Eca Olopandu Kekuatiso Lieciwa Lutima wa Sunguluka
YEHOVA Isietu wokilu ukuacisola, wa tu kapako. Ondaka yaye yi tu sapuila okuti, wa siata oku tata afendeli vaye vosi. (1 Pet. 5:7) Uvangi u lekisa okuti Yehova wa siata oku tu tata, tu u limbukila kekuatiso a siata oku tu ĩha, oco tu amameko oku u vumba lekolelo. (Isa. 48:17) Yehova o yongola okuti, tu tava kekuatiso a siata oku tu ĩha, eci tu liyaka lovitangi vi nena asakalalo. Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose, ci lekisa ulandu waco.
Vocihandeleko caco, wa linga eliangiliyo lioku kuatisa “olosuke” ndeci, olosiwe, ovimbumba, kuenda ovingendeleyi. (Ovis. 19:9, 10; Esin. 14:29) Eye wa kũlĩhĩle okuti, vamue pokati kafendeli vaye, va sukila ekuatiso lia vamanji vekongelo. (Tia. 1:27) Afendeli vaye, va sukila oku yuvula oku kuata ohele yoku tava ekuatiso lieciwa la vana va vetiyiwa la Yehova. Omo liaco, poku tava ekuatiso liaco, tu sukila oku ci linga lutima wa sunguluka.
Embimbiliya li lekisa okuti, afendeli va Suku va kuetevo epuluvi lioku kuatisa vakuavo. Tu sukila oku ivaluka ulandu ‘wocimbumba cimue osuke,’ una Yesu a mola vonembele ko Yerusalãi. (Luka 21:1-4) Eye wa kuatisiwa leliangiliyo Yehova a ecele kovimbumba via tukuiwa Vocihandeleko ca eciwile ku Mose. Ndaño ukãi ocimbumba wa sukilile ekuatiso, Embimbiliya ka li lekisa okuti, wa tambula cimue, pole, li lombolola okuti, wa eca ekuatiso liaye. Ocituwa caye, co nenela esanju, ndomo Yesu a ci popia hati: “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.” (Ovil. 20:35) Omo liaco, o pondola ndati oku kuata ‘ocituwa coku eca’ oco o kuate esanju?—Luka 6:38.
‘Ndi Tiula Nye ku Yehova?’
Ukualosamo wa popia hati: “Niula nye ku Yehova oku panduila oviali viaye viosi ñasi lavio?” (Osa. 116:12) Ekuatiso lipi a tambula? Yehova wo kuatisa eci a liyaka “lelamba lohali.” Handi vali, Yehova wa ‘popela omuenyo waye kolofa.’ Omo liaco, wa yonguile oku ‘tiuwila’ cimue ku Yehova. Nye ukualosamo a linga? Eye wa popia hati: “Nẽlisa olohuminyo viange ku Yehova.” (Osa. 116:3, 4, 8, 10-14) Omo liaco, wa tẽlisa olohuminyo a linga ku Yehova, kuenda wa linga ovina viosi o tuma.
O pondolavo oku kuama ongangu yaye. Ndamupi? O ci linga poku pokola kolonumbi via Suku kovina viosi. Kũlĩhĩsa nda wa pitisa kovaso efendelo liove ku Yehova Suku, loku ecelela okuti, espiritu liaye li ku songuila kovina viosi o linga. (Uku. 12:13; Va Gal. 5:16-18) Ove ku tẽla oku tiuwiya ku Yehova, ovina viosi a siata oku ku lingila. Pole, o pondola oku ‘sanjuisa utima waye’ eci a limbuka okuti, wa lieca lutima wosi kupange waye. (Olosap. 27:11) Omo liaco, o pondola oku kuata asumũlũho alua poku sanjuisa utima wa Yehova!
Linga Ovina vi Kuatisa Ekongelo
O tava okuti, wa kuatisiwa la vamanji vekongelo volonepa via litepa. Yehova wa siata oku eca okulia kualua kuespiritu vakongelo. Wa lilongisa ocili ca ku yovola kalongiso atavo esanda, kuenda kowelema wespiritu. (Yoa. 8:32) “Ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” wa linga eliangiliyo liolohongele vekongelo, lolohongele vimbo, kuenda viofeka, oco o kuate ukũlĩhĩso u tuala komuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi, muna ka muka kala evalo kuenda ohali. (Mat. 24:45-47) Ove hẽ, o tẽla oku tenda ekuatiso wa tambula ku Suku, kuenda lina oka tambula kovaso yoloneke? Nye o pondola oku tiuwila vekongelo?
Upostolo Paulu wa soneha hati: “Eci etimba liosi li tokekisua loku sokekisua lasokoluilo alio, leci ovimatamata vialio vi lingila pamosi ovopange avio locisola, oco kokuaye ku tunda eci ci kulisa etimba loku li amisako locisola.” (Va Efe. 4:15, 16) Ndaño olondaka evi vi tiamisiwila Kakristão olombuavekua, pole vi kuete esilivilo Kakristão vosi koloneke vilo. Omo liaco, omunu lomunu o pondola oku eca ekuatiso liaye vekongelo, oco liamameko oku kula. Ci lingiwa ndati?
