OCIPAMA CELILONGISO 40
OCISUNGO 30 Isiange, Suku Yange Kuenda Ekamba
Yehova “o Sakula Vakuavitima Via Teka”
“Eye o sakula vakuavitima via teka; eye o tata apute avo.” —OSA. 147:3.
OCIMÃHO CELILONGISO
Yehova wa kapako calua vakuavitima via teka. Ocipama cilo, ci ka lombolola ndomo eye a tu lembeleka eci tu yeva esumuo kuenda ndomo tu pamisa vakuetu.
1. Yehova o liyeva ndati eci a mola alikolisilo a lingiwa lafendeli vaye?
YEHOVA o lete ovina viosi vi pita lafendeli vaye. Eye wa kũlĩha eci tu kasi lesanju kuenda eci tu sumua. (Osa. 37:18) Eci Yehova a mola okuti tu kasi oku likolisilako oku u vumba ndaño lovitangi tu liyaka lavio, eye o sanjuka calua! Ca velapo vali ceci okuti, eye wa likapelako oku tu kuatisa loku tu pamisa.
2. Nye Yehova a siata oku lingila vakuavitima via teka kuenda tu kuatisiwa ndati lekuatiso liaye?
2 Kosamo 147:3 ku popia hati, Yehova o ‘tata apute’ a vakuavitima via teka. Ocisonehua eci, ci lombolola ndomo Yehova a siata oku kuatisa vana va kasi oku liyaka lovitangi. Pole, nye tu sukila oku linga oco tu kuatisiwe lolonjila viosi Yehova a siata oku kuama vioku tu tata? Tu konomuisi ocindekaise cimue. Ondotolo yimue ya loñoloha yi likolisilako calua oco yi kuatise omunu una o kasi lepute oku kaya. Pole, oco omunu waco a kuatisiwe, o sukila oku kuama lutate olonumbi via eciwa la ndotolo. Vocipama cilo, tu konomuisa eci Yehova a popia Vondaka yaye Embimbiliya, ku vana va kasi oku tala ohali omo liovitangi kuenda tu konomuisavo ndomo tu kapako alungulo aye ocisola.
KU YEHOVA TU KUETE ESILIVILO LIALUA
3. Momo lie vamue va simĩla okuti ka va kuete esilivilo?
3 Tu kasi voluali lumue okuti omanu ka va likuetele ocisola kuenje valua va yapuisiwa lovisimĩlo viokuti ka va kuete esilivilo. Manji umue o tukuiwa Helena wa popia hati: “Nda kulila vepata limue okuti ka muli ocisola. Isiange wa kala calua ongangala kuenda wa enda oku tu veta, loku tu popia oloneke viosi okuti ka tu kuete esilivilo.” Ndeci ca lipita la manji Helen citava okuti, wa tatiwilevo lãvi, loku sepuiwa, ale oku ku kokela oku sima okuti ku kuete esilivilo. Nda eci oco ci kasi oku lipita love, ci tĩla calua oku kolela okuti umue oku sole.
4. Ndomo ca tangiwa Kosamo 34:18, ohuminyo yipi Yehova a tu ĩha?
4 Ndaño okuti vamue va ku tata lãvi, ove o pondola oku kolela okuti, Yehova oku sole kuenda waku kapako. Eye “o kasi ocipepi la vakuavitima via teka.” (Tanga Osamo 34:18.) Nda o litenda okuti ku kuete esilivilo ivaluka okuti, Yehova o mola ovituwa viove viwa kuenda wa ku kokela kokuaye. (Yoa. 6:44) Eye wa likapelako oku ku kuatisa momo ove o kuete esilivilo lialua kokuaye.
5. Nye tu lilongisila konjila ndomo Yesu a tata vana va enda oku pembuiwa la vakuavo?
5 Tu pondola oku lilongisa catiamẽla kovisimĩlo via Yehova poku konomuisa ongangu ya Yesu. Eci Yesu a kala mulo vongongo, wa tata locikembe omanu vana va litendele okuti ka va kuete esilivilo omo lioku tatiwa lãvi lomanu. (Mat. 9:9-12) Eci ukãi umue wa yonguile calua oku sakuiwa kuvei umue wa kãla a lamba kuwalo wa Yesu, eye wo lembeleka kuenda wo pandiya omo liekolelo liaye. (Mar. 5:25-34) Yesu wa setukula ciwa ovituwa via isiaye. (Yoa. 14:9) Kuenje o pondola oku kolela okuti, Yehova wa ku kapako kuenda wa kapakovo ovituwa viove viwa, oku kongelamo ekolelo liove kuenda ocisola u kuetele.
6. Nye o sukila ku linga nda o liyevite okuti ku kuete esilivilo?
6 Nye o sukila oku linga nda eteke limue wa liyeva okuti ku kuete esilivilo? Tanga ovinimbu Viembimbiliya vi ku ĩha ekolelo liokuti o kuete esilivilo ku Yehova kuenda sokolola kokuavio.b (Osa. 94:19) Ku ka lisokise la vakuene kuenda ku ka tiamisile utima kueci ku pondola oku linga. Yehova ka ku kisika oku linga eci ku tẽla. (Osa. 103:13, 14) Nda kosimbu wa tatiwile lãvi, ale oku putuiwa, ku ka livetele evelo kueci va ku linga. Ove ku sukila oku tatiwa ndoco. Ivaluka okuti Yehova o ka sombisa vana va tata lãvi vakuavo pole, o kuatisa vana va tatiwa lãvi. (1 Pet. 3:12) Manji Sandra okuti wa tatiwa lungangala eci a kala omõla, wa popia hati: “Olonjanja viosi ndi pinga ku Yehova oco a ñuatise oku limbuka ovituwa viwa eye a siata oku mola kokuange.”
7. Ovolandu tu lipita la-o komuenyo, a pondola oku kuatisa ndati vakuetu?
7 Lalimue eteke ku ka kuate atatahãi vokuti, Yehova o pondola oku ku vetiya oco o kuatise vakuene. Eye wa ku ĩha esumũlũho lioku kala ondingupange kumue laye kupange woku kunda. (1 Va Kor. 3:9) Kuenje omo liovitangi wa liyaka lavio ale, ci pondola oku leluka kokuove oku kuatisa vana va kasi oku liyaka lovitangi. Ove o pondola oku kuatisa calua omanu vaco. Manji Helen okuti wa tukuiwa ale kefekilo, wa tambula ekuatiso kuenje cilo o pondolavo oku kuatisa vakuavo. Eye wa popia hati: “Ame nda enda oku li tenda okuti si kuete esilivilo. Pole, Yehova wa ñuatisa oku limbuka okuti ndi soliwe kuenda wa siata oku ndi vetiya oku kuatisa vakuetu.” Cilo manji Helen o kuete esanju lioku talavaya ndukundi wotembo yosi.
TAVA ONGECELO YA YEHOVA
8. Nye Yehova a tu likuminya kelivulu lia Isaya 1:18?
8 Afendeli vamue va Yehova handi va siata oku sumua loku livetela evelo, omo liakandu va linga kosimbu noke liepapatiso. Pole, ciwa oku ivaluka okuti Yehova wa tu ĩha ocilumba cocisembi, momo o tu sole calua. Kuenje eye o yongola okuti tu tava ombanjaile yaco. Yehova o tu likuminya okuti, nda tu ‘tetulula ovitangi’c vi kasi pokati ketu laye, eye o ka tu ecela lutima wosi. (Tanga Isaya 1:18.) Tu eca olopandu ku Isietu ukuacisola Yehova, okuti ivala akandu etu osi! Eye lalimue eteke a ka ivalako ovina viwa tua linga.—Osa. 103:9, 12; Va Hev. 6:10.
9. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku sokolola kakandu tua linga kosimbu ?
9 Nda okuti handi o kasi oku livetela evelo omo liovina wa linga kosimbu, likolisilako oku tiamisila utima kueci o kasi oku linga cilo kuenda eci o ka linga kovaso yoloneke. Kũlĩhĩsa ulandu wupostolo Paulu. Eye wa lambalala lungangala walua Akristão kuenje citava okuti, wa livela omo liovina eye a linga. Pole, eye wa kũlĩhĩle okuti, Yehova wo wecela. (1 Tim. 1:12-15) Anga hẽ eye wamamako oku livetela evelo omo liovina vĩvi a linga kosimbu? Ocili okuti sio. Ndeci, eye ka endaile oku sokolola kovina viosi a linga eci a kala ufariseo umue wa sumbiwile. (Va Fil. 3:4-8, 13-15) Paulu wamamako oku likolisilako kupange woku kunda kuenda oku tiamisila utima kovaso yoloneke. Ndeci ca lipita la Paulu, etu ka tu pondola oku pongolola eci ca pita kosimbu. Pole, tu pondola oku eca esivayo ku Yehova lovina tu kasi oku linga cilo kuenda oku tiamisila utima kolohuminyo vikomohĩsa via Yehova vio kovaso yoloneke.
10. Nye tu sukila oku linga nda kosimbu tua sumuisa omunu umue?
10 Citava okuti, o kasi oku livetela evelo omo liovina wa linga kosimbu okuti, via sumuisa vakuene. Nye ci pondola oku ku kuatisa? Likolisilako oku linga apongoloko kovina wa linga, loku pinga ongecelo lutima wosi. (2 Va Kor. 7:11) Handi vali, pinga ku Yehova oco a kuatise omanu vosi va kasi oku tala ohali omo liovilinga viove. Yehova o pondola oku ku kuatisa kuenda vana wa sumuisa oku amamako oku pandikisa loku kuata ombembua.
11. Nye tu lilongisila kulandu wuprofeto Yona? (Talavo koñoño.)
11 Lilongisila kakulueya ove o kosimbu kuenda ecelela okuti Yehova oku songuila ndomo a yongola. Kũlĩhĩsa eci ca lipita luprofeto Yona. Yehova wo tumile oku enda ko Ninivei, pole, eye wa tilila konepa yikuavo. Yehova wa pindisa Yona, kuenje Yona wa lilongisila kakulueya aye. (Yona 1:1-4, 15-17; 2:7-10) Yehova ka yandulukile Yona. Yehova wo wĩha epuluvi likuavo lioku enda ko Ninivei kuenda onjanja eyi Yona wa pokola. Ocili okuti, pamue eye wa likekembela omo liesino a lekisile onjanja yatete, pole, ka ecelele okuti elinga liaco liutateka oku tava ocikele cokaliye ca Yehova.—Yona 3:1-3.
Uprofeto Yona noke lioku puluka vekalo limue li yokokisa vimo liombisi yimue yinene, Yehova wa pinga vali kokuaye oco a ende ko Ninevei oku ka sandeka esapulo Liaye. (Tala ocinimbu 11)
YEHOVA O TALAVAYA LESPIRITU SANDU LIAYE OCO A TU LEMBELEKE
12. Tu kuata ndati ombembua ya Yehova eci tu lipita locitangi cinene? (Va Fil. 4:6, 7)
12 Yehova pocakati cespiritu sandu lia, o tu lembeleka eci ku pita ocitangi cimue, ale ceci tu fisa umue tu sole calua. Kũlĩhĩsa eci ca lipita la Ron kuenda Carol. Omõlavo wa liponda. Ovo hati: “Tua liyakele ale lovitangi vikuavo ka via lelukile, pole, ocitangi eci ca luilepo vali pokati kovitangi viosi tua liyaka lavio. Tua pita ovoteke alua okuti ka tua pekelele loku likutilila ku Yehova kuenje noke tua tẽla oku kuata ombembua yi sangiwa ku Va Filipoi 4:6, 7” (Tanga.) Nda o kasi oku liyaka locitangi cimue ci vala kutima, sapuila ku Yehova vohutililo ovina o kasi oku pita lavio. Ci linga olonjanja viosi o sukila kuenda votembo wa sokiya. (Osa. 86:3; 88:1) Pinga espiritu sandu lia Yehova olonjanja vialua. Kolela okuti Yehova lalimue eteke a ka likala epingilo liove.—Luka 11:9-13.
13. Espiritu sandu li tu kuatisa ndati oku amamako oku fendela Yehova? (Va Efeso 3:16)
13 Anga hẽ wa siata oku liyeva okuti, ku kuete vali ongusu omo liocitangi cimue ci sakalaisa o kasi oku liyaka laco? Nda oco, espiritu sandu li pondola oku ku ĩha ongusu o sukila oco ove amameko oku fendela Yehova lekolelo. (Tanga Va Efeso 3:16.) Kũlĩhĩsa eci ca lipita lamanji umue o tukuiwa Flora. Eye kumue lulume waye va talavayela kumosi ndolomisionaliu. Pole, ulume waye wo pakula kuenje va linyala. Eye wa lombolola ndoco: “Nda yeva esumuo lialua omo nda pakuiwa kuenda sia tẽlele vali oku sokolola cimue. Nda enda ku likutilila ku Yehova oku pinga espiritu sandu oco ndi amameko oku pandikisa. Yehova wa nyiha ongusu nda sukilile oco ndi kayisiwe kesumuo liaco kuenda oku tẽla oku pandikisa kocitangi caco ka ca lelukile.” Manji Flora wa limbuka okuti, Yehova wo kuatisa oku kolela kokuaye kuenda co wĩha ekolelo liokuti Yehova o kamamako oku u kuatisa kovitangi viosi. Manji Flora wa malusula loku popia okuti, “olondaka Viosamo 119:32 vi lombolola ciwa ndomo Yehova a ndi kuatisa. Ovio vi popia ndoco: ‘Ndi ka yayulako oku kuama onjila yovihandeleko viove, momo ove o nyĩha utima umue uwa.’”
14. Nye tu sukila oku linga oco tu tambule espiritu sandu lia Suku?
14 Noke lioku likutilila ku Yehova oku pinga espiritu sandu nye o sukila oku linga oco o linge ovina vi likuata lohutililo yove? Likolisilako oku linga ovopange a ku kuatisa oku tambula espiritu sandu, ndeci oku enda enda kolohongele kuenda kupange woku kunda. (Va Fil. 4:8, 9) Eci o tanga Embimbiliya luluvalela lutate komanu va tukuiwa Vembimbiliya okuti va liyakavo lovitangi kuenda likolisilako oku limbuka ndomo Yehova a va kuatisa oku pandikisa. Sandra okuti wa tala ohali yalua omo liovitangi a liyaka lavio komuenyo, wa lombolola ndoco: “Ulandu wa Yosefe wa siata oku mbetiya calua. Eye wa liyaka loloseteko vialua kuenda ekambo liesunga, pole, ka ecelele okuti ovitangi viaco vihonguisa ukamba waye la Yehova.”—Efet. 39:21-23.
YEHOVA O VETIYA VAMANJI OCO VA TU KUATISE
15. Ku velie tu pondola oku tambula elembeleko? (Talavo ociluvialuvia.)
15 Eci tu kasi oku tala ohali, vamanjetu va pondola oku kala ‘ono yoku tu pamisa.’ (Va Kol. 4:11) Yehova o pondola oku vetiya vamanjetu oco va lekise ocisola caye kokuetu. Ovo va tu lembeleka loku tu yevelela kuenda oku kuata elomboloko ndomo tu liyevite. Va tu kuatisavo eci va kala ponele yetu ndaño ka va popi cimue. Ovo va pondola oku tu lekisa ocisonehua cimue Cembimbiliya, ale pamue oku likutilila letu.d (Va Rom. 15:4) Olonjanja vimue, vamanjetu va pondola oku tu kuatisa oku ivaluka ocisimilo ca Yehova catiamẽla kondaka yaco, kuenje tu tula utima loku pandikisa. Vamanji va pondolavo oku tu kuatisa poku tu ĩha okulia eci tu kasi kohele ale ceci tu kasi lesumuo.
Akamba va koleliwa haivo va pama kespiritu va pondola oku tu ĩha elembeleko kuenda ekuatiso (Tala ocinimbu 15)
16. Nye tu sukila oku linga oco vamanji vakuavo va tu kuatise?
16 Oco vakuetu va tu kuatise, va sukila oku kulĩha eci tu sukila. Vamanjetu va tu sole calua kuenda va yongola oku tu kuatisa. (Olosap. 17:17) Pole, pamue ovo ka va kũlĩhĩle ndomo tu liyevite, ale ovina tu sukila. (Olosap. 14:10) Nda o kasi oku liyaka locitangi cesakalalo, seteka oku sapuilako ekamba liove liapama kespiritu. U sapuila eci eye a pondola oku linga, oco a ku kuatise. Pamue ove o nõlapo oku sapela lakulu vekongelo vana wa lianja lavo poku sapela. Catiamẽla ku vamanji akãi pamue o nõlapo oku sapela lamanji ukuavo wa pama kespiritu.
17. Nye ci pondola ku tu kokela oku yuvula ekuatiso lia vamanji kuenda tu ci yula ndati?
17 Kuka liamuhe la vamanji. Pamue, omo liesumuo, ka tu kuata onjongole yoku kala la vakuetu. Ocili okuti pamue vamanjetu ka va kuata elomboloko liaco, ale va vangula ovina vi tu sumuisa. (Tia. 3:2) Pole, ku ka ecelele okuti ovina viaco vi ku tateka oku kala la vamanji. Yehova o pondola oku va vetiya oco va ku lembeleke. Ukulu umue wekongelo o tukuiwa Gavin, okuti o kasi oku liyaka luvei wesumuo lialua, o lombolola ndoco: “Olonjanja vialua, si kuata onjongole yoku kala lakamba vange.” Pole, ndaño ndoco, manji Gavin wa siata oku likolisilako oco a kale la vamanji kuenje ca siata oku u kuatisa oku liyeva ciwa. Manji umue o tukuiwa Amy wa popia hati: “Omo liovina nda pita lavio, cilo ndi kuete ocitangi coku kolela omanu. Pole, ñasi oku lilongisa oku sola vamanji, loku va kolela ndeci Yehova a siata oku linga. Nda kũlĩha okuti oku ci linga, ci sanjuisa Yehova loku ndi nenelavo esanju.”
OLOHUMINYO VIA YEHOVA VIO KOVASO YOLONEKE VI TU LEMBELEKA
18. Nye tu lavoka kovaso yoloneke kuenda nye tu sukila oku linga cilo?
18 Tu pondola oku tiamisila utima lekolelo kovaso yoloneke loku kũlĩha okuti, Yehova ndopo o ka tu sakula kevalo liosi, ci kaile lioketimba, ale kovisimĩlo. (Esit. 21:3, 4) Eci otembo yaco yi ka pitĩla, ovina viosi vi tu kokela evalo lialua ka vi ka “ivalukiwa vali, ndaño oku iya vali kutima.” (Isa. 65:17) Ndomo tua ci konomuisa vocipama cilo, Yehova o pondola oku ‘tata apute etu’ cilo muẽle. Omo liaco, kuatisiwa lovina viosi Yehova a linga oco a ku lembeleke loku ku kuatisa. Lalimue eteke ku ka kuate atatahãi okuti Yehova ‘o ku tata.’—1 Pet. 5:7.
OCISUNGO 7 Yehova Eye Ongusu Yetu
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b Tala okakasia hati, “Yehova wa ku kapako calua.”
c Oco tu ‘tetulule ovitangi’ vi kasi pokati ketu la Yehova, tu sukila oku lekisa okuti tua likekembela poku pinga ongecelo kokuaye, omo liakandu tua linga loku liwekapo oku linga eci ka ca sungulukile. Nda tua linga ekandu limue linene tu sukilavo oku sanda ekuatiso liakulu vekongelo.—Tia. 5:14, 15.
d O pondola oku sanga Ovisonehua vimue Viembimbiliya petosi “Asakalalo” kuenda “Elembeleko” velivulu Ovisonehua vi Songuila Omuenyo Wukristão.