Efendelo Liocili li Limbukiwila Koku Likuata Omunga
“Ndi va kapa pamuamue ndolomeme vocunda.”—MIKA 2:12.
1. Ndamupi ovina via lulikiwa vi eca uvangi wukũlĩhĩso wa Suku?
UKUALOSAMO wa popia hati: “A Yehova, oviluvo viove via lua cimue. Viosi wa vi lulika lolondunge. Oluali lue yuka ovilulikilo viove.” (Osa. 104:24) Ukũlĩhĩso wa Suku u limbukiwila kovina a lulika ndeci olohuluwa viovikũla, apuka, lovinyama kuenda otuvinyama tukuavo ka tu letiwe lovaso. Vetimba lietu muli ovimatamata viñi viñi vinene levi vitito vi talavaya kumosi oco tu kuate uhayele uwa.
2. Ndomo ca lekisiwa kemẽla 13, momo lie omunga ya kala pokati Kakristão vo kocita catete ya tendiwile ndocikomo?
2 Yehova ka lulikile omanu oco va li viale ovo muẽle. Omanu va litepa keposo, kovituwa kuenda kuloño. Handi vali, omanu vatete va lulikiwa lovituwa ndevi viululiki wavo okuti va likuatisa pokati loku li kakatela komunu lukuavo. (Efet. 1:27; 2:18) Koloneke vilo, oluali lua tinduka ku Suku kuenda ka lu tẽla oku kongela omanu vomunga. (1 Yoa. 5:19) Omunga ya kala vekongelo Liakristão kocita catete ya tendiwile ndocikomo, momo vamue pokati kavo va kala apika vo ko Efeso, akãi va kemãla vo ko Helasi, alume va lilongisa calua va Yudea, kuenda vakuakufendela oviteka.—Ovil. 13:1; 17:4; 1 Va Tes. 1:9; 1 Tim. 6:1.
3. Embimbiliya li tukula ndati omunga Akristão va li kuetele, kuenda nye tu ka konomuisa vocipamo cilo?
3 Etavo liocili li kuatisa omanu oku talavayela pamosi, ndovimatamata vietu vietimba. (1 Va Kor. 12:12, 13) Ovina vimue tu ka konomuisa vocipama cilo vievi: Efendelo liocili li kuatisa ndati omanu oku likuata omunga? Momo lie Yehova eye lika o tẽla oku tokeka olohuluwa viomanu vomunga yimuamue? Yehova o tu kuatisa ndati oku yula ovina vi tateka oku likuata omunga? Ca tiamẽla koku likuata omunga, oku litepa kupi ku kasi pokati Kefendelo Liocili leli Liesanda?
Efendelo Liocili li Kongela Ndati Omanu Vomunga?
4. Efendelo liocili li kongela ndati omanu vomunga?
4 Afendeli vocili va tava okuti Yehova wa lulika ovina viosi, kuenda eye lika o kuete omoko yoku viala Oluali Luosi. (Esit. 4:11) Ndaño okuti Akristão vocili va sangiwa kolonepa viñi viñi, haivo va liyaka lovitangi via litepa, ovo va pokola ovihandeleko vimuamue via Suku kuenda kolonumbi Viembimbiliya. Afendeli vocili, vosi yavo va tenda Yehova nda ‘Isiavo.’ (Isa. 64:8; Mat. 6:9) Vosi yavo, vamanji kespiritu kuenda va sanjukila omunga va likuetele ndomo ca lekikisiwa volondaka viukualosamo viokuti: “Tali omo ciwa cimue, ca posoka muẽle, nda ava vasitue va tunga pamosi lombembua!”—Osa. 133:1.
5. Ocituwa cipi ci kuatisa afendeli vocili oku likuata omunga?
5 Ndaño okuti Akristão vocili ka va lipuile, ovo va likuetele omunga kefendelo, momo va lilongisa oku lisola pokati. Yehova eye lika o va longisa oku lisola pokati. (Tanga 1 Yoano 4:7, 8.) Ondaka yaye yi popia hati: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi. Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci Kristu o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” (Va Kol. 3:12-14) Ocisola okuti oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka, oco ocituwa ca velapo Cakristão vocili. Ove hẽ wa siata oku limbuka elitokeko liaco li eca uvangi wefendelo liocili?—Yoa. 13:35.