Tu ci linga, poku pamisa vamanji, kuenda oku va vetiya oco vamameko oku vumba Suku. (Va Rom. 14:19) Tu ci lingavo poku ‘vetiya vamanji vekongelo,’ loku lekisa apako espiritu lia Suku kovina viosi tu linga. (Va Gal. 5:22, 23) Tu pondola oku sokiya otembo yoku ‘lingila ovina viwa omanu vosi, ca piãla enene vakuetu vakuetavo.’ (Va Gal. 6:10; Va Hev. 13:16) Vamanji vosi vekongelo, cikale alume ale akãi, amalẽhe kuenda akulu, va pondola oku ‘pamisa vakuavo locisola.’
Uloño wetu, longusu yetu, kuenda ovokuasi etu, vi tu kuatisa oku kuata onepa kupange woku kunda, una u popela omanu. Yesu Kristu wa popia hati: “Wa tambuli ocali.” Tu ci linga ndati? Yesu wamisako hati: “Ecivo ocali.” (Mat. 10:8) Omo liaco, lekisa ombili kupange woku kunda Usoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Ove hẽ, o kuete ocitangi ci ku tateka oku linga upange waco? Ivaluka ulandu wukãi ocimbumba Yesu a tukula. Eye ka ecele ovina vialua. Pole, Yesu wa popia hati, wa eca ocilumba ca velapo okuti ca vakuavo ci sule. Eye wa eca eci a kuatele.—2 Va Kor. 8:1-5, 12.
Tava Ekuatiso Lutima wa Sunguluka
Olonjanja vimue, o sukila ekuatiso liekongelo. Pole, kuka kuate ohele yoku tava ekuatiso lieciwa la vamanji, eci o liyaka lovitangi violuali lulo. Yehova wa linga eliangiliyo liokuti, vocisoko caye, mu kala alume ‘va tata akongelo,’ oco va ku kuatise poku liyaka lelambalalo. (Ovil. 20:28) Akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo, va yongola oku ku lembeleka, loku ku kuatisa, kuenda oku ku teyuila poku liyaka lovitangi.—Va Gal. 6:2; 1 Va Tes. 5:14.
Ivaluka okuti, nda wa tambula ekuatiso limue, o sukila oku li tava lutima wa sunguluka. Olonjanja viosi o tambula ekuatiso, eca olopandu. Ekuatiso liaco lieciwa la vamanji, li tenda ndocali ca tunda ku Suku. (1 Pet. 4:10) Momo lie ci kuetele esilivilo oku eca olopandu? Momo ka tu yongola oku kuama ongangu yomanu voluali okuti, ka va lekisa olopandu.
Lekisa Esunguluko
Vukanda upostolo Paulu a sonehela vamanji va Filipoi catiamẽla ku Timoteo, wa popia hati: “Kongeva o vu kuetele, si kuete ukuavo wa lisoka laye.” Paulu wamisako hati: “Vakuavo vosi va sakalala [lovina] viavo muẽle, ovina via Kristu Yesu havioko.” (Va Fil. 2:20, 21) Olondaka evi via Paulu, vi tu kuatisa ndati oku yuvula oku sakalala calua ‘lolonjongole vietu muẽle’?
Tu sukila oku yuvula oku kisika vamanji eci tu sukila ekuatiso lioku tetulula ovitangi vietu. Momo lie? Sokolola ndoco: Tu sukila oku eca olopandu nda manji umue wa tu ĩha ovina tu sukila lonjanga. Anga hẽ, ca sunguluka okuti, tu kisika manji yaco, oco a tu kuatise? Sio hacoko. Ndaño vamanji olonjanja viosi va sanjukila oku tu kuatisa, pole, tu sukila oku lekisa esunguluko kekuatiso tu tambula kokuavo. Ndaño vamanji va tu ĩha ekuatiso poku liyaka lovitangi, tu yongola okuti, va ci linga lutima wa sunguluka.
Ivaluka okuti, vamanjove vekongelo, va sanjukila oku eca ekuatiso kokuove. Pole, olonjanja vimue, ka va pondola oku eca ekuatiso o sukila. Nda ka va ci lingile, ivaluka okuti, Yehova oku kuatisa oku liyaka lovitangi, ndeci a kuatisa ukualosamo.—Osa. 116:1, 2; Va Fil. 4:10-13.
Kuka kuate ohele yoku tava ekuatiso li tunda ku Yehova, capiãla enene eci o liyaka lovitangi. (Osa. 55:22) Eye o yongola okuti, o ci lingavo. Kuenda o yongolavo okuti, “eca lesanju” ekuatiso liove. Pole, o sukila oku eca ‘eci wa panga kutima wove,’ oco o kuatise efendelo liocili. (2 Va Kor. 9:6, 7) Nda wa ci linga, ci ku kuatisa oku tava ekuatiso lieciwa la vamanji, kuenda o kuatavo ocituwa coku eca lutima wa sunguluka.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 31]
“Niula nye ku Yehova oku panduila oviali viaye viosi ñasi lavio?”—Osa. 116:12.
▪ Sandiliya otembo yoku ‘linga eci ciwa komanu vosi’
▪ Vetiya vakuene, kuenda va pamisa kespiritu
▪ Nda ekalo liove liecelela, vokiya upange wove woku kunda Usoma, kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge