Sanda Oku Kolapo Pokati Komanu Va Suku
“Hu pandula vekongelo linene.”—OSA. 35:18.
1-3. (a) Nye ci kokisa Akristão vamue oku kapa kohele ukamba wavo la Yehova? (b) Pi omanu va Suku va sanga eteyuilo?
JOE lukãi waye eci va kala koloneke viepuyuko kupange, va endele vokacifuka kamue, yu va kala oku liteva konele yokalunga pa kala olõsi viñi viñi. Ovo va iñila onutu oco va tale ovina via kala kosi yovava. Eci Joe a kala oku enda apa pa longa, ukãi waye wo lungula hati: “Ota! Oku wa loña ndeti, kua longa calua. Joe wa tambulula hati: “Tula utima. Nda kũlĩha eci ñasi oku linga.” Oco, Joe wa lipula eye muẽle hati, ‘Olõsi via enda hẽ pi?’ Noke eye wa limbuka okuti ocimuandu ca kala oku u kuama. Eye ka kuatele epondolo lioku puluka. Pole, ndaño ocimuandu ca kala ocipepi laye, ca endela konele yikuavo.
2 Olonjanja vimue Ukristão o taluka lovina violuali lua Satana ndeci, ovitalukilo, upange, lovokuasi—kuenje ka limbuka okuti o kasi ndomunu o liteva apa pa longa. Manji Joe, okuti ukulu wekongelo wa popia hati: “Ulandu nda pita lawo, wa ndongisa esilivilo lioku kuata akamba vawa. Ekongelo oco ocitumãlo ca koka omunu a sesamẽla oku liteva!” Oco ku ka kuate ovitangi konepa yespiritu, ku ka liteve voluali lulo. Nda o kasi oku pita locitangi caco, tiukila lonjanga kovava a ‘koka’ a sangiwa vekongelo. Momo nda kua ci lingile o ka kuata ovitangi vialua konepa yespiritu.
3 Koloneke vilo, oluali lua linga ocitumãlo ci koka ohele Kakristão. (2 Tim. 3:1-5) Omo Satana wa kũlĩha okuti oloneke vio kambelako vitito, o yongola oku nyõla vana ka va kasi oku lavulula. (1 Pet. 5:8; Esit. 12:12, 17) Etu ka tu kasi lika lietu. Yehova o teyuila omanu vaye konepa yespiritu lekongelo Liakristão.
4, 5. Ovisimĩlo vipi omanu va kuetele ovina vi keya kovaso, kuenda momo lie?
4 Oluali lulo ka lu teyuila omanu, ci kale konepa yetimba ci kale kovina vikuavo. Omuenyo womanu valua u kasi kohele omo liungangala, umondi, omo liovina via tĩla, kuenda oku vihĩsua kuovitumãlo va kasi. Omanu vosi va liyaka lekambo liuhayele kuenda oku kuka. Kuenje, vana va kuete olonjo, olombongo, lava va kuete uhayele pamue va lipula nda ovina viaco vi ka amamako otembo yalua.
5 Kuli handi ovina vikuavo vi tateka omanu oku kolapo. Vana va lavokaile oku sanga ombembua loku kolapo volohuela kuenda vepata, va sumua calua omo ovimãho viavo ka via tẽlisiwile. Vana va endaenda konembele va kasi vonumbi konepa yespiritu, kuenda va tatãla olonumbi va tambola katavo avo. Enene vali eci va mola okuti ovituwa lalongiso atavo avo, a litepa leci ovisonehua vi longisa. Handi vali, vakuavo va sima okuti ka kuli vali oku va kolela nda hakolonoñoko ale kolondunge viomanu. Ka ci tu komõhisa oku mola okuti onepa yalua yomanu omo liekambo lioku kolapo, va yuvula oku sokolola ovina vi ka pita lavo koloneke vi keya.
6, 7. (a) Ovisimĩlo viomanu va vumba Suku via litepa ndati levi viomanu ka vo vumbi? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama cilo?
