Kuatisa Omãla Vove Oku Tetulula Ovitangi Viavo
AMALẼHE vetu, va siata oku pita lasipato alua. Ovo va kasi kohele yoku vetiyiwa lespiritu lioluali lua Satana, kuenda kohele “[y]oloñeyi viamalẽhe.” (2 Tim. 2:22; 1 Yoa. 5:19) Omo lioku ‘ivaluka Ululiki wavo,’ va siata oku sepuiwa pamue va lambalaliwa lomanu havakuekoleloko. (Uku. 12:1) Manji umue o tukuiwa hati Vincent, poku sokolola otembo a kala umalẽhe, wa popia hati: “Ukuenje umue otembo yosi, wa enda oku ndi lambalala loku ndi popia lãvi kuenda oku ndi veta omo Ndimbangi ya Yehova. Omo elambalalo liaco lia piãlele enene, nda simile oku liwekapo oku endaenda kosikola.”a
Amalẽhe alume lakãi va siatavo oku liyaka lonjongole yoku setukula ovituwa viakamba vavo. Manji umue ukãi o tukuiwa hati Cathleen, wa popia ndoco: “Eci nda kala omõla, ka ca lelukile oku kuata ovituwa via litepa levi viakamba vange.” Manji ukuavo umalẽhe o tukuiwa hati, Alan wa popia ndoco: “Olonjanja vialua akamba vo kosikola va enda oku ndi laleka oku ka ñuala ñuala kesulilo liosemana.” Ocili okuti ka ca lelukile oku liyaka lonjongole yoku linga olomapalo kosikola pamue oku yuvula akamba vãvi. Umalẽhe ukuavo o tukuiwa hati Tanya wa popia ndoco: “Ndi sole calua oku linga olomapalo. Ulongisi wetu, wa enda oku ndi vetiya oku imba ombunje locimunga co kosikola. Ka ca lelukile oku likala olomapalo viaco.”
O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oku liyaka lovitangi viavo? Yehova wa eca ocikundi kolonjali coku pindisa omãla vavo. (Olosap. 22:6; Va Efe. 6:4) Ocimãho colonjali vina via sumbila Suku, oku kapa vutima womãla vavo onjongole yoku pokola ku Yehova. (Olosap. 6:20-23) Nda va ci linga, omãla va ka tamalãla lasipato oluali ndaño muẽle kepuluvi lina okuti olonjali viavo ka vi kasipo.
Ocili okuti ka ca lelukile kolonjali oku ambata ovikele vivali vonjanja yimosi—ndeci, oku tata epata lovikele viekongelo. Olonjali vimue vi kasi oku tekula omãla lika liavo, ale vi likuele lomunu una okuti hambangiko ya Yehova. Pole Yehova o yongola okuti olonjali vi kuata otembo yoku eca ekuatiso komãla vavo. Oco hẽ, nye o sukila oku linga oco o kuatise omãla vove oku tamalãla lakamba vãvi, layonjo kuenda alambalalo va siata oku pita lao eteke leteke?
Ukamba Wavo la Yehova
Catete, amalẽhe vosi vekongelo va sukila oku kũlĩha Yehova okuti Omunu muẽle. Ovo va sukila oku kuatisiwa oco ‘va mole Una ka muiwa lovaso ositu.’ (Va Hev. 11:27) Vincent tua tukula kefetikilo liocipama cilo, ivaluka ndomo olonjali viaye vio kuatisa oku kuata ukamba la Yehova. Eye wa popia hati: “Olonjali viange via ndi longisa esilivilo lioku linga olohutililo. Ndi ivaluka ciwa ndomo ndaenda oku likutilila tunde vutila wange, osimbu sia endele pula oku pekela. Nda tendele Yehova okuti omunu muẽle.” Anga hẽ wa siata oku likutilila kumue lomãla vove? Momo lie ku va yevelila eci ovo va likutilila ku Yehova? Va siata hẽ oku pitulula lika olondaka vimuamue? Ale va vangula la Yehova ovina vi kasi vutima wavo? Oku yevelela olohutililo viomãla vove, ci ku kuatisa oku limbuka nda va kasi oku kula kespiritu nda ndati.
Oku lilongisa Ondaka ya Suku pokolika, onjila yikuavo yi kuete esilivilo kamalẽhe vukamba wavo la Yehova. Cathleen tua tukula kefetikilo, wa popia hati: “Oku tanga Embimbiliya oco ocina ca ndi kuatisa vutila wange wosi. Ca nyĩha ekolelo liokuti ndaño ndi suvukiwa lomanu, haimo Yehova o ndi lava.” Anga hẽ omãla vove va kuete esokiyo lioku tanga Embimbiliya?—Osa. 1:1-3; 77:12.
