Va Sesamẽla Oku Songuiwa Kolono Viovava Omuenyo
“Kameme . . . o linga ungombo wavo, haeye o va songuila kolono viovava omuenyo.”—ESIT. 7:17.
1. Ondaka ya Suku yi tukula ndati olombuavekua, kuenda ocikele cipi Yesu a eca kokuavo?
ONDAKA ya Suku yi tukula Akristão olombuavekua vana va kasi oku tata upange wa Kristu palo posi hati, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Eci Yesu a va kũlĩhĩsa kunyamo wo 1918, wa va sanga okuti, va kasi oku tẽlisa ocikele cavo coku eca ‘okulia kuespiritu kotembo ya tukuiwa.’ Noke Yesu Cime cavo wa kuata esanju lioku va kundika “cosi a kuete.” (Tanga Mateo 24:45-47.) Omo liaco, olombuavekua osimbu handi ka via tambuile ocipiñalo cavo kilu, vi kasi oku kuatisa afendeli vakuavo va Yehova va kasi palo posi.
2. Lombolola ovina via kongela vovikuata via Yesu.
2 Omunu umue nda o kuete ovikuata, eye wa kũlĩha ndomo a talavaya lavio. Vovikuata via Yesu Kristu una wa vialekiwa la Yehova komangu Yusoma, mua kongela ovina viosi viatiamẽla Kusoma kuenda omanu vaka vialiwa Lusoma waco palo posi. Vomanu vaco mua kongela “owiñi wakahandangala” una Yoano a mola vocinjonde. Yoano poku lombolola catiamẽla kowiñi waco wakahandangala, wa popia hati: “Ota, nda mola owiñi wakahandangala okuti, oku va tenda lomue o ci tẽla. Va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi. Va talama kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme. Va wala olonanga vi yela. Povaka vambata ovianja vieva.”—Esit. 7:9.
3, 4. Owiñi wakahandangala u kuete esumũlũho lipi?
3 Owiñi wakahandangala u kasi pokati komanu vana Yesu a tukula hati, ‘olomeme viaye vikuavo.’ (Yoa. 10:16) Ovo va kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi. Va kolelavo okuti, Yesu oka “va songuila kolono viovava omuenyo, kuenje Suku o puenya asuelela osi kovaso avo.” Omo liaco, “olonanga viavo va vi sukula kuenda va vi yelisila vosonde ya Kameme.” (Esit. 7:14, 17) Ovo va lekisa ekolelo kocisembi ca Yesu, kuenje kovaso a Suku va wala ‘olonanga vi yela.’ Kuenda va tendiwa okuti, akamba va Suku vakuesunga ndeci Avirahama a kala.
4 Omo okuti, owiñi wakahandangala wolomeme vikuavo u tendiwa la Suku okuti vakuesunga, u kuete elavoko lioku puluka kenyõleho lioluali lulo ‘kohali ya lua.’ (Tia. 2:23-26) Ovo va kuete ukamba la Yehova kuenje va kuete elavoko lioku puluka ko Harmagedo. (Tia. 4:8; Esit. 7:15) Owiñi wakahandangala ka u kuama olonumbi viavo muẽle. Pole, u pokola kolonumbi via Soma yo kilu kuenda kolonumbi via vamanjavo olombuavekua va kasi palo posi.
5. Owiñi wakahandangala u kasi oku kuatisa ndati Akristão olombuavekua?
5 Akristão olombuavekua va siata oku liyaka lelambalalo voluali lulo lua Satana. Pole, va kolela kekuatiso liakamba vavo owiñi wakahandangala. Osimbu etendelo Liakristão olombuavekua li amamako oku tepuluka, owiñi wakahandangala u kasi oku livokiya calua unyamo lunyamo. Akristão olombuavekua ka va pondola oku songuila eci ci soka 100.000 kakongelo a sangiwa voluali luosi. Ekuatiso limue olombuavekua via siata oku tambula kolomeme vikuavo, lieli okuti pokati kowiñi wakahandangala pa siata oku nõliwa alume va loñoloha kespiritu oco va linge akulu vekongelo. Ovo va kasi oku kuatisa olohuluwa vialua Viakristão vana va kundikiwa ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’
