Olondingesunga Vika Sivaya Suku Otembo Ka Yi Pui
“Ondingesunga yi ivalukiwa ... Esunga liaye li enda ño-o, ka li pui.”—OSA. 112:6, 9.
1. (a) Omanu vana Suku a tenda okuti vakuesunga va kuete elavoko lipi? (b) Epulilo lipi lia votuiwa?
OMANU vakuesunga kovaso a Suku, va kuete elavoko li komõhisa! Ovo vaka lilongisa ovina vialua viatiamẽla kovituwa via Yehova otembo ka yi pui. Osimbu va lilongisa catiamẽla kovilinga via Yehova, ovitima viavo vika kuata esanju lioku sivaya Yehova. Pole, oco va kuate elavoko liaco, va sukila oku lekisa “esunga” lina lia lomboluiwa Kosamo 112. Oco hẽ, Yehova Suku una o kola haeye ukuesunga, o tenda ndati omanu vakuakandu okuti vakuesunga? Ndaño tu likolisilako oku linga ovina via sunguluka, pole, tua siata oku lueya kuenda olonjanja vimue tu linga akandu anene.—Va Rom. 3:23; Tia. 3:2.
2. Ovikomo vipi vivali Yehova a linga omo liocisola?
2 Yehova locisola calua, wa linga eliangiliyo limue li kuatisa vakuakandu oku tendiwa okuti vakuesunga. Ndamupi? Catete, wa cilinga poku sondoluila omuenyo Womõlaye vimo liufeko umue locikomo oco a citiwe ndomunu wa li pua palo posi. (Luka 1:30-35) Noke eci ovanyali vaye vo ponda, Yehova wa linga ocikomo cikuavo. Suku wa pindula Yesu kolofa kuenje wa kuata vali omuenyo wespiritu kilu.—1 Pet. 3:18.
3. Momo lie Suku a kuatela esanju lioku eca Komõlaye omuenyo umue ka u nyõliwa wo kilu?
3 Yehova wa eca onima yimue Komõlaye okuti lalimue eteke a kuatele esumũlũho liaco. Onima yaco omuenyo umue ka u nyõliwa wo kilu. (Va Hev. 7:15-17, 28) Yehova wa sanjukile calua momo Yesu wa pandikisa lekolelo koloseteko vialua. Yesu wa eca ku Isiaye etambululo lia suapo liatiamẽla kuhembi wa Satana una wa popele hati, omanu ka va vumbi Suku omo liocisola. Pole, vo vumba omo liocipululu.—Olosap. 27:11.
4. (a) Eci Yesu a tiukila kilu, nye a tu lingila kuenda nye Yehova a yeva vutima? (b) Eci o sokolola ovina Yehova kuenda Yesu va ku lingila, nye o yeva vutima?
4 Yesu eci a enda kilu, wa linga vali ocina cikuavo. Eye “o tu molẽhela kovaso a Suku” lesilivilo ‘liosonde yaye.’ Isietu wokilu omo liocisola, wa tava oku tambula ocilumba ca Yesu ‘ndocitundasonde cakandu etu.’ Omo liaco, ‘lovitima via yela,’ tu pondola oku ‘lingila Suku upange u kola.’ Tu kuete esunga lialua lioku tava kolondaka viatete Viosoma 112 vi popia hati, “Sivayi Yehova.”—Va Hev. 9:12-14, 24; 1 Yoa. 2:2.
5. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu tendiwa ndavakuesunga kovaso a Suku? (b) Osamo 111 kuenda 112 via sokiyiwa ndati?
5 Oco tu tendiwe okuti vakuesunga kovaso a Suku, tu sukila oku kuata ekolelo kosonde Yesu a pesela. Ka tuka piti eteke limue okuti ka tu eci olopandu ku Yehova omo liocisola a lekisa kokuetu. (Yoa. 3:16) Tu sukila oku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku likolisilako oku kapako ovina vi sangiwa Vondaka yaco. Vosamo 112 mu sangiwa alungulo awa a kuatisa omanu vosi va yongola oku kuata utima wa yela kovaso a Suku. Osamo yaco yi kuete elitokeko Losamo 111. Olosamo viaco vivali vi fetika lolondaka vi popia hati, “Sivayi Yehova” ale “Aleluya” kuenda via kuamiwa leci ci soka 22 kovilala. Ovilala viaco vi fetika lololetala viatete vielimi lio Heveru vi soka 22.a
Ceci ci Nena Esumũlũho
6. “Omunu” una wa tukuiwa Kosamo 112 haeye wa sumbila Suku, wa sumũlũisiwa ndati?
