Ocivaluka?
Ove hẽ, wa sola oku tanga ovipama Viutala Wondavululi via sandekiwa volosãi via pita? Nda wa vi sola, seteka oku tambulula apulilo a kuãimo:
• Ovitangi vipi vamanji vamue va siata oku liyaka lavio noke liolohuela, kuenda nye va sukila oku linga?
Vamanji vamue, va siata oku limbuka okuti, noke yolohuela, ka va kuata ovimãho vimuamue lomunu va likuela laye. Akristão vocili va kũlĩha okuti, nda ka pali onumbi yovisonehua, ka ci tava oku tepa olohuela viavo. Omo liaco, va sukila oku likolisilako oku pamisa olohuela viavo.—15/4, kemẽla 17.
• Ukristão o kasi konjo yoku tata ava va kuka o liyaka lovitangi vipi?
Citava okuti ka kũlĩha ekongelo li kasi vocikanjo muli onjo yoku tata ava va kuka. Valua va kasi kolonjo viaco, vatiamẽla katavo a litepa. Kuenje, va siata oku vetiya vakuavo oco vava kongele vovipito viavo. Omo liaco, Akristão vana va kuete ngandiavo o kasi konjo yaco, kuenda vamanji vatiamẽla vekongelo li kasi vocikanjo muli onjo yoku tata ava va kuka, va sukila oku kũlĩhĩsa ovitangi viaco, kuenda oku eca ekuatiso li sukiliwa.—15/4, kemẽla 25-27.
• Ananga api akuãla a pondola oku kuatisa olohueli oku tetulula ovitangi viavo?
Sanda otembo yoku tetulula ovitangi. (Uku. 3:1, 7) Lekisa ocisimĩlo cove lesumbilo. (Va Efe. 4:25) Yevelela, kuenda kapako ovisimĩlo viohueli yove. (Mat. 7:12) Tava konjila wa nõlipo, kuenda kapako olonumbi viaco. (Uku. 4:9, 10)—Evambi Linene toke Enyenye, kemẽla 20-22.
• Yesu wa tu vetiya oku likutilila oco a tu ecele akulueya etu. Akulueya aco a lomboloka nye?
Oku sokisa elivulu lia Mateo 6:12, leli lia Luka 11:4, olondaka viaco ka vi lomboloka okuti, Yesu wa tukula ofuka yolombongo. Eye wa popia eci catiamẽla kakandu. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Suku yoku ecela.—15/5, kemẽla 9.
• Vamanji vatiamẽla Kosungu Yakulu Yolombangi Via Yehova va talavaya vovisoko vipi?
Va talavaya vovisoko ndeci: Ocisoko ca Mitavaso, Coku Tata Akundi Votembo Yosi, Coku Sandeka, Cupange, Celongiso, kuenda Ocisoko Casonehi.—15/5, kemẽla 29.
• Tu tava ndati okuti Etande lio koloneke via Noha lia pita voluali luosi?
Yesu wa popia hati, Etande lia pita voluali luosi. Elungulo Liembimbiliya li lekisa okuti, ulandu Wetande wocili.—Evambi Linene toke Enyenye, kemẽla 3.
• Anga hẽ ovituwa via tukuiwa kelivulu lia Va Roma 1:24-32, vi tiamisiwila ku va Yudea, ale ku Vakualofeka?
Paulu olondaka viaye ka vitiamisilile kocimunga comanu vamue, pole, wa lekisa okuti, va Isareli va lueyele Ocihandeleko vokuenda kuanyamo alua. Ndaño va kũlĩhĩle ndomo Suku a tetuluila lesunga omanu vaco, pole, ka va tavele oku kũlĩha Suku. Omo liaco, vamamako lovituwa viaco vĩvi.—15/6, kemẽla 29.
• Pi ku sangiwa ocitumãlo co Tel Arade, kuenda ci kuete esilivilo lie?
Olupale luo Arade lu sangiwa ko Isareli kombuelo yo Kalunga ka Fa. Olonoño vina via siata oku fẽla ovina vi kasi posi, via sanga oviyo violombia viotuma mua sonehiwa ovolandu amue. Voviyo viaco vamue va sonehamo olonduko vi sangiwa Vembimbiliya, kuenda va lekisa okuti, onduko ya Suku yi sangiwavo valivulu oluali.—1/7, kemẽla 23-24, kelimi Lioputu.
• Momo lie oku sokiya ovimãho via sunguluka ci tu kuatisila oku amamako lesanju?
Nda tua seteka oku tẽlisa ovimãho vimue okuti ka tu kuete epondolo lioku vi tẽlisa, tu sumua. Omo liaco, tu sukila oku lunguka okuti ka tu sokiya lika ovimãho vitito loku li sandela esunga poku kuata owesi kupange woku kunda.—15/7, kemẽla 29.
• Nye ci tateka olonjali oku sapela lomãla vavo?
Osõi locituwa coku litumila, kuenda onjongole yoku kala ulika, ovio via siata oku tateka amalẽhe oku sapela. Pole, olonjali vi sukila oku likolisilako oku sapela lomãla vavo kuenda oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viavo.—1/8, kemẽla 10-11, kelimi Lioputu.