6. Ekuatiso olomeme vikuavo vi kasi oku eca Kakristão olombuavekua lia lomboluiwa ndati vocitumasuku?
6 Ekuatiso olomeme vikuavo vi kasi oku eca Kakristão olombuavekua, lia lomboluiwa luprofeto Isaya. Eye wa soneha hati: “Ca popia Yehova ceci, hati, ‘Ukuasi we Egito [ale olondingupange viavo] wiya kokuove, kuenje u linga wove; ndaño ufũlo wa va Etiópia lowu wa va Savea, omanu vaco va lepa. Va ku kuama.’” (Isa. 45:14) Vupopi umue wocindekaise Akristão vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va kasi oku kuama ocisoko cukuenje wa lunguka kuenda Osungu Yakulu Yolombangi via Yehova poku pokola kolonumbi viavo. Ovo omo lioku kala ‘olondingupange,’ va likolisilako lutima wavo wosi oku pesela ongusu yavo, lukuasi wavo, koku kuatisa upange woku kunda voluali luosi, una Kristu a kundika kolondonge viaye olombuavekua palo posi.—Ovil. 1:8; Esit. 12:17.
7. Owiñi wakahandangala u kasi oku pindisiwa oku linga nye?
7 Osimbu owiñi wakahandangala weca ekuatiso liavo kolombuavekua, va kasivo oku pindisiwa oco va linge ocisoko catete cokaliye comanu vaka kala voluali noke yo Harmagedo. Omanu vaco, va sukila oku pama konepa yespiritu loku kuata ombili kuenda oku loñoloha koku tata ovikuata via Cime cavo. Omo liaco, omunu wosi Ukristão o kuete epuluvi lioku lekisa nda o pokola ku Soma Yesu Kristu, loku linga upange waye. Poku lekisa ekolelo liaye cilo loku pokola kokuaye, eca uvangi wokuti, oka pokola kolonumbi Soma aka eca voluali luokaliye.
Owiñi Wakahandangala u Lekisa Ekolelo Liavo
8, 9. Omanu vana vatiamẽla kowiñi wakahandangala, va siata oku lekisa ndati ekolelo liavo?
8 Akamba Vakristão olombuavekua okuti, olomeme vikuavo, va lekisa ekolelo liavo volonepa vialua. Catete, va kuatisa olombuavekua kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Cavali, va lekisa onjongole yoku pokola kolonumbi vieciwa Losungu Yakulu Yolombangi via Yehova.—Va Hev. 13:17; Tanga Sakariya 8:23.
9 Catatu, owiñi wakahandangala, u kuatisa vamanji olombuavekua poku pokola kolonumbi via Yehova viesunga. Ovo va likolisilako oku kuata “ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, [kuenda] esuluviko.” (Va Gal. 5:22, 23) Koloneke vilo, omanu ka va siatele oku lekisa ovituwa viaco, momo va lekisa lika “ovilinga vietimba.” Pole, omanu vana vatiamẽla kowiñi wakahandangala, va nõlapo oku yuvula “ukahonga, evĩho, ohumba, oku fendela oviteka, owanga, asuvu, ema, onya, olonyeño, ocipululu, olonamalala, olonepele, oku livela, ovoholua, ayele, lovina via lisoka lavio.”—Va Gal. 5:19-21.
10. Owiñi wakahandangala wa nõlapo oku linga nye?
10 Omo okuti ka tua lipuile, ka ca lelukile oku lekisa apako espiritu, loku yuvula ovilinga vietimba, kuenda oku tamãlala layonjo oluali lua Satana. Pole, tua nõlapo okuti ovitangi vi tunda kekambo lietu lioku lipua, lahonguo etu, ale ekambo liuhayele, ka vi tepulula ekolelo lietu locisola tu kuetele Yehova. Tua kũlĩha okuti, Yehova oka tẽlisa ohuminyo yaye yoku teyuila owiñi wakahandangala kohali ya lua.
11. Olonjila vipi Satana a siata oku kuama oco a honguise ekolelo Liakristão?
11 Etu tua siata oku amamako oku lavulula, momo tua kũlĩha okuti, Eliapu eye unyali wetu wa velapo, kuenda ka liwekapo oku tu yonja. (Tanga 1 Petulu 5:8.) Eye o tu seteka la lambalalo kuenda omanu vakuavo va tu vetiya oku sima okuti tu kasi oku kuama alongiso esanda. Pole, ayonjo aye ka a siatele oku tunda ciwa. Cimuamue haico catiamẽla kalambalalo. Ndaño okuti elambalalo pamue li tepulula upange woku kunda, pole olonjanja vimue lia siata oku pamisa ekolelo lia vana va lambalaliwa. Olonjanja vimue Satana o seteka oku kuama eyonjo limue a sima okuti, liu wĩha epuluvi lioku honguisa ekolelo lietu. Eye o kuama ovisimĩlo vietu vioku pua elavoko. Akristão vo kocita catete va tambuile elungulo liatiamẽla kondaka eyi. Tu tanga ndoco: “Sokololi [Kristu] wa likolisilako oku tẽla esuvu vakuakandu vo suvuka lalio.” Momo lie? “U sokololi okuti, ka vu kuata ekavo ndaño oku leñela vovitima viene.”—Va Hev. 12:3.
12. Elungulo Liembimbiliya li kuatisa ndati vana va pua elavoko?
12 Ove hẽ, wa siatavo oku kuata ovisimĩlo vioku liwekapo oku vumba Yehova? Wa siata hẽ, oku liyeva okuti, wa hongua? Nda wa siata oku kuata ovisimĩlo viaco, kuka ecelele okuti, Satana o ku yonjela kovisimĩlo viaco oco o liwekepo oku vumba Yehova. Oku linga elilongiso Liembimbiliya pokolika, oku likutilila, loku endaenda kolohongele, kuenda oku kuata ukamba la vamanji Akristão, ci pamisa ekolelo liove kuenda ci ku teyuila okuti ‘ku leñela vutima wove.’ Yehova wa likuminya oku kuatisa omanu vana vo vumba oco va kuate ongusu, kuenje o tẽlisa muẽle ohuminyo yaco. (Tanga Isaya 40:30, 31.) Omo liaco, tiamisila utima kupange Wusoma. Yuvula oku pesila otembo kovina ka vi kuete esilivilo oco o kuatise vakuene. Nda wa cilinga, oka kuata ongusu yoku pandikisa keyonjo lioku pua elavoko.—Va Gal. 6:1, 2.
Va Yovuiwa Kohali Oco va Iñile Voluali Luokaliye
13. Vana vaka puluka ko Harmagedo, vaka kuata upange we?
13 Noke lio Harmagedo, olondingesunga vialua vika pinduiwa, vika longisiwa olonjila via Yehova. (Ovil. 24:15) Ovo vaka sukila oku longisiwa eci catiamẽla kocilumba cocisembi ca Yesu. Vaka longisiwavo ndomo va pondola oku lekisa ekolelo kocilumba caco oco va tambule asumũlũho aco. Ovo vaka sukila oku yuvula ovisimĩlo viatiamẽla katavo esanda kuenda oku siapo omuenyo wavo ũvi. Vaka sukilavo oku kuata ovituwa viokaliye vi limbukisa Akristão vocili. (Va Efe. 4:22-24; Va Kol. 3:9, 10) Olomeme vikuavo vina vika puluka ko Harmagedo, vika kuata upange walua. Hesanjukuolio vaka kuata poku vumba Yehova okuti, ka kuli vali ovitangi layonjo a siata voluali lulo!
14, 15. Lombolola ndomo ava vaka puluka kohali yalua lava vaka pinduka vaka likuatisa pokati.
14 Omanu va Yehova vana va fa eci Yesu keyile handi palo posi, vaka kuata ovina vialua vioku lilongisa. Ovo vaka lilongisa eci catiamẽla ku Mesiya una va lavokaile, okuti ka vo muile. Osimbu handi ka va file, va lekisile ale onjongole yoku longisiwa la Yehova. Sokolola esanju, lesumũlũho lika kala kotembo yaco poku va kuatisa ndeci, oku lomboluila Daniele ndomo kua tẽlisiwa ocitumasuku a sonehele okuti ka kuatele elomboloko liaco!—Dan. 12:8, 9.