6 Ovisimĩlo viava va panga onepa kekongelo Liakristão via litepa levi viomanu vakuavo! Omo liaco, etu tuafendeli va Yehova, ka tu yokoka eci tu liyaka lovitangi ndevi viomanu vosi. (Tanga Isaya 65:13, 14; Malakiya 3:18.) Momo lie? Momo Embimbiliya li tu sapuila esunga lieci ku kasilili ovina viaco, kuenda li tu longisa ndomo tu liyaka lovitangi viomuenyo. Eli olio esunga lieci ka tu yokokela lovina vi keya kovaso. Oku kala afendeli va Yehova, ci tu teyuila kovisimĩlo vĩvi, kukahonga, kuenda ovitangi viyililako. Omanu va kasi vekongelo Liakristão va kolapo, pole, vakualuali ka va ci limbuka.—Isa. 48:17, 18; Va Fil. 4:6, 7.
7 Ovolandu amue tu ka konomuisa, a ka tu kuatisa oku limbuka ndomo afendeli va Yehova va kolapo oku ci sokisa lomanu vakuavo. Ovolandu aco a ka tu kuatisa oku kũlĩhisa ovisimĩlo lovituwa vietu loku konomuisa nda tu kasi oku kapako olonumbi via Suku, via tumbikiwila oku tu teyuila.—Isa. 30:21.
“Olomai Viange Via si Oku Sieluha”
8. Afendeli va Yehova va handelekiwa oku linga nye?
8 Tunde nunde, afendeli va Yehova va handelekiwa oku yuvula ukamba lomanu ka va fendela Suku. Eli olio esunga lieci Yehova a popele okuti pokati kafendeli vaye la vana va fendela Satana, pa kala ukuse. (Efet. 3:15) Omo lioku kakatela kolonumbi vi sangiwa vovisonehua, ovituwa viafendeli va Suku via litepa levi viomanu vakuavo. (Yoa. 17:15, 16; 1 Yoa. 2:15-17) Ocili okuti, ka ca lelukile oku kakatela kolonumbi viaco. Mekonda liaco, vamue pokati kafendeli va Yehova va siata oku lipula nda ci kuete esilivilo oku ambata omuenyo waco.
9. Lombolola ocitangi usonehi Wosamo 73 a liyaka laco.
9 Umue pokati kafendeli va Yehova wa lipulile nda ca velelepo muẽle oku kuama olonumbi via Suku, usonehi Wosamo 73, okuti umue pokati kocitumbulukila ca Asafe. Eye wa lipula esunga lieci olondingaĩvi vi molẽhela ndu okuti vi kuete omuenyo uwa, osimbu afendeli va Suku va liyaka lovitangi.—Tanga Osamo 73:1-13.
10. Momo lie epulilo ukualosamo a linga li kuetele esilivilo kokuove?
10 Anga hẽ eteke limue ove wa li lingile ale apulilo amue ndeci ukualosamo a linga? Nda oco, ku ka sumue loku sima okuti ku kuete ekolelo. Etendelo lialua liafendeli va Yehova, oku kongelamo vana Yehova a handeleka oku soneha Embimbiliya, va kuatelevo ovisimĩlo viaco. (Yovi 21:7-13; Osa. 37:1; Yer. 12:1; Hav. 1:1-4, 13) Omunu wosi o kuete onjongole yoku vumba Yehova, o sukila oku sokolola lutate loku tambulula epulilo eli: Anga hẽ oku vumba loku pokola Suku oyo onjila ya velapo komuenyo? Eci ci tu sokoluisa epulilo Satana a votola vocumbo Cedene. Epulilo liaco li kuete esilivilo lia velapo kocitangi cu o kuete omoko yoku viala. (Efet. 3:4, 5) Vosi yetu tu linga ciwa nda tua konomuisa epulilo ukualosamo a linga. Ca sunguluka hẽ oku livela omuenyo wolondingaĩvi omo va molẽha ndu okuti ka va kuete ovitangi? Tu kuama hẽ onjila yavo poku ‘liwekapo’ oku vumba Yehova? Eci oco Satana a tu yonguila.
11, 12. (a) Nye ca kuatisa ukualosamo oku yuvula atatahãi a kuatele, kuenda nye tu lilongisilako? (b) Nye ci ka ku kuatisa oku pengulula ovisimĩlo viove ndeci ukualosamo a linga?
