Ndomo o Pondola Oku Kala Isia Umue Uwa
“Ene a va Isia, ko ka sanumuli omãla vene sanga va sumua.”
—Va Kolosai 3:21, The Holy Bible—New International Version.
NDAMUPI isia a yuvula oku sumuisa omãla vaye? Isia o sukila oku limbuka ocikele caye. Vo jornale yimue yuhayele mua sonehiwa hati: “Isia o kuete ocikele cimue ca velapo koku kuatisa omãla okuti va kuata ekalo liwa osimbu va kasi oku kula kuenda va loñoloha kosikola.”
Ocikele cipi isia a kuete? Apata alua, a sima okuti ocikele ca velapo ca isia oku longa omãla. Akãi vamue eci omõla a linga ocina cimue ka ca sungulukile, ovo va popia hati: ‘Kevelela ño, so ndopo wiya!’ Omãla va sesamẽla epindiso liwa loku va lemẽla, okuti va kuata olondunge vika va kuatisa eci va kula. Voku kala isia umue uwa mua kongela ovina vialua.
Pole, va isia valua ka va tambuile epindiso liwa eci va kala omãla. Pamue va pindisiwa lika la va inavo. Vakuavo va kulila konjo yina okuti isiavo wa tema calua, kuenje va kuamavo onjila yaco poku pindisa omãla vavo. Oco hẽ, ndamupi ulume a yuvula ocituwa caco ha kala isia uwa?
Kuli ono yimue yolonumbi vi kuatisa oku kala isia umue uwa. Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi via velapo vi kuatisa epata oku kuata omuenyo umue uwa. Olonumbi viaco, ka vi tu lingi lãvi, ovio vi tu kuatisa calua. Olonumbi Viembimbiliya vi situlula olondunge via Yehova Suku, Usovoli wepata. (Va Efeso 3:14, 15) Nda okuti vu isia, o sukila oku konomuisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla kocikele cove.a
Oku kala isia umue uwa ka ku kuatisa lika omãla oku kuata ovisimĩlo lekalo liwa, pole ci va kuatisavo konepa yespiritu. Omõla una o kuete ukamba uwa la isiaye ci leluka vali oku kuata ukamba la Suku. Embimbiliya li tu sapuila okuti Yehova, eye Usovoli wetu, haeye Isietu. (Isaya 64:8) Tu konomuisi atosi epandu va isia va sukila oku lingila omãla vavo. Ketosi letosi tuka limbuka ndomo olonumbi Viembimbiliya vi pondola oku kuatisa va isia oku tẽlisa ocikele cavo.
Omãla va Sesamẽla Oku Soliwa la Isiavo
Yehova wa eca ongangu yoku kala Isia umue uwa. Embimbiliya poku lekisa ndomo Suku a tenda Yesu, Omõlaye uveli, li popia ndoco: “Isia o sole Mõla.” (Yoano 3:35; Va Kolosai 1:15) Yehova wa lekisa ocisola Komõlaye olonjanja vialua kuenda wa lekisa okuti wo sanjukila. Eci Yesu a papatisiwa, Yehova oku upisa kilu wa vangula hati: “Ove Vumõlange wa soliwa, nda ku sanjukila.” (Luka 3:22) Yesu wa kũlĩha ciwa okuti Isiaye u sole calua. Nye olonjali vialume vi pondola oku lilongisila ku Suku?
Kuka susõhe oku sapuila omãla vove okuti o va sole. Ulume umue o tukuiwa hati, Kelvin o kuete omãla vatãlo wa popia hati: “Olonjanja viosi ndi sandiliya oku lekisa komãla vange okuti ndi va sole, si ci lekisila lika kolondaka, pole ndi lekisa ocisola komunu lomunu. Nda siata oku kuatisa ukãi wange oku walisa omãla vetu kuenda oku va yuisa.” Handi vali, omãla vove va sukila oku limbuka okuti ove wa va sanjukila. Omo liaco, kuka va pise loku va kelõhaila ño-o. Onjanja lonjanja eci va linga ocina cimue, sandiliya oku va pandiya. Ukãi umue o kasi oku tekula omãla vavali vakãi, o tukuiwa hati, Donizete, wa popia hati: “Isia o sukila oku sandiliya apuluvi oku pandiya omãla.” Eci omãla va limbuka okuti isiavo o va sole ci va sanjuisa calua. Eci ci va kuatisa oku kuata ukamba la Suku.
