Kuatisa Omãla Vove Oku Kuata Ocituwa Coku Tanga Loku Lilongisa
OMANU va ñami ñami va likolisilako oku vetiya omãla vavo oku tanga loku lilongisa oco va kuate omuenyo uwa kovaso yoloneke. Pole ovopange aco a nena onima yiwa! Omanu vamue va ivaluka okuti olonjali viavo via enda oku va tangelako eci va kala omãla. Oku tanga ku nena esanju kuenda onima yiwa. Olondaka evi vi tiamisiwila enene kafendeli va Suku, momo oku lilongisa ku tu kuatisa oku vokiya ukũlĩhĩso wetu Wembimbiliya. Onjali yimue Ukristão ya lombolola hati: “Ovina tua velisapo vali, oku tanga loku lilongisa.”
Oku kuata ocituwa coku lilongisa ci pondola oku kuatisa omãla vove oku kuata ukamba uwa la Suku. (Osa. 1:1-3, 6) Embimbiliya li lekisa okuti oku tanga ku nena asumũlũho alua. Elivulu Liesituluilo 1: 3 li popia hati: “U o tanga olondaka viowanji ulo, lava vi lomboloka kuenje va pokola kuevi via sonehiwamo, vosi yavo va sumũlũha.” Esilivilo lioku luluvala poku lilongisa, lia lekisiwa ciwa volondaka upostolo Paulu a sonehela Timoteo hati: “Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio.” Momo lie? “Oco vosi va mole okuamako kuove.” —1 Tim. 4:15.
Omunu oku kũlĩha lika ndomo oku tanga loku lilongisa ci lingiwa ka ci lomboloka okuti eci ci ko kuatisa. Omanu valua va kuete uloño waco, va litumbika kovopange ana ka a kuete esilivilo. Oco hẽ, olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla vavo oku kuata ombili yoku lilongisa?
Lekisa Ocisola Kuenda Ongangu Yiwa
Omãla va kuata ombili yoku lilongisa eci elilongiso liaco li lingiwa locisola. Manji Owen lukãi waye Claudia, va lombolola eci catiamẽla komãla vavo vavali: “Lesanju lialua, ovo va enda oku lavoka owola yelilongiso, momo va limbuka okuti epuluvi limue lilikasi. Kuenda elilongiso lia enda oku lingiwa locisola kuenda esanju.” Ndaño omãla va liyaka lovitangi vimue osimbu va kula, pole va amamako oku linga elilongiso liepata omo liocisola va likuetele pokati. Omãla va manji Owen la Claudia, cilo va linga akundi votembo yosi kuenda va amamako locituwa coku tanga loku lilongisa ndomo va vetiyiwa lolonjali viavo.
Ocina cikuavo ci kuatisa, oku eca ongangu yiwa. Omãla vana va siata oku mola ndomo olonjali viavo vi tanga loku lilongisa, va vetiyiwa oku tenda ovopange aco ndocina ci kuete esilivilo vomuenyo wavo. Ene alonjali, vu pondola ndati oku eca ongangu yiwa yoku tanga, nda ka ca lelukile kokuene oku ci linga? Pamue vu sukila oku linga apongoloko amue oco vu kuate ocituwa coku tanga. (Va Rom. 2:21) Nda vu kuete ocituwa coku tanga eteke leteke, omãla va ka setukula ocituwa caco. Ombili vu lekisa koku tanga Embimbiliya, oku pongiya olohongele, kuenda elilongiso liepata, ceca uvangi wokuti wa velisipo ovina viaco.
Ocisola kuenda ongangu o lekisa, vi kuete esilivilo koku kuatisa omãla oku kuata ocituwa coku tanga. Nye o sukila oku linga oco o vetiye omãla vove oku kuata ocituwa caco?
Ocisola ci Fetikila Koku Tanga
Ananga api o sukila oku kuama oco o kuatise omãla vove oku kuata ocituwa coku tanga? Eca kokuavo alivulu a sukiliwa tunde vutila. Ukulu umue wekongelo okuti olonjali viaye vio kuatisa oku kuata ocituwa coku tanga wa eca elungulo eli: “Ecelela omãla vove oku kuata kuenda oku tanga alivulu. Eci ci ka va kuatisa oku kuata ocituwa coku tanga.” Omãla valua va sole oku tanga alivulu ndeci, Aprenda do Grande Instrutor kuenda Elivulu Liasapulo Embimbiliya. Eci o tanga alivulu aco lomãla vove, ku va longisa lika elimi, o va longisavo ‘ovina viespiritu,’ kuenda ‘olondaka viespiritu.’—1 Va Kor. 2:13.