15 Osimbu vana vaka pinduiwa vaka lilongisa ovina vialua kokuetu, etu tuka kuatavo apulilo tuka linga kokuavo. Ovo vaka tu lomboluiwa ovolandu alua a sonehiwa Vembimbiliya okuti a tetiwa ño onimbu. Sokolola esanju tuka kuata poku yevelela ku Yoano Upapatisi ulandu watiamẽla ku Yesu epalume liaye! Ovina tuka lilongisa komanu vaco va Yehova vakuekolelo, vika tu ĩha elomboloko liwa Liondaka Yaye tu kuete cilo. Omanu va Yehova vana va fa oku kongelamo ava vatiamẽla kowiñi wakahandangala va kasi oku fa kotembo yilo yesulilo, vaka kuata ‘epinduko lia velapo.’ Ovo va fetika oku vumba Yehova voluali lua vialiwa la Satana. Hesanjukuolio vaka kuata poku amamako lupange wavo u kola voluali luokaliye okuti, ka muli vali ovitangi!—Va Hev. 11:35; 1 Yoa. 5:19.
16. Ndomo ca lekisiwa vocitumasuku, nye cika lingiwa vokuenda Kueteke Liekanga?
16 Vokuenda Kueteke Liekanga, kuka yuluiwa oviña viokaliye. Ovio kumosi Lembimbiliya vika kala ono yoku sombisa omanu vosi oco va kuate omuenyo ko pui. (Tanga Esituluilo 20:12, 13.) Kesulilo Lieteke Liekanga, omanu vaka kuata epuluvi lioku lekisa nda va nõlapo oku tiamẽla kuviali wa Yehova, ale sio. Anga hẽ, omunu lomunu oka lekisa okuti, watiamẽla Kusoma wa Suku loku ecelela okuti Kameme o u songuila “kolono viovava omuenyo”? Ale oka likala oku pokola Kusoma wa Suku? (Esit. 7:17; Isa. 65:20) Omanu vaka kuata epuluvi lioku nõla oku va yongola oku tiamẽla, momo ka vaka vetiyiwa vali lekandu kuenda evĩho. Lomue oka tẽla oku pisa esunga lia Yehova kesombiso lia sulako. Olondingaĩvi ovio lika vika kunduiwa.—Esit. 20:14, 15.
17, 18. Esanju lie Akristão olombuavekua va kuete? Ndamupi olomeme vikuavo vi tenda Eteke Liekanga?
17 Akristão olombuavekua koloneke vilo va tendiwa okuti, va sesamẽla oku tambula Usoma, loku lavoka oku viala vokuenda Kueteke Liekanga. Hesumũlũhokuolio vaka kuata! Elavoko liaco, li va vetiya oku pokola kelungulo Petulu a ecele ku vamanjaye vo kocita catete. Eye wa popia hati: “Kolisiko oku sevetisa cocili okukovongiwa kuene lokunoliwa kuene, momo, nda vu ci linga, lalimue eteke vu kupuka. Oco noke, ku vu sokiyiwila uvelo unene wokuti wiñili vusoma ka u pui wa Ñala yetu Yesu Kristu haeye Upopeli wetu.”—2 Pet. 1:10, 11.
18 Olomeme vikuavo vi sanjukila kumuamue la vamanjavo olombuavekua. Ovo va nõlapo oku va kuatisa. Omo lioku kala akamba va Suku koloneke vilo, va likolisilako oku U vumba. Keteke Liekanga, vaka sanjukila oku pokola lutima wosi keliangiliyo lia Suku osimbu Yesu a va songuila kolono viovava omuenyo. Noke, vaka tendiwa okuti, va sesamẽla oku kala omanu va Yehova otembo ka yi pui palo posi.—Va Rom. 8:20, 21; Esit. 21:1-7.
Ove hẽ, o Civaluka?
• Vovikuata via Yesu mua kongela nye?
• Omanu vana vatiamẽla kowiñi wakahandangala va kuatisa ndati va manjavo olombuavekua?
• Owiñi wakahandangala u lavoka oku tambula esumũlũho lie?
• Ndamupi o tenda Eteke Liekanga?
[Elitalatu kemẽla 25]
Owiñi wakahandangala wa sukula olonanga viavo loku vi yelisila vosonde ya Kameme
[Elitalatu kemẽla 27]
Nye o lavoka oku lilongisa komanu vana vakuekolelo vaka pinduka?