Embimbiliya Lia Pitila Vocifuka Cinene ci Kusuka
OFEKA yo Madagaskar yi sangiwa kombuelo yo Afrika vocinãla ci soka 400 kolokilometulu ocipepi lokalunga. Omanu voko Madagaskar va kũlĩha ciwa onduko ya Suku okuti, Yehova, momo yi sangiwa Vembimbiliya lina lia pongoluiwa kelimi liavo lio Malgaxe. Tunde eci lia sandekiwa papita ale 170 kanyamo. Ndaño omanu va pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe va liyaka lovitangi vialua, pole, va likolisilako lupange waco.
Alikolisilo oku pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe, a fetikila pocitumãlo cimue ci kasi ocipepi locifuka co Maurisia. Kunyamo wo 1813, ulume umue o tukuiwa hati, Sir Robert Farquhar wo kofeka yo Britanika una wa kala ombiali yocifuka co Maurisia, wa fetika oku pongoluila Avanjeliu kelimi lio Malgaxe. Noke wa vetiya Radama I, soma yoko Madagaskar okuti o laleka alongisi vamue vocisoko Colomisionaliu vio kofeka yo Inglaterra oco veye ko Madagaskar kuna kua siata oku tukuiwa hati, Ocifuka Cinene ci Kusuka.
Keteke 18 kosãi Yenyenye kunyamo wo 1818, olomisionaliu vivali vi tukuiwa hati, David Jones kuenda Thomas Bevan, via tunda ko Gales vieya kocifuka co Maurisia, volupale lu tukuiwa hati, Toamasina. Eci va pitila volupale luaco, va sanga omanu valua va litumbika ketavo. Vamue va enda oku fendela olosekulu viavo via fa osimbu, kuenda oku linga ovihilahila vikuavo. Vakuelimi lio Malgaxe, va enda oku vangulavo elimi limue liosimbu li tukuiwa hati, Malaio-Polinesias.
Noke lioku sokiya osikola yimue, Jones la Bevan, va vilikiya akãi vavo kuenda omãla vavo va kala kocifuka co Maurisia oco veye ko Toamasina. Pole, akãi vaco lomãla vavo, va kuatiwa luvei wo Malaria, kuenje ukãi wa Jones kuenda omõlaye, va fa kosãi ya Cembanima kunyamo wo 1818. Eci pa pita olosãi vivali, uveyi waco wa pondavo epata liosi lia Bevan. Kuenje David Jones eye lika wa supapo pokati kavo.
Pole, ocilunga caco ka ca tatekele Jones oku tẽlisa upange waye. Eye wa nõlelepo oku linga upange waye oco omanu voko Madagaskar va kuate Embimbiliya. Eci Jones a tiukila kocifuka co Maurisia oco a sakuiwe, wa fetika upange wa tĩla woku lilongisa elimi lio Malgaxe. Vokuenda kuotembo wa fetika upange woku pongolola Evanjeliu lia Yoano kelimi liaco.
Jones wa tiuka ko Madagaskar kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 1820. Eye wa kala volupale luo Antananarivo ombala yofeka yaco, kuenda wa sokiya osikola yokaliye okuti alongisi vaco olomisionaliu. Jones wa liyaka lovitangi vialua. Momo vofeka yaco ka mua kale alivulu amue o kosimbu. Pole, osikola yaco ya endisiwa ciwa, kuenda omãla va kuata onjongole yoku lilongisa.
Jones wa pita olosãi epanduvali likaliaye, kuenje wa tambula oñuatisi yikuavo omisionaliu ya piñanya pomangu ya Bevan o tukuiwa hati, David Griffiths. Kavali kavo, va litumbikile kupange woku pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe.
Kua Fetikiwa Upange Woku Pongolola Embimbiliya
Kefetikilo liunyamo wo 1820 elimi lio Malgaxe lia enda oku sonehiwa lololetala vio Arabia, kuenje ovina viosi via sonehiwa kelimi liaco via tukuiwile hati, ovisonehua vio sorabe—Malgaxe. Omanu valua ka va tẽlele oku tanga ovina via sonehiwa kelimi liaco. Soma umue o tukuiwa hati, Radama I, noke lioku sapela lolomisionaliu, wa eca omoko yoku kuama ololetala via va Roma, kuenje va liwekapo oku soneha alivulu lololetala vio sorabe.
Upange woku pongolola Embimbiliya wa fetika keteke 10 kosãi Yenyenye Linene kunyamo wo 1823. Jones wa fetika oku pongolola elivulu Liefetikilo kuenda lia Mateo, osimbu okuti Griffiths wa fetika oku pongolola elivulu Lietundilo kuenda lia Luka. Vosi yavo va likolisilako oku talavaya. Ndaño va kuata upange woku pongolola, pole, vamamako oku longisa omãla kosikola kepuluvi lio komẽle kuenda kekumbi. Ovo va endavo oku pongiya ovipama vi kuamiwa vonembele, kuenda oku songola omisa valimi atatu. Pole, va pitisile kovaso upange woku pongolola Embimbiliya.
