viosi via siata oku lueya, pole, o pondola oku longisa omãla vove oku kala vakuambembua. Manji Stephen wa popia hati: “Olonjanja vimue ame lukãi wange Terry, tua enda oku lueya poku pisa omãla vetu vatatu loku va pindisa osimbu ka tua kũlĩhĩsile ulandu weci cĩvi va linga. Noke tu pinga ongecelo kokuavo.” Manji Terry wa popia hati: “Tu ecelela omãla vetu oku kũlĩha okuti, letuvo ka tua lipuile kuenda tu pondolavo oku lueya. Ocituwa caco ka ci tu kuatisa lika oku kuata ombembua vepata, pole, ci kuatisavo omãla oku kũlĩha ndomo va pondola oku kuata ombembua.”

Anga hẽ, omãla vene va kasi oku lilongisa oku kala vakuambembua poku tala ndomo wa siati oku va tata? Yesu wa lungula hati: “Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo linga haivio vu va linga.” (Mateo 7:​12) Ndaño loku lueya kuove, ivaluka okuti, o pondola oku kuata onima yiwa omo liocisola kuenda ohenda o lekisa komãla vove. Nda wa lekisa ocisola kokuavo poku va ĩha elungulo, vaka pokola kovina viosi o va longisa.

Livala Konyeño

Elivulu Liolosapo 19:​11, li popia hati: “Olondunge viomunu vi kandangiya onyeño yaye.” O pondola ndati oku kuatisa omãla vove oco va kuate olondunge viaco? David wa lombolola onjila eye lukãi waye Mariann, va kuama yoku kuatisa omõla wavo ukuenje kuenda omõla wavo ufeko oku kuata ukamba lavo. Eye wa popia hati: “Eci tu limbuka okuti va sumua omo lia umue wa va popia ondaka yĩvi ale wa linga cimue ca va sumuisa, tu va kuatisa oku lekisa ohenda. Tu va linga apulilo a leluka ndoco: ‘Anga hẽ omunu waco wa kuata ovitangi keteke liaco? Wa ci lingila hẽ omo lionyeño? Kuli umue wo sumuisa?’” Mariann wamisako hati: “Apulilo ava, a kuatisa omãla oku tulumuha, okuti ka vamamako lesumuo ale olonamalãla vioku konomuisa helie o kuete esunga ale helie wa lueya.”

Epindiso liaco, li nena onima yiwa. Kũlĩhĩsa ndomo Nicole wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, a kuatisiwa la inaye Michelle oku tumbulula ukamba waye la Gabrielle. Michelle wa popia hati: “Nicole nda tanga laye ocipama 14 celivulu losapi hati, Aprenda do Grande Instrutor.b Noke ndo sapuila elomboloko liolondaka via Yesu eci a popia hati, nda umue wa tu lueyela tu sukila oku u wecela ‘akũi epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali.’ Noke lioku yevelela lutate Nicole osimbu a lombolola eci ci kasi vutima waye, ndo kuatisa oku limbuka esumuo Gabrielle a kuata omo lioku pesela ekamba liaye lia velapo lia tunda volupale.”​—⁠Mateo 18:​21, 22.

Elomboloko Nicole a kuata liatiamẽla konyeño ya Gabrielle, lio vetiya oku tumbulula ukamba wavo, kuenje wo telefonalela loku u pinga ongecelo. Michelle wa popia hati: “Tunde eci o pinga ongecelo, Nicole wa siata oku sanjukila oku kapako ovisimĩlo via vakuavo kuenda oku va lingila ovina viwa.”​—⁠Va Filipoi 2:​3, 4.

Kuatisa omãla vove oku yuvula onyeño eci va liyaka lakulueya a vakuavo. Nda wa ci linga, o sanjuka calua poku limbuka ndomo omãla vove va lekisa ukamba wocili ku vakuavo, kuenda oku va kuatela ohenda.​—⁠Va Roma 12:10; 1 Va  Korindo 12:⁠25.

Vetiya Ulamba Woku Ecela

Elivulu Liolosapo 19:​11, li popia hati: “Ulamba . . . oku siluila ũvi.” Yesu eci a kala oku tala ohali ya piãla, wa kuama ongangu ya Isiaye kuenda wa lekisa ocituwa coku ecela. (Luka 23:​34) Omãla vove va pondola oku lilongisa ulamba woku ecela eci va limbuka elembeleko li tunda kocituwa cove coku ecela.