6. Elavoko Liusoma li tu kuatisa ndati oku likuata omunga?
6 Afendeli vocili va likuetele omunga, omo va kuete elavoko liokuti Usoma wa Suku owo lika u ka potolola ovitangi viomanu. Ovo va kũlĩha okuti Usoma wa Suku u ka nyõla ovoviali omanu, kuenda u ka sumũlũisa vakuepokolo lombembua yenda ño hũ. (Isa. 11:4-9; Dan. 2:44) Akristão vocili va pokola kueci Yesu a sapuila oloñame viaye hati: “Ovo havakualualiko ndeci ame siukualualiko.” (Yoa. 17:16) Akristão vocili ka va litengi vovitangi violuali, kuenda va likuetele omunga osimbu ava va lisungue lavo va linga uyaki.
Va Kuete Ono Yimuamue Yolonumbi Viespiritu
7, 8. Olonumbi Viembimbiliya vi tu kuatisa ndati oku likuata omunga?
7 Akristão vo kocita catete va likuatele omunga omo lioku tambula elembeleko kono yimuamue. Ovo va kulĩhĩle okuti Yesu wa kala oku longisa loku songola ekongelo vonduko yovapostolo kuenda akulu vendamba vo Yerusalãi okuti va pangele onepa kosungu yakulu. Alume vaco va enda oku tiamisila alungulo avo Vondaka ya Suku, loku tumisa olonumbi viaco kolomitavaso vi nyula akongelo o kolonepa viñi viñi violuali. Ca tiamẽla kolomitavaso viaco, Embimbiliya li tu sapuila ndoco: “Eci va pita vovaimbo va pitika olondaka via sokiyiwa lovapostolo lakulu vo Yerusalãi, kuenje va vetiya omanu okuti va vi pokola.”—Ovil. 15:6, 19-22; 16:4.
8 Koloneke vilo, Akristão olombuavekua va panga onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova, va siata oku kuatisa akongelo o koluali luosi oku likuata omunga. Osungu Yolombangi Via Yehova yeca elembeleko konepa yespiritu lekuatiso lialivulu a sandekiwa kalimi alua. Okulia kuaco kuepiritu ku tunda Vondaka ya Suku. Kuenda ovina vi longisiwa haviomanuko, puãi via Yehova.—Isa. 54:13.
9. Upange Suku a tu ĩha u tu kuatisa ndati oku likuata omunga?
9 Akristão olomitavaso, va vetiya ekongelo oku likuata omunga poku songuila upange woku kunda. Elitokeko va likuetele poku linga upange wa Suku, lia velapo okuti ukamba u sangiwa pokati komanu voluali li sule. Ekongelo Liakristão ka lia tumbikiwile locimãho coku lingilamo ovipito, pole lia tumbikiwa locimãho coku sivaya Yehova, oku lingilamo upange woku kunda olondaka viwa loku linga olondonge kuenda oku pamisa ekongelo. (Va Rom. 1:11, 12; 1 Va Tes. 5:11; Va Hev. 10:24, 25) Omo liaco, upostolo Paulu wa sapuila Akristão hati: “Wa kolipo v’espiritu limuamue, kuenje njevavo okuti vu kuete utima umosi oku yakela ekolelo lioku kolela ondaka yiwa.”—Va Fil. 1:27.
10. Volonepa vipi tua kongeliwa vomunga yomanu va Suku?
10 Etu tumanu va Yehova, tu likuetele omunga omo tua tava Uviali wa Yehova, tu sole vamanjetu, tua kolela Kusoma wa Suku, kuenda tua sumbila vana Suku a eca ocikele coku tu songuila. Omo liekambo lioku lipua, Yehova o tu kuatisa oku yula ovituwa vi pondola oku nyõla omunga yetu.—Va Rom. 12:2.
Yuvula Epela Kuenda Onya
11. Momo lie epela li tepela elitokeko liomanu, kuenda Yehova o tu kuatisa ndati oku yula ocituwa caco?
11 Epela li tepa omanu. Ukuepela o litenda okuti wa velapo vakuavo, kuenda o sole calua oku lipandiya. Ocituwa caco ci nyõla elitokeko, momo omunu poku yeva una o lipandiya, o pondola oku kuata onya. Ndonge Tiago o tu sapuila hati: “Okulipanda kuaco kuosi kũvi.” (Tia. 4:16) Ka ca sungulukile oku tenda vakuene ndomanu va sule. Yehova eca ongangu yiwa yoku lekisa umbombe, momo wa kapako omanu ka va lipuile. Daviti wa soneha hati: “Okuomboka [kua Suku] kua muisa unene.” (2 Sam. 22:36) Ondaka ya Suku yi tu kuatisa oku yula epela poku tu longisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Upostolo Paulu wa vetiyiwa oku linga epulilo liti: “Helie o limbuka okuti vu kuete cimue vakuẽle ka va kuete? O kuete nye okuti kua ci tambuile ocali? Nda wa ci tambula ocali o lipandela nye, ndu kua ci tambuile ocali?”—1 Va Kor. 4:7.
12, 13. (a) Momo lie ca lelukila oku kuata onya? (b) Onima yipi yi tunda koku tenda vakuetu ndeci Yehova a va tenda?
12 Ocituwa cikuavo ci nyõla elitokeko pokati komanu, onya. Omo liekandu tua piñala, pamue tu kuatela vakuetu ‘onya.’ Ndaño muẽle Akristão vana va kasi osimbu vocisoko ca Yehova, olonjanja vimue va kuatelavo onya ekalo lia vakuavo, ukuasi wavo, ovikele, kuenda oku loñoloha kuavo. (Tia. 4:5) Manji umue ohueli okuti o kuete omãla, citava okuti o kuatela onya manji una wa litumbika kupange wotembo yosi, osimbu okuti manji o kasi kupange waco, pamue o kuatelavo onya una o kuete omãla. Nye ci tu kuatisa oku yula onya yaco oco ka tu ka nyõle elitokeko lietu?
13 Embimbiliya li tu kuatisa oku yuvula onya, poku sokisa ekongelo Liakristão olombuavekua ndovimatamata vietimba liomunu. (Tanga 1 Va Korindo 12:14-18.) Ndaño okuti iso liove li ku kuatisa oku mola ovina vialua, anga hẽ li kuete vali esilivilo okuti utima u sule? Cimuamue haico catiamẽla Kakristão vekongelo okuti Yehova wa kapako vosi, ci kale vana va kasi oku u vumba otembo yalua, ale vava va fetika ndopo. Omo liaco, tu amamiko oku tenda vamanjetu ndeci Yehova a va tenda. Ka tu ka va kuateli onya, pole tu lekisi ocisola kokuavo loku va kapako. Nda tua ci linga, tu lekisa okuti etu Tuakristão vocili tua litepa la vana va kasi vetavo Liesanda.
Etavo Liesanda li Limbukiwila Kolonepele
14, 15. Ocisoko Cakristão vesanda, ca fetika oku litepa ndati?
14 Elitokeko Liakristão vocili lia litepa lolonepele vi sangiwa pokati kovisoko Viakristão vesanda. Kocita cakuãla, omanu vana va siapo efendelo liocili va kala oku sandeka calua alongiso esanda. Noke osoma yimue yo ko Roma ya enda oku fendela olosuku viesanda, ya kuatisa koku sandeka alongiso aco kuenje ocisoko Cakristão vesanda ca li vokiya. Noke, ovisoko vialua via litepa letavo lio ko Roma kuenje va sovola atavo avo muẽle.
15 Vokuenda kuanyamo alua, atavo aco, a enda oku liyaka pokati. Kocita 17 kuenda 18, kofeka yo Inglaterra, ko França kuenda ko Estados Unidos da Amerika, va enda oku kisika omanu oku fendela Ombiali, kuenje esivayo liofeka lia fetika oku tendiwa ndetavo. Vokuenda kuocita 19 kuenda 20, esivayo liofeka lia fetika oku kapiwako calua vovisimĩlo viomanu. Atavo Akristão vesanda a fetika oku litepa vovisoko vialua, kuenje alua pokati kavo a ecelela ocituwa coku sivaya olofeka. Omanu vakuetavo va siata oku liyaka la vamanjavo vakuetavo vo kolofeka vikuavo. Omo liaco, koloneke vilo, ocisoko Cakristão vesanda ca litepa kolonepa vialua, ci kale kalongiso kuenda koku sivaya ofeka.