6 “Omunu o sumbila Yehova haeye o yolela ca lua ovihandeleko viaye, eye wa sumũlũha. Ombuto yaye yi pama kilu lieve. Omãla vondingesunga va sumũlũha.” (Osa. 112:1, 2) Kũlĩhĩsa okuti ukualosamo tete wa tukula lika “omunu” umosi, noke kocinimbu 2 wa tukula “ombuto” ci lomboloka okuti omanu valua. Eci ci lekisa okuti Osamo 112 yi tukula ocisoko comanu valua. Upostolo Paulu wa vetiyiwa oku tiamisila Osamo 112:9 Kakristão vo kocita catete. (Tanga 2 Va Korindo 9:8, 9.) Osamo yaco yi lekisa ndomo olondonge via Kristu vi pondola oku kuata esanju koloneke vilo!
7. Momo lie afendeli va Suku va sukilila oku u sumbila, kuenda o tenda ndati ovihandeleko via Suku?
7 Ndomo ca lekisiwa Kosamo 112:1, Akristão vaco vocili va sanjuka calua osimbu vamamako oku “sumbila Yehova.” Usumba waco woku yuvula oku linga ovina vi sumuisa Yehova, u va kuatisa oku tamalala lespiritu lioluali lua Satana. Ovo va “yolela ca lua” oku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku pokola kovihandeleko viaye. Vovihandeleko viaco, mua kongela ocikele coku kunda olondaka viwa Viusoma koluali luosi. Ovo va likolisilako oku longisa omanu vokolofeka viosi oco va linge olondonge osimbu va eca elungulo liatiamẽla keyambulo Suku aka nena kolondingaĩvi.—Esek. 3:17, 18; Mat. 28:19, 20.
8. (a) Omanu va Suku koloneke vilo va siata oku sumuluisiwa ndati omo liombili yavo? (b) Vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, vaka tambula asumũlũho api?
8 Omanu va Suku omo lioku pokola kovihandeleko Viaye, cilo va tẽla eci ci soka olohuluwa epanduvali komanu. Helie o tẽla oku patãla okuti omanu va Suku va “pama kilu lieve”? (Yoa. 10:16; Esit. 7:9, 14) Ovo vaka tambula ‘asumũlũho’ eci Suku aka tẽlisa ocipango caye! Vosi va kuete elavoko lioku kala palo posi, vaka popeliwa ‘kohali ya piãla’ yi laika oku iya oco va sokiye “ongongo yokaliye” muna ‘muka kala esunga.’ Vana vaka puluka ko Harmagedo ‘vaka sumũlũisiwa’ calua. Ovo vaka kuata esanju lioku yolela olohuluwa viomanu vana vaka pinduiwa. Helavokokuolio li komohisa! Vana “va yolela” ovihandeleko via Suku, vaka li pua kuenje vaka sanjukila otembo ka yi pui “eyovo liulamba womãla va Suku.”—2 Pet. 3:13; Va Rom. 8:21.
Oku Talavaya Ciwa Lovokuasi
9, 10. Akristão vocili va siata oku talavaya ndati lukuasi wavo wespiritu, kuenda olondingesunga vika kala ndati otembo ka yi pui?
9 “Vonjo yaye mu li ovikuata lukuasi. Esunga liaye li enda ño-o hũ, ka li pui. Vowelema mu tukuluka ocinyi ci tuila ondingesunga. [Eye] ukuacali, ukuahenda, haeye ukuesunga.” (Osa. 112:3, 4) Kosimbu omanu vamue va Suku va kũlĩhĩwile calua omo liovokuasi va kuatele. Handi vali, omanu vamue vakuesunga kovaso a Suku, va kala olohuasi ndaño ka va kuatele ovikuata. Ocili okuti omanu vana Suku a tenda okuti vakuesunga, olonjanja vimue olohukũi kuenda va siata oku sepuiwa ndeci ca pita lomanu valua koloneke via Yesu. (Luka 4:18; 7:22; Yoa. 7:49) Pole, ndaño okuti omunu o kuete ukuasi walua ale ka kuete cimue, citava okuti o kala ohuasi konepa yespiritu.—Mat. 6:20; 1 Tim. 6:18, 19; tanga Tiago 2:5.
10 Akristão olombuavekua kuenda olomeme vikuavo, ka va liselekela lika ovo muẽle ukuasi wavo wespiritu. Pole, voluali lulo lua Satana luowelema, va ‘tukuluka ndocinyi ci tuila ondingesunga.’ Ovo va ci linga poku kuatisa vakuavo oku kuata elomboloko liovina viespiritu kuenda ukũlĩhĩso watiamẽla ku Suku. Ovanyali va siata oku seteka oku tateka upange woku kunda Usoma, pole ka va siatele oku ci tẽla. Onima yupange wolondingesunga, ‘yi kala otembo ka yi pui.’ Omanu va Suku omo lioku amamako lesunga liavo ndaño lelambalalo, va kuete elavoko lioku kala ‘otembo ka yi pui.’
