Sumbili Vana va Kuka va Kasi Pokati Kene
‘Lekisa esumbilo komanu va kuka.’—OVIS. 19:32.
1. Ovitangi vipi omanu va siata oku liyaka lavio koloneke vilo?
YEHOVA ka yonguile okuti, omanu va tala ohali omo lioku kuka. Eye, wa yonguile okuti, omanu vosi va kuata uhayele wa lipua Voluali lua posoka palo posi. Pole, “ovina viosi via lulikiwa vi kasi oku lisiõsuĩla kumuamue lolongembia.” (Va Rom. 8:22, NW) Nye o sima catiamẽla ku Yehova ndomo utima waye u kala poku mola omanu va tala ohali omo liekandu? Ocili okuti, kuli omanu valua va kuka ka va kasi oku tatiwa ciwa osimbu okuti, va sukila ekuatiso.—Osa. 39:5; 2 Tim. 3:3.
2. Momo lie Akristão vocili va ecela olopandu omo lioku kala la vamanji va kuka vekongelo?
2 Afendeli va Yehova va eca olopandu kokuaye omo lioku kuata vamanji va kuka vakongelo. Momo tu pondola oku kuatisiwa lovoloño avo, kuenda ongangu yavo yekolelo. Valua pokati ketu tu kasi la vamanji vamue va kuka. Pole, ci kale okuti tu kasi la vamanji vaco ale sio, tu sukila oku va tata ciwa. (Va Gal. 6:10; 1 Pet. 1:22) Nda tua kũlĩhĩsa ndomo Suku a tenda vana va kuka, ci tu kuatisa calua. Omo liaco, vocipama cilo, tu konomuisa ndomo vakuepata, kuenda vamanji vekongelo va sukila oku kala la vana va kuka.
“KU KA NDI SIEPO”
3, 4. (a) Epingilo lipi lia lingiwa ku Yehova li sangiwa Vosamo 71? (b) Ovina vipi vamanji va kuka va sangiwa vakongelo va pondola oku pinga ku Yehova Suku?
3 Usonehi Wosamo 71:9, NW wa pinga ku Suku hati: “Ku ka ndi siepo eci ndi kuka. Ku ka njanduluke eci ongusu yange yi tepuluka.” Osamo ya tukuiwa ndeti, yi likuãi Losamo 70 ya sonehiwa “la Daviti.” Vosamo 71:9, tu sangamo epingilo Daviti a linga. Eye wa vumba Yehova tunde vutila, toke eci a kuka, kuenda Yehova wo wihĩle ovopange alua. (1 Sam. 17:33-37, 50; 1 Olos. 2:1-3, 10) Ndaño okuti Daviti wa enda oku linga ovopange alua a Yehova, pole, wa pinga kokuaye oco o kuatise.—Tanga Osamo 71:17, 18.
4 Koloneke vilo, kuli vamanji vamue va sokisiwa la Daviti. Ndaño va kuka, kuenda va siata oku ‘liyaka lovitangi,’ pole, va kasi oku likolisilako oku vumba Suku. (Uku. 12:1-7) Valua pokati kavo ka va pondola vali oku tẽlisa ovopange va enda oku linga eci va kala amalẽhe, oku kongelamo upange woku kunda. Ovo, va sukilavo oku amamako oku pinga asumũlũho ku Yehova, kuenda ekuatiso liaye. Handi vali, akulu vaco vakuekolelo, va sukila oku ivaluka okuti, Yehova o pondola oku tambulula olohutililo viavo. Momo tua kũlĩha okuti, Yehova wa vetiyile Daviti oku linga ohutililo yoku pinga ovina a sukilile.
5. Yehova o tenda ndati vamanji va kuka?
5 Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova wa kapako afendeli vaye va kuka, kuenda o yongola okuti, vamanji vekongelo va lekisa esumbilo kokuavo. (Osa. 22:24-26; Olosap. 16:31; 20:29) Elivulu Liovisila 19:32, li popia hati: “Votokela kovaso u o kuete owele, sumbila ocipala cekongo; sumbila Suku yove. Ame ndi Yehova.” Oku sumbila vana va kuka ca kuatele esilivilo eci olondaka evi via sonehiwa, kuenda koloneke vilo ci kuetevo esilivilo lia velapo. Nye ci popiwa catiamẽla koku kuatisa vamanji va kuka? Helie o kuete ocikele caco?