Tanga lolukandi olonjanja viosi. Sokiya otembo yoku tanga lomãla vove eteke leteke. Poku ci linga, o va longisa oku vangula olondaka viwa, loku kuata ocituwa coku tanga. Onjila o kuama poku tanga yi kuete esilivilo. Nda wa ci linga lesanju, ovo va ka kuama ongangu yove. Noke o ka limbuka okuti omãla va ka ku pinga oco o va tangele esapulo liaco olonjanja vialua. Linga eci va ku pinga! Vokuenda kuotembo, ovo va ka linga akonomuiso ovina viokaliye. Pole, ku ka va kisike oku tanga kumue love. Yesu wa eca ongangu yiwa poku longisa lika olonjeveleli viaye ovina ‘va tẽlele oku yeva.’ (Mar. 4:33) Nda kua va kisikile oku tanga, ovo va ka kuata onjongole yoku tangela kumosi love, kuenje o ka tẽlisa ocimãho cove coku kuatisa omãla vove oku kuata ocituwa coku tanga.
Va vetiya oku panga onepa, kuenda lombolola eci wa tanga. O ka limbuka okuti omãla vove va ka tukula ciwa olondaka poku sapela, kuenda va ka kuata elomboloko liolondaka vialua. Oku lombolola ovina wa tanga, ci va kuatisa oku kula kespiritu. Elivulu limue li lekisa okuti oku sapela ciwa ci kuatisa omãla oku “lilongisa olondaka va sukila okuti vi ka va kuatisa oku limbuka loku kuata elomboloko liovina va tanga.” Olio li lombololavo ndomo omãla va kuatisiwa oku kuata ocituwa coku tanga ciwa. Elivulu liaco liamisako hati: “Omãla vana va yongola oku longisiwa, va sukila oku sapela ciwa.”
Ecelela omãla vove oku ku tangelako, kuenda va vetiya oku linga apulilo. Linga apulilo, kuenda eca atambululo aco. Poku ci linga, o ka kuatisa omãla oku limbuka okuti alivulu aco o-o ono yasapulo kuenda elomboloko liolondaka vu kasi oku tanga vi sangiwa valivulu aco. Nda ovina vu kasi oku tanga via tunda Vondaka ya Suku, ci kuatisa oku kuata elomboloko liolondaka viaco viosi.—Va Hev. 4:12.
Ivaluka okuti oku tanga ciwa, ka ca lelukile. Ci sukila otembo kuenda oku kapako ovina wa lilongisa.a Vetiya amalẽhe oku kuata ocituwa coku tanga ciwa, kuenda va pandiya. Oku ci linga, ci kuatisa omãla vove oku kuata ombili yoku tanga.
Oku Tanga ku Kuete Esilivilo Kuenda ku Sanjuisa
Oku lekisa komãla vove ndomo elilongiso li lingiwa, ci vetiya onjongole yavo yoku tanga. Voku lilongisa mua kongela oku kũlĩha ovina, kuenda oku kuata ukamba la vakuetu. Ci kuatisa omunu oku sokiya ciwa ovina, oku ivaluka, kuenda oku kapako ovina a lilongisa. Eci omõla a kũlĩha ndomo elilongiso li lingiwa, kuenda o limbuka ndomo elilongiso liaco li pondola oku u kuatisa, eye o ka tanga ciwa, loku kuata esanju.—Uku. 10:10.
Poku fetika lombolola ocimãho celilongiso. Elilongiso Liepata koñolosi, kuenda oku konomuisa ovisonehua eteke leteke, epuluvi liwa lioku kuatisa omãla vove oku kuata ocituwa coku lilongisa. Sokiya ovipama vitito okuti vi kuatisa omãla oku luluvalela kueci va kasi oku lilongisa. Ove o pondola oku vetiya omãla vove oco va ku sapuileko ndomo ovina va lilongisa ale vi kuete elitokeko leci ovo va kũlĩha. Nda wa ci linga, o kasi oku va longisa oku sokisa ovina. Nye ci popiwa nda wa pinga komõlove ukãi oco a lombolole loku teta onimbu ovina a tanga? Eci cu kuatisa oku kũlĩha elomboloko liaco, kuenda oku ivaluka ondaka yaco. Oku pitulula, ci kuete esilivilo noke yoku tanga ocipama cimue. Momo ci kuatisa oku patekela ovina kuenda oku vi lombolola. Omãla vatito lavovo va sukila oku longisiwa oku soneha atosi ovo va nõla vokuenda kuelilongiso, ale kolohongele viekongelo. Eci ci va kuatisa oku luluvalela kaliangiliyo aco. Nda wa kuama olonumbi evi, ove kumue lomãla vove vu ka linga elilongiso liene liepata lesanju lialua.