Lekuatiso lieci ci soka 12 kolondonge, olomisionaliu viaco vivali via pongolola Ovisonehua via va Helasi (Otestamento Yokaliye,) kuenda alivulu alua Ovisonehua via va Heveru (Otestamento Yale,) vokuenda kueci ci soka 18 kolosãi. Eci papita unyamo, va malusula oku pongolola Embimbiliya liosi. Pole, ca sukilile oku lingamo apongoloko amue. Omo liaco, David Johnes kuenda Joseph Freeman, va tunda kofeka yo Inglaterra oco va kuatise kupange waco.
Oku Pandikisa Kovitangi
Eci upange woku pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe wa malusuiwa, Ocisoko Colomisionaliu ko Inglaterra, ca tuma Charles Hovenden ko Madagaskar, oco a pange omakina yatete yoku panga alivulu. Eye wa pitila keteke 21 kosãi ya Kuvala kunyamo wo 1826. Pole, eci papita osãi yimosi, wa kuatiwa luvei wo Malaria, kuenje wa fa. Omo liaco, lomue wa sialele locikele coku panga alivulu. Eci papita unyamo umosi, ulume umue ukualomĩlu o tukuiwa hati, James Cameron, wa tunda kofeka yo Eskosia, wa seteka oku talavaya lomakina yaco lekuatiso liokalivulu kolonumbi a sanga vomakina yaco. Noke yoku pita otembo yalua loku seteka oku talavaya lomakina yaco, keteke 4 kosãi ya Cembanima kunyamo wo 1827, wa tẽla oku panga ocipama catete celivulu Liefetikilo.a
Keteke 27 kosãi Yevambi Linene kunyamo wo 1828, noke lioku fa kua Radama I, kua pita ocitangi cikuavo. Soma Radama, wa kuatisile calua kupange woku pongolola Embimbiliya. David Jones wa popia hati: “Soma Radama, wa sungulukile calua kuenda wa kala ukuacisola. Eye wa enda oku teyuila elilongiso vofeka yaco, kuenda wa kapeleko elongiso lia enda oku eciwa komanu vaye liatiamẽla koku kuata ovituwa viwa okuti Ulu Lopalata ci sule.” Soma weya oku piñanyiwa lukãi waye Ranavalona I, pole noke omanu va limbuka okuti, ukãi waco ka pondola oku kuatisa kupange ndeci ulume waye aenda oku linga.
Eci ukãi waco a linga nasoma, kua kala ukombe umue wa tundile kofeka yo Inglaterra okuti, wa yonguile oku sapela la nasoma yaco catiamẽla kupange woku pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe. Pole, nasoma ka tavele oku sapela laye. Onjanja yikuavo eci olomisionaliu via sapuila nasoma hati va kuete ovina vialua vioku longisa omanu, kuenda va yongolavo oku longisa elimi lio Helasi kuenda lio Heveru, eye wa va sapuila hati: “Si yongola oku kuatisa elimi lio Helasi kuenda lio Heveru. Pole, ndi yongola oku kũlĩha nda u pondola oku longisa komanu vange ovina vimue vi kuete esilivilo ndeci, oku panga onjapãu.” Eci va limbuka okuti pamue vaka tundisiwa vofeka osimbu ka va malusuile upange woku pongoluila Embimbiliya kelimi lio Malgaxe, Cameron wa pinga ku nasoma oco va sokolole ondaka yaco vokuenda kuosemana.
Eci papita osemana, Cameron wa eca kolomunga via nasoma ovisi vivali vionjapãu via pangiwa lovina viofeka yaco. Nasoma wa sanjuka calua omo lionjapãu yaco kuenda ovopange akuavo awa a lingiwa lolomisionaliu. Kuenje ca ecelela okuti, va kuata otembo yoku malusula upange waco pole, va panga lika alivulu amue Ovisonehua vio Heveru.
Noke Liesanju, Kueya Esumuo
Ndaño kefetikilo nasoma ka tavele olomisionaliu, pole, kosãi ya Kupemba yunyamo wo 1831, wa tumbika ocihandeleko cokaliye. Eye wa popia hati, omanu vosi vo vofeka yaye, va sukila oku papatisiwa oco va linge Akristão! Pole, ocihandeleko caco, ka ca kalele otembo yalua. Ndomo ca lekisiwa Vesapulo liofeka yo Madagaskar, “etendelo liomanu va papatisiwa lia yokokisa olombiali vina via vetiya nasoma. Momo va popia hati, omanu vana va papatisiwa va linga ocisila coku pokola lika kuviali wo Britanika.” Omo liaco, kunyamo wo 1831 eci papita olosãi epandu, ocihandeleko coku papatisa omanu ca sulila.
Oku silula kua nasoma, kuenda ekuatiso olombiali via kala oku eca kovituwa viofeka, via vetiya olomisionaliu oku malusula upange wavo woku panga Embimbiliya. Kuenje, va malusula Ovisonehua vio Helasi, kuenda va eca alivulu alua komanu. Pole, keteke 1, kosãi Yelombo kunyamo wo 1835, Nasoma Ranavalona I, wa eca esapulo liokuti, ka citava okuti etavo Liakristão liamamako vofeka. Omo liaco, wa tuma oku kuata alivulu osi Akristão, oco a eciwe kolombiali.
Ocihandeleko ca nasoma ca lekisa okuti, vana va kasi oku longisiwa oku talavaya lomakina yoku panga alivulu kelimi lio Malgaxe, va sukila oku liwekapo lupange waco. Omo okuti kua kalele olomisionaliu vialua, oco va malusule upange woku pongolola Embimbiliya, va sukilile oku talavaya utanya luteke. Kuenje, Embimbiliya liosi lia sandekiwa kosãi Yevambi kunyamo wo 1835. Omo liaco, omanu va kuata Embimbiliya lia sonehiwa kelimi lio Malgaxe!
Osimbu elambalalo lia kala oku amamako, Embimbiliya lia eciwa lonjanga komanu, kuenda va lembikila posi ci soka 70 kalivulu Ovisonehua oco ka aka yokiwe. Eliangiliyo liaco lia kuatisa calua, momo vofeka mua sialele lika olomisionaliu vivali vokuenda kuolosãi vimue. Ndaño lovitangi viaco, ondaka ya Suku ya sandekiwa Vocifuka Cinene ci Kusuka.
Vakuelimi Lio Malgaxe va Sole Calua Embimbiliya
Hesanjukuolio omanu va vangula elimi lio Malgaxe va kuata poku tanga Ondaka ya Suku kelimi liavo! Upopi u sangiwa Vembimbiliya liaco, wa tĩla calua kuenje cilo ka u vanguiwa vali. Pole, omanu valua va kuete Embimbiliya kolonjo viavo, kuenda valua va Malgaxe va siata oku tanga Embimbiliya. Ocina cimue ci komohĩsa ceci okuti, Vembimbiliya liaco mu sangiwa onduko ya Suku okuti, Yehova, Vovisonehua viosi vio Heveru. Vambimbiliya osimbu, onduko ya Suku yi sangiwavo Vovisonehua viosi vio Helasi. Omo liaco, omanu valua va vangula elimi lio Malgaxe, va kũlĩha onduko ya Suku.
Eci kua pangiwa alivulu atete Ovisonehua vio Helasi, ulume una wa talavaya lomakina yoku panga alivulu o tukuiwa hati, Mr. Baker, wa limbuka esanju liomanu va vangula elimi lio Malgaxe kuenje wa popia hati: “Si kasi oku popia olondaka viocitumasuku, pole, si tava okuti eteke limue vofeka yilo ka mu kala vali ondaka ya Suku.” Olondaka viaye viocili. Momo uveyi wo malaria, locitangi coku lilongisa elimi limue ka li kuete alivulu, kuenda ovihandeleko violombiali, ka via tatekele omanu vofeka yo Madagaskar oku kũlĩha Ondaka ya Suku.
Cilo ovina via pongoloka. Ndamupi? Kunyamo wo 2008 kua sandekiwa Embimbiliya li tukuiwa hati, Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas. Embimbiliya liaco lieca uvangi woku amako kupange woku pongolola elimi. Momo mu sangiwa upopi wokaliye haiwo wa leluka oku kuata elomboloko liaco. Omo liaco, cilo Ondaka ya Suku ya sandekiwa ciwa Vocifuka Cinene ci Kusuka.—Isa. 40:8.
[Etosi pombuelo yamẽla]
a Ovihandeleko Ekũi kuenda Ohutililo ya Ñala via sandekiwa kelimi lio Madagaskar kocifuka co Maurisia, kosãi ya Kupupu kuenda ya Kupemba yunyamo wo 1826. Pole, olonepa viaco va vieca lika kepata lia Soma Radama, kuenda ku vamue vatiamẽla kombiali yofeka yaco.
[Alitalatu kemẽla 31]
O “Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas” kelimi lio Malgaxe, yeca esivayo konduko ya Suku okuti, Yehova