Omãla va Sukila Ongangu Yiwa
Elivulu lia Yoano 5:19, poku tukula ovina viatiamẽla ku Yesu li popia hati, “eci a lete ku Isia oco lika a linga.” Ocinimbu eci ci lekisa okuti Yesu wa “linga” lika ovina a mola ku Isiaye. Cimuamue haico ci pondola oku pita lomãla okuti, nda isiavo o tata inavo lesumbilo, eci va kula vaka tatavo akãi lesumbilo. Hakuenjeko lika va vetiyiwa longangu ya isiavo, afeko lavovo va pondola oku lilongisila kongangu ya isiavo.
Anga hẽ omãla vove ca va tĩlila oku pinga ongecelo? Oku lekisa ongangu ci kuete esilivilo. Kelvin ivaluka eci onjanja yimue omõlaye a tetula omakina yoku upa olofoto. Omo lionyeño, wa teya teya omesa lolonuku. Noke wa livela calua kuenje wa pinga ongecelo komãla kuenda kukãi waye. Elinga liaco, lia kuatisa omãla vaye vavali, momo cilo ka va kuete ocitangi coku pinga ongecelo.
Omãla va Sukila Oku Kuata Esanju
Yehova ‘Suku yesanju.’ (1 Timoteo 1:11) Eli olio esunga lieci Omõlaye, Yesu a sangela esanju lioku kala kumue la Isiaye. Elivulu Liolosapo li tu kuatisa oku limbuka ukamba Yesu a kuata la Isiaye, poku popia ndoco: “Nda kala laye ndomesele. . . . Nda sanjuka kovaso aye otembo yosi.” Isia wa kuata ukamba wocili Lomõlaye!
Omãla vove va sukila oku kuata esanju. Oku sanda otembo yoku papala lomãla vove ci va kuatisa oku kuata esanju. Oku papala kumosi ku pamisa ukamba wa isia lomõla. Ulume umue o tukuiwa hati Felix, o kuete omõla wukuenje wa limbuka okuti olondaka viaco viocili. Eye wa popia hati: “Oku linga olomapalo lomãla ci kuete esilivilo koku pamisa ukamba wetu. Tua siata oku papalela kumosi, lakamba vetu kuenda oku nyula ovitumãlo via fina. Ovina evi via siata oku pamisa ukamba wetu vepata.”
Omãla va Sesamẽla Oku va Longisa Ovina Viespiritu
Yesu wa longisiwa la Isiaye. Eye wa kuata esunga lioku popia hati: “[Ndi] sapula koluali eci nda yeva [ku Isia.]” (Yoano 8:26) Isia o kuete ocikele coku pindisa omãla kovaso a Suku, okuti va kuata ovituwa viwa viespiritu. Ove vu isia o kuete ocikele coku longisa olonumbi via sunguluka komãla vove. Epindiso liaco li fetikila vutila. (2 Timoteo 3:14, 15) Felix wa fetika oku tangela Embimbiliya omõlaye eci handi a kala utito. Eye wa enda oku lekisa oviluvialuvia vi sangiwa Velivulu Liasapulo Embimbiliya.b Osimbu omõlaye a kala oku kula, wa sokiya alivulu akuavo a likuata lutunga waye.
Donizete wa popia hati: “Ka ca lelukile oku linga elilongiso Liembimbiliya lesanju. Olonjali vi sukila oku lekisa okuti via kapako ovina viespiritu, momo omãla va tẽla oku limbuka nda olonjali via siata oku linga eci va longisa.” Carlos o kuete omãla vatatu, wa popia hati: “Tua siata oku linga elilongiso olosemana viosi oco tu konomuise eci epata li sukila. Omunu lomunu o pondola oku nõla eci a yongola oku sapela.” Kelvin, wa siata oku sapela lomãla vaye ovina viatiamẽla ku Suku kapuluvi osi. Eci ci tu ivaluisa olondaka via Mose wa popia hati: “Olondaka evi ñasi loku ku sapuila etaili vi kale vutima wove; o longa lavio omãla vove loku vi pitolola, o vi vangula eci o tumãla vonjo yove, leci wenda vonjila, lo poku pekela, lo poku pasuka.”—Esinumuĩlo 6:6, 7.
Omãla va Sesamẽla Oku Pindisiwa
Oco omãla va kuate olondunge vika va kuatisa eci va linga akulu, va sesamẽla oku va pindisa. Olonjali vimue vi sima okuti voku pindisa omãla mua kongela oku va imbula loku va tuka tuka. Pole, eci hacoko Embimbiliya li popia. Olonjali puãi vi sukila oku pindisa omãla vavo locisola ndeci Yehova a siata oku linga. (Va Heveru 12:4-11) Embimbiliya li popia hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via [Yehova.]”—Va Efeso 6:4.