Li pongiyili epuluvi lielilongiso. Oku linga elilongiso pocitumãlo pa pita ofela, pali ocinyi, lolomangu viwa, kuenda ka pali onjuela, ci ecelela oku luluvalela kovipama. Ocituwa colonjali catiamẽla kelilongiso, ci kuete esilivilo lialua. Onjali yimue yukãi, ya popia hati: “Oku sokiya otembo yoku tanga loku lilongisa, ci kuete esilivilo linene kolonjali. Eci ci kuatisa omãla vove oku lipongiya. Ovo va ka limbuka ovina vi sukiliwa oku tẽlisiwa vepuluvi limue lia sokiyiwa.” Olonjali vialua ka vi ecelela okuti vepuluvi lielilongiso ku lingiwa ovopange akuavo. Ombiali yimue ya limbuka okuti eci ci kuatisa omãla oku kuata ocituwa coku lilongisa.
Lombolola esilivilo lielilongiso. Oku sulako, kuatisa omãla vove oku limbuka esilivilo lioku lilongisa. Oku kapako ovina omãla va lilongisa, ci kuatisa oku limbuka ocimãho celilongiso. Umalẽhe umue wa popia hati: “Nda si tẽla oku limbuka esilivilo lieci ndi kasi oku lilongisa, ndi likolisilako oku lilongisa ciwa ondaka yaco. Pole, eci ndi kuata elomboloko liovina viaco, ndi vi kapako.” Eci amalẽhe va limbuka esilivilo lielilongiso, va kuata ombili yoku ci linga. Ovo va ka kuata onjongole yoku lilongisa, ndeci va lingainga poku tanga.
Onima ya Velapo
Kuli olonjila vialua vioku vetiya omãla oku kuata ocituwa coku tanga. Oku tanga loku lilongisa, ci kuatisa omõla oku kala ondonge yiwa, onalavayi yiwa, oku linga akamba vawa, oku kũlĩha ndomo oluali lu kasi, kuenda oku kuata ukamba lolonjali.
Oku kuata ocituwa coku lilongisa, ci vetiya omãla vove oku kula kespiritu. Ocituwa caco, ci kuatisa oku yulula utima wavo oco va kũlĩhe “upati lusovi lokulepa kilu lokulonga” kuocili Covisonehua. (Va Efe. 3:18) Ocili okuti, olonjali Akristão vi kuete ovina vialua vioku longisa komãla vavo. Nda olonjali via sokiya otembo yoku kala lomãla vavo loku kapako asukila avo, citava okuti omãla vavo va ka amamako oku kala afendeli va Yehova. Kuatisa omãla vove oku kuata ocituwa coku lilongisa, kuenda va vetiya oku kuata ukamba wocili la Suku loku amamako oku pamisa ukamba waco. Omo liaco, o kuete esunga lialua lioku likutilila ku Yehova oco a sumũlũise alikolisilo ove o ku kuatisa omãla vove oku kuata ocituwa coku tanga loku lilongisa.—Olosap. 22:6.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oku tanga ciwa loku lilongisa, ka ca lelukile komãla vana va kuete ocitangi coku lilongisa. O Despertai! 22 ya Kayovo wo 1997, kemẽla 3-10, yi lekisa ndomo olonjali vi pondola oku kuatisa omãla va kuete ocitangi caco.
[Etongolo kemẽla 26]
Poku Tanga . . .
• Kuata alivulu o sukila
• Tanga lolukandi
• Vetiya vosi oku eca atambululo
• Sapeli ovina wa tangi
• Laleka omãla vove oku ku tangela ocinimbu cimue
• Vetiya omãla oku linga apulilo
Poku lilongisa . . .
• Ene vulonjali eci ongangu yiwa
• Longisa omãla vove . . .
○ oku yevelela lutate
○ oku sokisa ovina wa lilongisi
○ oku lombolola loku teta onimbu
○ oku pitulula
○ oku soneha atosi a velapo
• Li pongiyili epuluvi lielilongiso
• Lombolola esilivilo lielilongiso