11, 12. Omanu va Suku va siata oku talavaya ndati lovokuasi avo?
11 Omanu va Suku, ci kale ocisoko colombuavekua kuenda “owiñi wakahandangala” va siata oku lekisa ocali lukuasi wavo. Osamo 112:9 yi popia hati: “Ecaeca oviali kolosuke.” Akristão vocili koloneke vilo, va siata oku eca olombanjaile viavo ku vamanji kuenda komanu vakuavo va sukila ekuatiso. Eci ku iya ovilunga, va eca olombanjaile viavo oco vi kuatisa vakuavo. Poku eca olombanjaile viavo va siata oku kuata esanju ndeci Yesu a ci popia.—Tanga Ovilinga 20:35; 2 Va Korindo 9:7.
12 Sokolola eci catiamẽla kolombongo via siata oku pesiwa koku panga orevista eyi kueci ci soka 172 kalimi, okuti valua pokati kalimi aco a vanguiwa lika lomanu vamue vatito haivo olohukũi. Ivaluka okuti orevista yilo ya pongoluiwavo valimi alua ocindekaise a vanguiwa lovisitatũi kuenda o Braille lioku kuatisa olomeke.
Ocali Kuenda Esunga
13. Velie va lekisa ongangu yiwa yatiamẽla kokueca lesanju, kuenda tu kuama ndati ongangu yavo?
13 “Omunu ukuacali, haeye ukuaku undika, eye wa sumũlũha.” (Osa. 112:5) Ove wa kũlĩha okuti omanu vana va siata oku eca ekuatiso ku vakuavo, olonjanja vimue ka va cilingila omo lioku kala vakuacali. Vamue va cilingila oku li lekisa komanu okuti va kuete ukuasi walua ale va eca locikukũi. Ocili okuti, oku tambula ekuatiso li tunda komanu vakuavituwa ndevi, ci sumuisa calua. Pole, oku tambula ekuatiso li tunda komunu umue ukuacali, ci nena esanju. Yehova eye ongangu yiwa yoku lekisa ocali, haeye Eca lesanju. (1 Tim. 1:11; Tia. 1:5, 17) Yesu Kristu wa sitululavo ocali ca Isiaye. (Mar. 1:40-42) Oco tu tendiwe ndavakuesunga kovaso a Suku, tu sukila oku kala vakuacisola, vakuacali, capiãla enene kupange woku kunda eci tu eca ekuatiso liespiritu komanu.
14. Volonepa vipi tu pondola oku ‘lekisa esunga lietu’?
14 “Ovina viaye o vi endisa lesunga.” (Osa. 112:5) Ndomo ca popiwile kosimbu, ocisoko cukuenje wa kolelua ci kasi oku tata ukuasi wa Cime caye lesunga lia Yehova. (Tanga Luka 12:42-44.) Uvangi waco u limbukiwila kolonumbi Viembimbiliya vi eciwa kakulu vekongelo vana va siata oku tetulula ovitangi vekongelo. Handi vali, uvangi waco u limbukiwilavo kolonumbi Viembimbiliya va siata oku eca vi lekisa ndomo akongelo, olonjo violomisionaliu, kuenda Olobetele vi sukila oku songuiwa. Akulu vekongelo, havoko lika va vetiyiwa oku lekisa esunga. Pole, Akristão vosi va vetiyiwa oku lekisa esunga pokati kavo kuenda komanu vakuavo oku kongelamo poku linga olomĩlu.—Tanga Mika 6:8, 11.
Vakuesunga va Sumũlũha
15, 16. (a) Anga hẽ vakuesunga va siatavo oku liyaka lovitangi vĩvi violuali? (b) Omanu va Suku va nõlapo oku linga nye?
15 “Momo ukuesunga lalimue eteke a sengiwa. Ondingesunga yi ivalukiwa oloneke viosi. Ka kala lohele yolondaka viesumuo. Utima waye wa kolapo loku kolela Yehova. Utima waye wa tuamẽla, ka kala lusumba, toke eci a yonguila ovanyali vaye ca tẽlisua.” (Osa. 112:6-8) Tunde kosimbu voluali ka mua la kala asapulo alua ãvi ndeci ci kasi oku pita koloneke vilo. Vasapulo aco mua kongela ovoyaki, ungangala, ovovei okaliye, kuenda ana osimbu a kasi oku tiuka vali, evĩho, uhukũi, kuenda oku vĩhisa oluali. Vana va tendiwa okuti vakuesunga kovaso a Suku, va siata oku liyakavo lovitangi viaco, pole, ka va liwekapo oku vumba Suku. Utima wavo “wa kolapo” kuenda ‘u tuamẽla’ osimbu va lavoka oviyaneke lekolelo kuenda oku kũlĩha okuti oluali luokaliye lua Suku haluo luesunga lu kasi ocipepi. Eci ku iya ocilunga cimue va likolisilako oku pandikisa, momo va kolela kekuatiso lia Yehova. Eye lalimue eteke a ecelela okuti vakuesunga va “sengiwa” okuti ka va ĩha ekuatiso kuenda ongusu yoku pandikisa.—Va Fil. 4:13.