11 Nye ca kuatisa ukualosamo oku yuvula atatahãi a kuatele? Eye wa limbuka okuti wa puluka oku sielũha vonjila yocili, wa pongolola ovisimĩlo viaye eci a “iñila vonembele ya Suku,” ci lomboloka oku liongoluila vo tavernakulu lomanu va velisilepo efendelo liocili kuenda ocipango ca Suku. Ukualosamo wa limbuka okuti ka ca sungulukile oku kuama onjila yolondingaĩvi. Wa limbukavo okuti olonjongole lovisimĩlo viavo vi va kapa pocitumãlo ca “sielena.” Handi vali, wa kũlĩhile okuti Yehova o ka nyõla vosi vo “lingila usuanji,” kuenda o ka yovola vana vo vumba. (Tanga Osamo 73:16-19, 27, 28.) Ove wa kũlĩha okuti olondaka evi viocili. Omanu vana va velisapo olonjongole viavo muẽle kuenda va pembula olonumbi via Suku, kovaso yoloneke ka va ka puluka kovitangi viyililako.—Va Gal. 6:7-9.
12 Nye tu lilongisila kulandu wukualosamo? Eye wa sanga elembeleko lolondunge pokati kafendeli va Suku. Wa kuata ovisimĩlo via suapo kuenda elomboloko liovina, eci a endele pocitumãlo omanu va Yehova va enda oku liongoluila. Koloneke vilo, letuvo tu sanga olondunguli viwa kuenda okulia kuwa kuespiritu kolohongele viekongelo. Eli olio esunga lieci Yehova a vetiyila afendeli vaye oku endaenda kolohongele Viakristão. Kolohongele viaco, oko va pamisiwila haiko va tambuila olondunge.—Isa. 32:1, 2; Va Hev. 10:24, 25.
Kuata Olondunge Poku Nõla Akamba
13-15. (a) Ulandu wa Dina u tu longisa nye? (b) Oku kuata ukamba Lakristão ci tu teyuila ndati?
13 Dina omola ufeko wa Yakoba, umue pokati komanu wa kuata ovitangi omo lioku livala ukamba lomanu vavĩ. Ulandu u sangiwa kelivilu Liefetikilo u tu sapuila okuti eye wa kuatele ocituwa coku endaenda lafeko vo ko Kanana va tungile ocipepi lepata liaye. Va Kanana ka va kuatele ovihandeleko afendeli va Yehova va kuatele. Olonoñõ via sanga ovikuata vi eca uvangi wokuti vo Kanana mue yukile efendelo lioviteka, uvasi, kuenda ungangala. (Etu. 23:23; Ovis. 18:2-25; Esin. 18:9-12) Ivaluka ovitangi Dina a kuata omo lioku livala ukamba lomanu vaco.
14 Sekeme, wa tendiwile ndulumue wa “kemãla ca velapo pokati kepata liavo,” eci a mola Dina “wo kuata, wa pekela laye, kuenje wo nyõla.” (Efet. 34:1, 2, 19) Eci ca koka esumuo lia piãla! Anga hẽ Dina wa lavokaile oku pita locitangi caco? Eye wa yonguile ño oku kuata ukamba lakuenje vo posongo yaye, omo wa va tendele ndomanu vawa. Pole, Dina ka kuatele ovisimĩlo via sunguluka.
15 Ulandu owu u tu longisa nye? Ka tu lavoka oku puluka kovitangi nda tu kuata ukamba lomanu vana okuti hakristãoko. Ovisonehua vi tu sapuila okuti “akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Kor. 15:33) Oku kuata ukamba lomanu va pokola kovihandeleko via Suku, haivo va kuete ovituwa viwa, kuenda ocisola o kuetele Yehova, ci ku teyuila. Akamba vaco vawa, va ka ku vetiya oku linga ovina via sunguluka.—Olosap. 13:20.
“Wa Sukuiwi”
16. Nye upostolo Paulu a tukula ca tiamẽla komanu vamue va kala vekongelo lio ko Korindo?
16 Ekongelo Liakristão lia siata oku kuatisa omanu valua oku liyelisa kovituwa vĩvi. Eci upostolo Paulu a sonehela va Korindo onjanja yatete, wa pandiya apongoloko Akristão va linga oku ambata omuenyo umue u litava lolonumbi via Suku. Vamue va kala vakuakahonga, vakuaviteka, vakuakahokolo, alume vakuakulala lalume, ovimunu, oloholua, kuenda ovina vikuavo. Pole, Paulu wa va sapuila hati: “Wa sukuiwi.”—Tanga 1 Va Korindo 6:9-11.