16. Ovina vipi vi nyõla omunga pokati Ketavo Liesanda?
16 Vokuenda kuocita 20, ovisoko vialua viatavo Akristão Vesanda, via fetika oku likongela kefendelo, locimãho coku tokeka omanu vomunga yimuamue. Pole, ndaño lalikolisilo aco, kuli lika atavo amue a likuete omunga, pole, omanu vaco ka va kuete ovisimĩlo vimuamue viatiamẽla kelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, koku pulumũla ocipango, alume va lipekela lalume ale akãi va lipekela lakãi, kuenda koku nõla akãi oco va kale asongui vatavo. Asongui vamue vatavo va siata oku vetiya omanu oku sima okuti oku litepa kualongiso, ka ku kuete esilivilo lia velapo. Pole, oku litepa kualongiso ku tepulula ekolelo liomanu kuenda ka ku nena elitokeko Vetavo li kuete olonepele.
Vetavo Liocili ka Muli Olonepele Viofeka
17. “Koloneke via sulako” omunga yefendelo liocili ya tukuiwile ndati?
17 Ndaño okuti cilo voluali mue yuka olonepele, pole afendeli vocili va limbukiwila koku likuata omunga. Mika uprofeto wa Suku wa popele hati: “Ndi va kapa pamuamue ndolomeme vocunda.” (Mika 2:12) Mika wa popele okuti efendelo liocili lia laikele oku velapo efendelo likuavo, ci kale olosuku viesanda ci kale Ombiali yi litenda ndosuku. Eye wa soneha hati: “Koloneke via sulako ci kala okuti omunda yonembele ya Yehova oyo yi lepa, olomunda viosi vikuavo vi sule. Koku lepa yi pitahãla oviwulu viosi, kuenje owiñi womanu wamẽla kokuayo. Omo olofeka viosi viendela, ofeka vonduko ya suku yayo, ofeka vonduko ya suku yayo, etu puãi tu endela ño-o hũ, oloneke ka vi pui, vonduko ya Yehova Suku yetu.”—Mika 4:1, 5.
18. Efendelo liocili lia siata oku tu kuatisa oku linga apongoloko api?
18 Mika wa popele ndomo efendelo liocili lia laikele oku kongela ovanyali vomunga. “[Omanu vo kolofeka] via lua viya, vi popia, viti, Enjui, tu lamani komunda ya Yehova, konjo ya Suku ya Yakoba, oco a tu longise ovituwa viaye, ha tu endela volonjila viaye. . . . Kuenje va tela olosipata viavo ha vi lingi olosungu violosaluwa, olonjelia viavo ha vi lingi otutana. Ofeka ka yi tikuila vali ofeka yikuavo osipata, ka va lilongisa vali ovita.” (Mika 4:2, 3) Vana va liwekapo oku fendela olosuku via pangiwa lomanu ale olofeka, cilo va likuete omunga koku fendela Yehova koluali luosi. Momo Suku wa va longisa oku lisola pokati.
19. Oku kongela vomunga olohuluwa viomanu vefendelo liocili ceca uvangi we?
19 Omunga yi sangiwa pokati Kakristão vocili koloneke vilo yeca uvangi wokuti Yehova o kasi oku amamako oku songuila omanu vaye lespiritu liaye. Omanu vakualofeka viosi va kasi oku kongeliwa vomunga lonjila yimue ka yi sokisiwa. Kelivulu Liesituluilo 7:9, 14, ku sangiwa ocitumasuku ci kasi oku tẽlisiwa, cina ci lekisa okuti ovangelo va Suku ndopo va ka kutulula “olofela” vi ka nyola oluali lulo lũvi. (Tanga Esituluilo 7:9, 14, 1-4, 9, 10, 14.) Ka ci tu sanjuisa hẽ oku kongeliwa vomunga ya vamanji voluali luosi? Omunu lomunu pokati ketu o pondola oku katisa ndati komunga yaco? Apulilo a-a tu ka a konomuisa vocipama ci kuaĩmo.
O Tambulula Ndati?
• Efendelo liocili li kongela ndati omanu vomunga?
• Tu yuvula ndati onya oco ka tu ka nyole omunga yetu?
• Momo lie olonepele viofeka ka vi tẽlela oku nyola omunga yafendeli vocili?
[Elitalatu kemẽla 13]
Akristão vo kocita catete va tunda kapata ãni añi
[Elitalatu kemẽla 15]
Oku panga onepa kovopange Onjango Yusoma ci kuatisa ndati oku likuata omunga?