Omõla umue ukuanyamo atãlo o tukuiwa hati, Willy wa solele calua oku pindala oviluvialuvia la Nyokulu yaye ukãi. Eteke limue nyokulu yaye wa liwekelepo oku pindala oviluvialuvia lonyeño yalua, kuenje wa fetika oku u kelõhala noke wa tundapo. Willy wa sumuile calua. Isiaye Sam, wo sapuila hati: “Nyokulu yove wa velele uvei wo Alzheimer. Omo liaco, Willy tua sapela laye lutate oco a kuete elomboloko liaco.” Noke lioku wivaluisa okuti, o sukila oku ecela olonjanja vialua kuenda oku ci lingilavo omanu vakuavo, Sam wa komõha calua ndomo Willy a kapako elungulo liaco. Eye wa popia hati: “Anga hẽ, u tẽla oku sokolola esanju ame lukãi wange tua kuata eci tua mõla omõletu utito Willy a enda kukulu wendamba o kuete 80 kanyamo oku vangula laye loku u pinga ongecelo kuenda oku wambata toke komesa?”

Eci omãla va kuata ‘utima woku pandikisa’ loku lueya kua vakuavo kuenda oku va ecela, ci nena ulamba wocili. (Va Kolosai 3:​13) Ndaño ceci omanu va lekisa ovituwa vioku sumuisa vakuavo locipango, sapuila omõla wove okuti, etambululo liwa, li kuete unene, momo “nda olonjila viomanu vi sanjuisa Yehova, ndaño ovanyãli vaye o linalisa lavo.”​—⁠Olosapo 16:⁠7.

Amamako Oku Kuatisa Omãla Vove Oku Kala Vakuambembua

Nda olonjali vi kuama Ondaka ya Suku poku longisa omãla vavo ‘lombembua’ kuenda oku kala ‘vakuambembua’ va kuatisa calua omãla vavo. (Tiago 3:​18) Kuenje va va kuatisa oku kũlĩha ndomo va kala vakuambembua poku tetulula ovitangi. Handi vali, ci va nenela esanju.

Manji Dan lukãi waye Kathy, va kuete omãla vatatu va kasi oku tẽlisa ovikele viavo kupange wa Yehova. Dan wa popia hati: “Ndaño okuti ka ca lelukile oku pindisa omãla vetu eci va kala vatito, cilo tua sanjuka calua poku limbuka ndomo va kasi oku tẽlisa ovikele viavo vekongelo. Cilo, va kuete ukamba la vakuavo kuenda va siata oku ecela vakuavo eci kuiya ocitangi cimue ci nyõla ombembua pokati kavo.” Manji Kathy wa popiavo hati: “Ovituwa viavo vi tu sanjuisa calua, momo ombembua yi panga onepa kapako espiritu lia Suku.”​—⁠Va Galatia 5:​22, 23.

Ene alonjali, ndaño okuti omãla kefetikilo ka va pokola kelungulo, yuvuli ‘oku kava’ ale ‘oku leñela’ poku va longisa oku kala vakuambembua. Osimbu wa amamiko oku ci linga, koleli okuti, “Suku yocisola lombembua, o kala lene.”​—⁠Va Galatia 6:9; 2 Va  Korindo 13:⁠11.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tanga elivulu Revelação​—⁠Seu Grandioso Clímax Está Próximo!, kemẽla 75, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

b Lia Sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

[Okakasia Lelitalatu kemẽla 14]

ANGA HẼ UKAMBA UMUE UWA?

Ukanda umue wasapulo losapi hati, “Ungangala Volomapalo Via Siata Oku Sandekiwa Volono Viasapulo,” wa popia hati: “Ovisimĩlo vioku tetulula ovitangi lungangala, via siata oku vetiyiwa lovina omanu va tala volosinema. Momo va siata oku mola ndomo ovingumba lolonõi vi liyaka lungangala.” Ekonomuiso limue lia lingiwa vovina vi lekisiwa vo Televisão, volosinema, kuenda vovisikilo violovideo, lia lekisa okuti, onepa yalua yovina viaco, vi vetiya lika ungangala. Ukanda waco wamisiko hati: “Ungangala wa siata oku lekisiwa ndonjila yimue ya sunguluka koku tetula ovitangi.”

Anga hẽ, ove wa limbuka epongoloko o sukila oku linga kovina u tala vo Televião vonjo yove? Kuka ecelele okuti, ovina vi lekisiwa vovingungu viasapulo vi nyõla elikolisilo liove lioku longisa omãla vove oku kala vakuambembua.

[Elitalatu kemẽla 12]

Longisa omãla vove oku kuata utima woku sanjuisa “Suku yombembua”

[Elitalatu kemẽla 13]

Sanda otembo yoku lungula omãla oco va yuvule upopi ũvi kuenda ovilinga ka via sungulukile

[Elitalatu kemẽla 15]

Longisa omãla vove ocituwa coku pinga ongecelo kuenda oku ecela vakuavo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link