OCIKELE CEPATA
6. Ongangu yipi yiwa Yesu a sia yatiamẽla koku tata olonjali?
6 Ondaka ya Suku yi tu sapuila hati: “Sumba so la nyõho.” (Etu. 20:12; Va Efe. 6:2) Yesu wa lekisa okuti, ocihandeleko eci ci kuete esilivilo lia velapo, eci a pisa va Fariseo la vakuavisonehua vana ka va tavele oku tata olonjali viavo. (Mar. 7:5, 10-13) Yesu wa lekisa ongangu yiwa catiamẽla kondaka yaco. Eci a kala oku fila kuti, omo okuti inaye wa kala ocimbumba, wo kundika peka liondonge Yoano wa kala ekamba liaye, oco o kuatise.—Yoa. 19:26, 27.
7. (a) Onumbi yipi yatiamẽla koku kuatisa epata Paulu a tukula? (b) Ovina vipi vikuavo Paulu a tukula viatiamẽla kondaka yaco?
7 Vukanda upostolo Paulu a sonehela Timoteo, wa lekisa okuti, Akristão vocili va sukila oku eca ekuatiso kepata liavo. (Tanga 1 Timoteo 5:4, 8, 16.) Vulandu Paulu a soneha, wa tukula vana va sesamẽla oku tambula ekuatiso liaco, kuenda ava ka va sukila oku kuatisiwa. Kuenje, Paulu wa popia hati, omãla vana okuti Akristão vocili, olonekulu, kuenda omanu vakuavo vepata, va kuete ocikele coku tata ovimbumba vina via kuka. Nda va ci linga, vamanji vekongelo, ka va kuata ocilemo coku kuatisa vana va kuka. Cimuamue haico ci kasi oku lingiwa koloneke vilo okuti, vamanji va pondola oku kuatisa epata liavo ‘lovina va kuete.’
8. Momo lie Embimbiliya ka li lekisila onjila omãla va sukila oku kuama oco va tate olonjali viavo via kuka?
8 Omãla vana okuti afendeli va Yehova, va kuete ocikele coku eca kolonjali viavo ovina vi sukila. Paulu wa popia hati, ndaño okuti vapata amue olonjali viaco ka vi ‘fendela’ Yehova, pole, omãla va kuete ocikele coku vi tata. Ocili okuti, omãla va kuama olonjila via litepa poku tata olonjali viavo via kuka. Momo, epata lepata li kuete ekalo lia litepa. Omunu lomunu o liyaka locitangi caye coku vela, ovina a sukila, kuenda ovituwa via litepa. Momo, omanu vamue va kuka va kuete omãla valua, vakuavo va kuete lika umosi. Kulivo vamue va siata oku tatiwa Lombiali yofeka, pole, vakuavo sio. Ekalo lia vana va sukila ekuatiso lia litepa. Omo liaco, ka ca sungulukile oku vetela evelo omãla omo lionjila va nõlapo yoku tata olonjali viavo via kuka. Yehova o sumũlũisa vana va nõlapo oku kuama onjila yi taviwa Lembimbiliya poku kuatisa olonjali viavo, ndeci a kuatisa omanu vo koloneke via Mose.—Ate. 11:23.
9-11. (a) Ovitangi vipi vamanji vamue va siata oku liyaka lavio? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.) (b) Momo lie omãla va sukilila oku yuvula oku siapo lonjanga upange wotembo yosi? Ci lombolola.
9 Nda omãla va kasi ocipãla lolonjali viavo via kuka, ka ci leluka oku sanga onjila yoku eca ekuatiso vi sukila. Citava okuti omãla va sukila oku nyula lonjanga olonjali viavo omo okuti, pamue yimue pokati kolonjali viaco ya kupuka, kuenje ya teka, ale yi kuete ocitangi cikuavo. Nda kueya ocitangi caco, omãla va sukila oku nyula olonjali viavo loku eca ekuatiso vokuenda kuotembo yimue, ale va kala lavio otembo yalua.a
10 Vamanji vamue va litumbika kupange wakundi votembo yosi okuti va kasi ocipãla, pamue ka ci leluka kokuavo oku nõla onjila va sukila oku kuama poku liyaka lovitangi. Vamanji vana va kasi ko Betele, kupange wumisionaliu, kuenda woku nyula akongelo, va sanjukila ovikele viavo, momo va kũlĩha okuti, esumũlũho liaco li tunda ku Yehova. Pole, nda olonjali viavo vi vela, citava okuti tete va sima ndoco: ‘Tu sukila oku siapo ocikele cetu, oco tu tiukile konjo oku ka tata olonjali vietu.’ Pole, va sukila oku likutilila, loku sokolola lutate, oco va limbuke nda olonjali vi sukila muẽle ekuatiso liaco, ale sio. Ka ca sungulukile oku nõla lonjanga oku siapo ocikele cetu tua tambula ku Yehova, momo pamue ka ci sukila oku siapo upange waco. Anga hẽ olonjali via kuatiwa luvei umue okuti u pita lonjanga? Vekongelo olonjali vi kasi muli hẽ manji umue o yongola oku vi kuatisa oco omãla va amameko kupange wavo?—Olosap. 21:5.
11 Konomuisa ulandu wa vamanji vavali okuti, omunu la manjaye, va kasi kupange wotembo yosi kolofeka vikuavo. Umue pokati kavo wa kala kupange wumisionaliu Kombuelo yo Amerika, ukuavo Kombala Yolombangi Via Yehova ko Brooklyn, ko Nova Yorke. Noke, va yeva okuti, olonjali viavo via kuka, vi sukila ekuatiso. Kuenje, ovo kumue lakãi vavo, va linga esokiyo lioku ka nyula olonjali viavo via kala ocipãla kofeka yimue yo Kutundilo, oco va limbuke ekuatiso va sukila oku eca. Noke, manji una wa kala kupange wumisionaliu Kombuelo yo Amerika wa linga esokiyo lioku siapo upange wavo oco va tiukile konjo. Pole, osimbu ka va lingile ungende, mitavaso yakulu vekongelo muna mua kala olonjali viavo wa va telefonalela. Noke, wo sapuila hati, akulu vekongelo va konomuisa ocitangi caco, kuenje va yongola okuti, wamamiko kupange wene wumisionaliu, nda citava. Omo okuti akulu vekongelo va solele calua upange wolohueli viaco, va nõlapo oku kuatisa olonjali viavo via kuka. Omo liaco, epata lia vamanji yaco lia sola calua ekuatiso va tambula kakulu vekongelo.
12. Ovina vipi epata Liakristão vocili li sukila oku linga, poku nõla onjila va kuama oco va kuatise olonjali viavo?
12 Ovina viosi epata Liakristão vocili li yongola oku nõlapo oco li kuatise olonjali viavo via kuka, va sukila oku ci linga lonjila yimue yi lekisa esumbilo konduko ya Suku. Tu yuvuli oku kuama ongangu yasongui vatavo esanda vo koloneke via Yesu. (Mat. 15:3-6) Tu yongola oku nõla onjila yeca esumbilo ku Suku, kuenda kekongelo.—2 Va Kor. 6:3.
OCIKELE CEKONGELO
13, 14. Momo lie Embimbiliya li popela okuti akongelo a sukila oku kuatisa vamanji vana va kuka?
13 Valua pokati ka vamanji, ka va pondola oku kuatisa vana va kasi kupange wakundi votembo yosi, ndeci vamanji vamue va linga, vekongelo lia tukuiwa pocinimbu tua konomuisa. Pole, eci vakongelo o kocita catete, mua kala ocitangi coku kuatisa vana va kuka, vamanji va lekisile onjongole yoku va kuatisa. Embimbiliya li popia eci catiamẽla kekongelo limue lio ko Yerusalãi okuti, ‘lomue pokati kavo wa kambelele cimue.’ Pole, ka ci lomboloka okuti vosi va kala olohuasi. Momo, vamue pokati kavo ka va kuatele ovokuasi, kuenje, kua lingiwile esokiyo lioku ‘eca komunu lomunu ovina a sukila.’ (Ovil. 4:34, 35) Noke, kua molẽha ocitangi cimue vekongelo ca lekisa okuti, ‘ovimbumba vimue, ka via endele oku tambula okulia.’ Omo liaco, ovapostolo va nõla alume va loñoloha oco va kũlĩhĩse nda ovimbumba via kala oku tambula okulia vi sukila. (Ovil. 6:1-5) Ocili okuti, kua lingiwile esokiyo lioku eca okulia vokuenda kuotembo yimue omo liakombe veyile Kocipito co Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., momo, va kala vo Yerusalãi oco va pamise ekolelo liavo. Koloneke vilo, vamanji vekongelo va pondolavo oku eca ekuatiso ku vana va li sukila, ndeci ovapostolo va linga kosimbu.
14 Upostolo Paulu wa sapuila Timoteo hati, ca sunguluka nda vamanji vekongelo va eca kovimbumba ekuatiso li sukiliwa. (1 Tim. 5:3-16) Tiago wa vetiyiwa la Suku oku soneha elivulu limue Liembimbiliya, wa kũlĩhĩlevo ocikele Cakristão vocili coku kuatisa olosiwe, ovimbumba, kuenda vana va liyaka lovitangi. (Tia. 1:27; 2:15-17) Upostolo Yoano wa soneha ndoco: “Nda umue o kuete ovipako violuali lulo, kuenje, eci a lete ukuavo lusuke, o tĩlisa utima, ocisola ca Suku ci tumala ndati vutima waye?” (1 Yoa. 3:17) Nda omunu lomunu vekongelo o kuete ocikele coku eca ekuatiso ku vana va li sukila, anga hẽ akongelo ka a sukilavo oku ci linga?
Nda umue wa kuka wa pita locilunga, ekuatiso lipi vamanji vekongelo va sukila oku eca? (Tala ovinimbu 15, 16)
Nda umue wa kuka wa pita locilunga, ekuatiso lipi vamanji vekongelo va sukila oku eca? (Tala ovinimbu 15, 16)
15. Ovina vipi via kongeliwa voku kuatisa vamanji vana va kuka?x
15 Kolofeka vimue, olombiali via siata oku linga esokiyo lioku kuatisa vana va kuka, kuenda oku eca ekuatiso likuavo. (Va Rom. 13:6) Pole, kolofeka vikuavo ka kuli esokiyo liaco. Ekongelo kuenda epata, ka li eci onjongo yimuamue yekuatiso komunu lomunu wa kuka. Nda omõla umue Ukristão o kasi ocipãla lolonjali viaye via kuka, ka ci leluka kokuaye oku limbuka ekuatiso a sukila oku eca. Pole, ca sunguluka nda omõla waco o sapela lakulu vekongelo lina olonjali viaye vi kasi, oco a limbuke ovina epata liaye li sukila. Akulu vekongelo, va pondola oku sapela lolonjali viaco, oco vi kũlĩhe ndomo vi pondola oku tambula ekuatiso ombiali yofeka yavo ya siata oku eca komanu va kuka. Akulu vekongelo va pondolavo oku tukula ovina omãla va sukila oku kũlĩha ndeci: Ulala wovina vi sukiliwa oku landiwa, ale ovihemba olonjali vi sukila. Nda omãla lakulu vekongelo va sapela catiamẽla kovina viaco, ci va kuatisa oku kuama onjila ya sunguluka, kuenda oku yuvula ovitangi vikuavo. Ocili okuti, omanu vakuakukuatisa, la vana va eca alungulo va kasi konjo, ale ocipepi lonjo yolonjali via kuka, va sokisiwa “ndovaso” omãla va kasi ocipãla. Kuenje, eliangiliyo liaco li pondola oku tepulula esakalalo liepata.
16. Vamanji vamue va siata oku kuatisa ndati vana va kuka va kasi vekongelo?
16 Omo liocisola vamanji va kuetele vana va kuka, vamanji vamue va siata oku sandiliya otembo yoku va lingilako ovopange amue. Ovo va ci linga omo lioku kapako vamanji va kuka va kasi vekongelo. Poku linga upange waco, va li tepela ovikele la vamanji vakuavo vekongelo oco va kuatise vana va kuka. Ndaño vamanji va lieca kupange woku kuatisa vana va kuka ka va pondola vali oku kala akundi votembo yosi, pole, upange va linga, u kuatisa omãla volonjali via kuka oco vamameko kupange wakundi votembo yosi. Vamanji va siata oku eca ekuatiso liaco, va lekisa ovituwa viwa! Ndaño ekongelo li eca ekuatiso liaco, pole, omãla vaco va kuetevo ocikele coku kuatisa olonjali viavo.
SUMBILA VANA VA KUKA LOLONDAKA VI PAMISA
17, 18. Ovituwa vipi vamanji va sukila oku lekisa poku kuatisa vana va kuka?
17 Vamanji va kuete ocikele coku kuatisa vana va kuka, va sukila oku likolisilako oku lekisa ovituwa viwa, oco pokati kavo pa kale esanju. Nda o kuete ocikele caco, likolisilako oku lekisa ovituwa viwa. Omanu vana va kuka, pamue va liyaka lesumuo, kuenda ovovei akuavo. Omo liaco, o sukila oku lekisa esumbilo ku vana va kuka, poku sapela lavo ovina vi pamisa ekolelo liavo. Vamanji vana va kasi oku amamako oku linga upange wa Yehova lekolelo, va sesamẽla epandiyo. Momo Yehova ka ivalako upange vo lingila, kuenda ekuatiso va eca ku vamanji.—Tanga Malakiya 3:16; Va Heveru 6:10.
18 Nda vamanji va kuka kuenda vana va kuete ocikele coku va tata va lekisa esanju, ovopange va linga eteke leteke a enda ciwa. (Uku. 3:1, 4) Vana va kuka va siata oku likolisilako oco ka va ka kisike oku va lingilako ovina viosi. Momo va kũlĩha okuti, va pondola oku tatiwa ciwa, kuenda oku nyuliwa, nda va lekisa ovituwa viwa. Omanu valua va endele oku ka nyula vamanji va kuka va popia vati: “Eci nda endele oku ka vetiya ekamba liange lia kuka, poku tiuka nda limbuka okuti, nda vetiyiwavo.”—Olosap. 15:13; 17:22.
19. Nye ci pondola oku kuatisa amalẽhe kuenda akulu oco va pamise ekolelo liavo poku liyaka lovitangi?
19 Tu lavoka eteke eci ohali, kuenda ovitangi vi tunda kekambo lioku lipua vi ka pua. Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile handi, afendeli va Yehova va sukila oku tiamisila utima wavo kelavoko lioku kala otembo ka yi pui. Tua kũlĩha okuti, oku kolela kolohuminyo via Yehova Suku, ci kuatisa oku pandikisa poku liyaka lovitangi. Omo liekolelo tu kuete, ‘ka tu konyõha. Ndaño etimba li kasi oku hongua, pole, utima u tumbuluka eteke leteke.’ (2 Va Kor. 4:16-18; Va Hev. 6:18, 19) Oco tu pamise ekolelo lietu kolohuminyo via Yehova Suku, nye ci pondola oku kuatisa vana va kuete ocikele coku tata vamanji va kuka? Ocipama ci kuãimo, ci ka lombolola olonumbi vimue.
a Vocipama ci kuãimo, tu ka konomuisa olonumbi vimue vi lekisa ndomo omãla va pondola oku kuatisa olonjali viavo via kuka.