17. Oku kapako olonumbi Viembimbiliya ca pongolola ndati omuenyo womanu valua?
17 Omanu vana ka va kuete ekolelo ka va kuama olonumbi viwa. Ovo va litumbikila ovihandeleko viavo muẽle, kuenda va kuama ovituwa vĩvi viomanu vakuavo, ndeci vamue va Korindo va lingaile eci handi ka va kaile Akristão. (Va Efe. 4:14) Ukũlĩhiso u sangiwa Vondaka ya Suku, u kuete unene woku pongolola omuenyo womunu o kapako Ovisonehua, loku kuata ovituwa viwa. (Va Kol. 3:5-10; Va Hev. 4:12) Omanu valua va panga onepa kekongelo Liakristão, citava okuti va ku sapuila ovina vĩvi ovo va lingaile osimbu handi ka va kaile oku lilongisa ovihandeleko via Yehova. Ovo ka va kuatele omuenyo umue wesanju. Puãi va sanga lika ombembua, eci va fetika oku kuata ukamba lafendeli va Suku loku kapako olonumbi Viembimbiliya.
18. Ulandu upi wa pita lumalẽhe umue ukãi, kuenda nye tu lilongisilako?
18 Omanu vana okuti kosimbu va silepo ‘ovava a koka’ a sangiwa vekongelo Liakristão, cilo va livela omo lionjila va nõlele. Manji umue ukãi o tukuiwa hati Tanya, wa lombolola okuti “wa kulila vocili,” pole, eci a tẽlisa 16 kanyamo, wa siapo ekongelo omo “lioku sanda ovina violuali.” Eye wa kuata ovitangi vialua okuti vimue pokati kavio, oku lumbula omõla loku pulumula oñaña yaco. Kuenje, wa popia hati: “Anyamo atatu nda kala voluali a ndi nenela evalo lialua, kuenda toke cilo ndi ivaluka esumuo liaco. Olonjanja vimue nda siata oku livetela evelo omo lioku pulumula oñaña. . . . Ndi sapuila amalẽhe vosi va yongola oku seteka oku enda voluali, oco ‘ka va ka ci linge.’ Momo, kefetikilo ci moleha ndu okuti ciwa, pole, noke ku iyilila ovitangi vialua. Oluali ka lu tu ĩha lacimue ciwa. Nda ci kũlĩha, omo nda ci setekele ale. Amamiko oku kala vocisoko ca Yehova! Eyi oyo lika onjila yi tu ĩha esanju komuenyo.”
19, 20. Ekongelo li teyuila ndati Akristão?
19 Sokolola eci nda ca pita love nda wa silepo ekongelo Liakristão. Valua, ka va sole oku sokolola omuenyo va ambatele eci handi ka va tavele kocili. (Yoa. 6:68, 69) Amamako oku sanga eteyuilo loku kolapo pokati ka vamanji vekongelo oco ku ka nyoliwe loluali lulo lua Satana. Oku kuata ukamba lavo poku endaenda kolohongele viekongelo ci ku kuatisa oku limbuka esilivilo liolonumbi via Yehova, loku pokola kokuavio. Ove o kuete esunga lioku ‘sivaya Yehova vekongelo linene’ ndeci ukualosamo a lingaile.—Osa. 35:18.
20 Ocili okuti, Kakristão valua, pamue ka ca lelukile oku kakatela kekolelo liavo eci ku moleha ovitangi. Ovo va sukila oku kuama onjila ya sunguluka. O kuatisa ndati vamanji va kasi oku pita locitangi caco? Ocipama ci kuaĩmo ci ka lombolola ndomo ove o pondola oku amamako oku ‘kolisa loku pamisa’ vamanji.—1 Va Tes. 5:11.
O Tambulula Ndati?
• Nye tu lilongisila kulandu wusonehi Wosamo 73?
• Ulandu wa Dina u tu longisa nye?
• Ekongelo Liakristão li tu teyuila ndati?
[Elitalatu kemẽla 7]
Liteva apa pa koka; poku kala vekongelo!