Ocili okuti omãla va litepa koku tava kolonumbi violonjali viavo. Cimuamue haico, oku kula kuavo kespiritu kua tiamẽla kutunga womõla lomõla. Nda omãla ka va tambula epindiso, ci ka tĩla calua oku kũlĩha Yehova okuti Omunu muẽle. Nda olonjali vi longa omãla vavo Londaka ya Suku, ci ka kuatisa omãla oku pokola kolonumbi via Yehova. (Esin. 6:6-9) Kuenje omãla, va ka kolela okuti Yehova o va tata.
Oku Sapela Ciwa ku Kuete Esilivilo
Ocina cikuavo ci kuete esilivilo koku kuatisa omãla, oku sapela lavo ciwa. Ocili okuti, voku sapela ciwa lomãla ka mua kongelele lika oku vangula lavo. Mua kongelavo oku va linga apulilo loku yevelela atambululo avo, ndaño okuti atambululo aco pamue haoko tua yonguile oku yeva. Manji umue ukãi o kasi oku tekula omãla vavali valume o tukuiwa hati, Anne wa popia ndoco: “Ame nda siata oku linga apulilo komãla vange toke eci ndi kũlĩha ovisimĩlo viavo kuenda ovitangi va kuete.” Anga hẽ omãla vove va siata oku limbuka okuti nda va kasi oku vangula, ove o va yevelela ciwa? Tanya wa tukuiwa kefetikilo, wa popia hati: “Olonjali viange via enda oku njevelela kuenda oku ivaluka ombangulo tua kuata. Ovo va kũlĩhĩle akamba vange vo kosikola. Va enda oku ndi pulisa ekalo liavo kuenda ovina tua enda oku sapela.” Oku yevelela loku ivaluka ombangulo wa kuati ku kuete esilivilo linene koku sapela ciwa.
Apata alua a limbuka okuti elivala lioku lia, li eca epuluvi kokuavo lioku sapela ciwa ovina via velapo. Vincent, wa lombolola hati: “Oku li la kumosi lepata ci kuete esilivilo. Tua enda oku kevelela lesanju oku kala komesa lepata kepuluvi liondalelo. Kowola yaco, ka tu tali otelevisãu, ndaño oku yevelela o radio, ale oku tanga ocina cimue. Oku sapela ciwa, ca ndi kuatisa oku liyaka lovitangi kuenda asipato o kosikola.” Eye wa amisako vali hati: “Oku sapela ciwa lolonjali viange kowola yoku lia, ca ndi kuatisavo oku va sapowaila ovitangi nda enda oku pita lavio.”
Lipula ove muẽle ndoco: ‘Nda siata hẽ oku lia kumosi lepata liange eteke leteke vosemana?’ Anga oku linga apongoloko amue konepa eyi, cu ku kuatisa oku sapela ovina viwa lomãla vove?
Nõla Ovindekaise vi Kuatisa Omãla
Efendelo Liepata koñolosi, li vetiya oku sapela kuenda li kuatisa amalẽhe vamue oku liyaka lovitangi viavo. Alan, wa tukuiwa ale wa popia hati: “Kepuluvi lielilongiso liepata, olonjali viange via enda oku sandiliya onjila yoku pamisa ukamba wetu. Ovio via enda oku nõla ovipama vimue vi likuata lovitangi tua enda oku pita lavio.” Ina ya Alan wa popia ndoco: “Kelilongiso lietu liepata, tua enda oku sokiya ovindekaise vimue. Ovindekaise viaco, via kuatisa calua omãla vetu oku lilongisa ndomo va pondola oku teyuila ekolelo liavo, loku lekisa okuti ovina ovo va lilongisa viocili muẽle. Eci ci va kuatisavo oku kolela okuti, ndaño eteke limue va kuata ovitangi, ovo va ka tẽla oku vi yula.”
Olonjanja vimue, nda omãla va kisikiwa lakamba vavo oku linga ocina cimue, ka va sukila lika oku likala, ale oku litepa lavo. Pole va sukila oku kuata utõi loku popia esunga lieci ka va tavela oku linga ocina caco. Va ka kũlĩhavo eci va sukila oku linga nda umue o pembula etavo liavo. Nda ovo ka va tẽla oku teyuila ekolelo liavo cilo, ka va ka tẽla oku endela vefendelo liocili. Oku linga ovindekaise vokuenda kuelilongiso, ci kuatisa omãla oku pamisa ekolelo liavo.
Vokakasia kemẽla 18, mu sangiwa ovindekaise vu pondola oku kuama Kefendelo Liepata koñolosi. Kuama ovindekaise viaco loku yevelela ciwa atambululo omãla vene. Poku kuama ovendekaise viaco konomuisa ciwa ndomo vu kapako olonumbi Viembimbiliya. Oku pindisa omãla vove konjo, ci ka va kuatisa oku liyaka lovitangi vio kosikola kuenda kolonepa vikuavo.
Onjo Yove hẽ Ocitumãlo Cimue Combemuba?