16 Olondingesunga via Suku, via siatavo oku pandikisa kesuvu kuenda kuhembi wa siata oku sandekiwa lovanyali, pole, ovina viaco ka via siatele oku va tateka oku kunda. Ovo lepandi lialua vamamako oku tẽlisa ocikele Suku a va ĩha coku kunda olondaka viwa Viusoma kuenda oku longisa omanu vosi va sunguluka oco va linge olondonge. Ocili okuti osimbu esulilo li kasi ocipepi, olondingesunga vika liyaka lelambalalo lialua. Esuvu liaco lika livokiya calua eci Satana Eliapu okuti eye Goge ya Magoge aka va ñualelapo koluali luosi. Noke tuka mola ndomo ‘ovanyali vetu’ vaka nyoliwa. Hesanjukuolio tuka kuata poku mola ndomo onduko ya Yehova yika kemanyiwa!—Esek. 38:18, 22, 23.
Va “Petuka Lulamba.”
17. Olondingesunga vika ‘petuka ndati lulamba’?
17 Oku eca esivayo ku Yehova lombembua okuti ka kuli elambalalo Lieliapu kuenda oluali luaye, ci nena esanju lialua. Omanu vana vamamako lesunga kovaso a Suku, vaka kuata esanju liaco otembo ka yi pui. Ovo lalimue eteke vaka yuliwa lovanyali, momo Yehova wa likuminya okuti, “ombinga” yolondingesunga viaye yi “petuka lulamba.” (Osa. 112:9) Olondingesunga via Yehova vika sivaya lesanju poku mola oku nyõliwa kuovanyãli vuviali wa Yehova.
18. Olondaka via sulako Viosamo 112, vika tẽlisiwa ndati?
18 “Ondingaĩvi o ci mõla, kuenje o sumua. O likeleketa ovayo aye, o sengeteta. Onjongole yondingaĩvi yi nyõleha.” (Osa. 112:10) Vosi vamamako oku suvuka omanu va Suku, ndopo vaka “sengeteta” omo lievĩho liavo kuenda esuvu. Onjongole yoku mola esulilo liupange wetu, yika nyoleha vokuenda ‘kuohali ya piãla’ yi laika oku iya.—Mat. 24:21.
19. Ekolelo lie tu sukila oku kuata?
19 Ove hẽ, oka kala pokati komanu vana vaka puluka kesulilo lioluali? Ale nda wa fa cilo osimbu esulilo lioluali lulo lua Satana ka lieyile, anga hẽ oka kala pokati komanu “vakuesunga” vana vaka pinduiwa? (Ovil. 24:15) O pondola lika oku eca etambululo liwa nda wamamako oku lekisa ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu, loku kuama ongangu ya Yehova ndeci ca linga “ulume” una ukuesunga wa tukuiwa Kosamo 112. (Tanga Va Efeso 5:1, 2.) Yehova wa likuminya okuti vaka “ivalukiwa” kuenda ovilinga viavo viesunga lalimue eteke vi ivaliwa. Ovo vaka ivalukiwa kuenda vaka soliwa la Yehova otembo ka yi pui.—Osa. 112:3, 6, 9.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Uvangi welitokeko liolosamo viaco vivali, wa lekisiwa kesokiyo liavio kuenda kulandu waco. Ovituwa via Suku vina vi sangiwa Kosamo 111, via tukuiwavo lusonehi Wosamo 112 “una” wa sumbilile Suku ndomo ca lekisiwa poku sokisa Osamo 111:3, 4 kuenda Osamo 112:3, 4.
Apulilo Oku Sokolola
• Esunga lipi tu kuete lioku ‘sivaya Suku’?
• Koloneke vilo upange upi u kasi oku sanjuisa Akristão vocili?
• Ocituwa cipi coku eca Yehova a sole?
[Elitalatu kemẽla 25]
Oco tu kale vakuesunga kovaso a Suku, tu sukila oku lekisa ekolelo kosonde ya Yesu
[Elitalatu kemẽla 26]
Olombanjaile vioku eca lutima wosi, vi kuatisa vamanji va pita lovilunga, kuenda koku panga alivulu