Olonjanja vimue, olonjali vi sukila oku kangisa omãla vavo poku va pindisa. Omõla o sukila oku limbuka esunga lieci a kasi oku kangisiwila. Omõla o sukila oku limbuka ocisola olonjali viaye viu kuetele. Embimbiliya ka li vetiya olonjali oku pindisa omõla lungangala. (Olosapo 16:32) Kelvin wa lombolola hati: “Poku pindisa omãla vange, nda enda oku va sapuila okuti ndi kasi oku ci lingila ocisola ndi va kuetele.”
Omãla va Sesamẽla Oku va Teyuila
Olonjali vi sukila oku teyuila omãla vavo kakamba vãvi kuenda kovina vi koka ovitangi. Voluali muli omanu valua vãvi va siata oku yonja omãla. (2 Timoteo 3:1-5, 13) O pondola oku teyuila ndati omãla vove? Vembimbiliya mu sangiwa elungulo liokuti: “Omunu wa lunguka o mõla ũvi kuenje o lisalamisa; omunu wa kamba olondunge enda ño kuenje o yambuka.” (Olosapo 22:3) Oco o teyuile omãla vove kũvi, o sukila oku kũlĩhĩsa ovina vi koka ohele, kuenda oku vi yuvula. Nda ecelela omãla oku tala o Internet, kũlĩha eci ovo va siata oku tala. Oku kapa o combutadore pocitumãlo cimue okuti yi letiwe la vosi, ci kuete esilivilo.
Olonjali vi sukila oku pindisa omãla loku va pongiyila oku tamalãla lovituwa vĩvi violuali. Anga hẽ nda omunu umue o yongola oku yonja omãla vove, eci ove ku kasipo ovo va tẽla oku li teyuila?c Omãla vove, va sukila oku kũlĩha olonepa vietimba vi linga osõi kuenda oku limbuka okuti omunu umue wiñi, ka citava oku vi kuata kuata. Kelvin wa lombolola hati: “Lalimue eteke nda tavele okuti omunu ukuavo o longisa omãla vange ovina viatiamẽla kondaka eyi, ndaño muẽle alongisi vo kosikola. Ame ñuete ocikele coku pindisa omãla vange kueci catiamẽla kovimatamata viuyali loku va longisa oku li teyuila oco umue ka ka va nyõle.” Cilo omãla vaye vosi yavo, va kuete olohuela viesanju omo liepindiso liaco.
Sanda Ekuatiso Lia Suku
Ombanjaile ya velapo olonjali vi pondola oku eca komãla vavo, oku va kuatisa oku linga akamba va Suku. Olonjali vi sukila oku eca ongangu yiwa. Donizete wa popia hati: “Va isia va sukila oku lekisa esilivilo lioku kuata ukamba uwa la Suku. Enene vali eci va pita lovitangi. Kapuluvi aco, isia o sukila oku lekisa okuti wa kolela muẽle Yehova. Poku linga ohutililo lepata, o sukila oku eca olopandu ku Suku omo liohenda yaye. Eci ci longisa omãla oku tenda Suku Ndekamba liavo.”
Nye ci kuatisa oku kala isia umue uwa? Sandiliya Yehova Suku, oco a ku kuatise oku pindisa ciwa omãla vove. Nda o kasi oku pindisa omãla vove lolonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku, kolela okuti oka kuata onima yiwa ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 22:6, okuti: ‘Eci va kula ka va yapukamo vali.’
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ndaño okuti olonumbi viocipama cilo vi tiamisiwila vali kalume, ovio vi pondolavo oku kuatisa akãi.
b Lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.
c Oco o sange olonumbi vikuavo viatiamẽla koku teyuila omãla kovimbuahuku, tala vo Despertai! ya Mbalavipembe wo 2007, kemẽla 3-11, ya sandekiwa Lolombangi Via Yehova.
[Olondaka vielitalatu kemẽla 11]
1
[Olondaka vielitalatu kemẽla 11]
2
[Olondaka vielitalatu kemẽla 11]
3
[Olondaka vielitalatu kemẽla 12]
4
[Olondaka vielitalatu kemẽla 12]
5
[Olondaka vielitalatu kemẽla 13]
6
[Elitalatu kemẽla 11]
Isia o sukila oku eca ongangu yiwa komãla
[Elitalatu kemẽla 12]
Isia o sukila oku longisa omãla ovina viespiritu
[Elitalatu kemẽla 13]
Omãla va sesamẽla oku va pindisa locisola