Omãla vove poku tunda kosikola eteke leteke, va tenda hẽ onjo yene ndocitumãlo cimue combembua? Nda oco, eci ci pondola oku va kuatisa oku liyaka lovitangi viavo. Manji umue ukãi okuti cilo o talavaya ko Betele, wa popia hati: “Eci nda kala omõla, nda tendele onjo yetu ndocitumãlo cimue combembua, okuti ovitumãlo vikuavo ci sule. Eci nda enda oku kuata ovitangi kosikola, nda kolelele okuti poku pitĩla konjo cosi ci ka enda ciwa.” Ekalo lipi vu kuete vonjo yene? Onjo yene hẽ ocitumãlo cimue ‘covama, conyeño, [kuenda] colonepele,” ale ya kũlĩhiwa ndocitumãlo ‘cocisola, cesanju [kuenda] ombembua’? (Va Gal. 5:19-23) Nda vonjo yene mua kamba ombembua, nye ove ku setekela oku linga apongoloko a sukiliwa oco yi kale ocitumãlo ca koka komãla vene?
Onjila yikuavo yoku kuatisa amalẽhe oku liyaka lovitangi viavo, oku sandiliya akamba vawa haivo va pamisa. O pondola hẽ oku kongela vamanji alume lakãi va kuete ovisimĩlo viespiritu poku linga olomapalo viene? Momo lie ku lalekela konjo yene mitavaso o nyula akongelo pamue vamanji vana va kasi kupange wotembo yosi, oco vu li le kumosi lavo? Anga hẽ wa kũlĩha vamanji vamue olomisionaliu pamue vava va kasi ko Betele okuti va pondola oku linga akamba vomãla vove, poku va sonehela ovikanda, vo Internet ale oku va telefonalela? Ukamba waco, u pondola oku kuatisa omãla vove oku endela vonjila ya sukatela loku kuata ovimãho viespiritu. Sokolola ukamba uwa, wa kala pokati kupostolo Paulu lumalẽhe Timoteo. (2 Tim. 1:13; 3:10) Ukamba waco, wa kuatisa Timoteo oku kuata ovimãho viespiritu.—1 Va Kor. 4:17.
Pandiya Omãla Vove
Yehova o sanjuka calua oku mola ndomo amalẽhe va amamako lekolelo, ndaño lasipato a tunda koluali lua Satana. (Osa. 147:11; Olosap. 27:11) Ocili okuti ove o sanjukavo eci o mola ndomo amalẽhe va nõla oku endela vonjila ya sunguluka. (Olosap. 10:1) Lekisa komãla vove okuti wa va kapako poku va pandiya locisola. Konepa eyi, Yehova eca kolonjali ongangu yiwa. Kepapatiso lia Yesu, Yehova wa popia hati: “Ove Vumõlange wa soliwa. Nda ku sanjukila.” (Mar. 1:11) Olondaka evi, via pamisa calua Yesu oku liyaka lovitangi a laikele oku pita lavio! Ove o sukilavo oku lekisa komãla vove okuti o va sole calua, poku va pandiya kovina viosi va linga.
Ocili okuti ndaño ove ku tẽla oku teyuila omãla vove kasipato va pita lao eteke leteke, kesepu, kuenda etombo, haimo o pondola oku va kuatisa. Ndamupi? Poku pamisa ukamba wavo la Yehova. Sandiliya ekalo li ecelela oku kuata olombangulo vi vetiya haivio vi silivila. Sokiya Efendelo Liepata koñolosi lonjila yimue yi vetiya kuenda onjo yene yi linge ocitumãla combembua komãla vove. Oku ci linga, ci ka kuatisa omãla vene oku liyaka lovitangi vieteke leteke.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
[Okakasia kemẽla 18]
OVINDEKAISE VI KUATISA OMÃLA
Vokakasia kalo, mu sangiwa ovitangi vimue via siata oku pita lamalẽhe vetu. Momo lie ku lingila ovindekaise viaco Kefendelo liene Liepata koñolosi?
▸ Ulongisi o vetiya omõlove ufeko oku iñila vocimunga coku tasula ombunje kosikola.
▸ Omõlove ulume poku enda kosikola, vo kisika oku sipa.
▸ Amalẽhe vamue, va li pañela omõlove ulume okuti nda eteke limue vo sanga kupange woku kunda vo tipula.
▸ Osimbu vu kasi kupange woku kunda konjo lanjo lomõlove ukãi, eye o tokekela lekamba liaye lio kosikola.
▸ Omõlove ukãi o pulisiwa kovaso yolondonge viosi esunga lieci ka sivayela epandela.
▸ Kakuenje umue oloneke viosi wa siata oku sanumũla omõlove ulume omo eye Ombangi ya Yehova.
[Elitalatu kemẽla 17]
Anga hẽ omãla vove va kuete esokiyo lioku tanga Embimbiliya?
[Elitalatu kemẽla 19]
Volomapalo viene wa siati hẽ oku kongela vamanji vana va kuete ovisimĩlo viespiritu?