Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Lietundilo
VELIVULU Lietundilo tu sangamo ulandu woku yovuiwa kuomanu va kala kupika oku ‘fũkĩlisua lupange.’ (Etundilo 1:13) Tu sangamovo eci catiamẽla koku sovuiwa kuepata lia va Isareli. Kuenda li tu sapuilavo eci catiamẽla kovikomo, kovihandeleko, kuenda koku tungiwa kuo tavernakulu.
Elivulu Lietundilo lia sonehiwa luprofeto Mose, u Heveru. Olio li tu sapuila eci ca pita la va Isareli okupisa kunyamo wo 1657 eci Yosefe a fa, toke kunyamo 1512 eci o tavernakulu ya pua oku tungiwa. Oku ci tenda pa pita eci ci soka 145 kanyamo. Pole, olio ka lia sonehiwile lika oku tu sapuila eci ca pita kosimbu. Olio, ondakavo ya Suku yina eye a yongola oku sapuila omanu. ‘Ondaka yaco yi kasi lomuenyo, haiyo yi kuete unene.’ (Va Heveru 4:12) Omo liaco, ulandu wa sonehiwa velivulu Lietundilo u kuete esilivilo kokuetu.
“SUKU WA YEVA OKULISIÕSIÕLA KUAVO”
Vakuambuto ya Yakoba veya oku licita calua Kegito. Kuenje Soma wa handeleka okuti va kapiwa kupika oco va kangisiwe. Soma Fareo wa handelekelevo vakuakucitisa oco va ponde oloñaña viosi via va Isareli vialume. Pole, kuli oñaña yimue yulume ya selekiwile, kuenje ya puluka koku pondiwa. Oñaña yaco Mose, eci a kala ño lolosãi vitatu. Noke weya oku aluiwa lomõla a Fareo ukãi. Kuenje wo sokisile ndomõlaye. Ndaño okuti Mose wa kulila konjo ya soma, eci a tẽlisa 40 kanyamo, vutima waye mueya ocisimĩlo coku ka pasuisa vakuavo va Isareli. Eci a limbuka okuti umue u Egito o kasi oku kangisa u Isareli, eye wa tundila olunda u Isareli kuenje wa ponda u Egito. (Ovilinga 7:23, 24) Noke wa tilila kofeka ya Midiane. Kofeka yaco wa sangako ukãi kuenje wa kuela. Eci Mose a kala ko Midiane, wa kala ungombo wolomeme. Eteke limue Yehova wa muisa Mose ocikomo. Mose wa mõla ocisapa ci kasi vulienge wondalu pole ka ci kasi oku pia. Vocisapa caco mua tunda ondaka ya Yehova. Ondaka yaco ya sapuila Mose oco a ende Kegito oku ka yovola va Isareli kupika. Manjaye Arone wa nõliwile oco a kale kapitiya kaye.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
3:1—Yetiro wa kala ocitunda ca nye? Kosiahũlu ulume una okuti eye usongui wepata, wa enda oku sokisiwa ndocitunda cepata liaye. Yetiro wa kalavo kukululu ya va Midiane. Va Midiane va kala vakuambuto ya Avirahama konepa ya Ketura. Omo liaco, ci tava okuti va kũlĩhĩlevo eci catiamẽla koku fendela Yehova.—Efetikilo 25:1, 2.
4:11—Ci tava ndati okuti Yehova eye wa sovola ocitende, ocisitatũi, lomeke’? Yehova hayeko wa nena ulema komanu. Ndaño okuti kotembo yimue eye wa vetele omanu vamue lupeke kuenda utende, ka ci lomboloka okuti ovolema a tunda kokuaye. (Efetikilo 19:11; Luka 1:20-22, 62-64) Ovolema eya komanu omo liekandu tua piñala. (Yovi 14:4; Va Roma 5:12) Yehova wa ecelela okuti omanu vakuakandu va citiwa. Kuenje, eli olio esunga lieci eye a popela hati, ame nda ‘sovola’ ocitende locisitatũi, kuenda omeke.
4:16—Mose wa kala ndati “nda Suku” ku Arone? Mose wa kala onumiwa ya Suku. Omo liaco, eye wa kala “nda Suku” ku kapitiya kaye Arone.
Ceci tu Lilongisilako:
1:7, 14. Yehova wa kuatisa omanu vaye eci va kala loku kangisiwa Kegito. Koloneke vilo, eye o kuatisavo omanu vaye eci va kangisiwa.
1:17-21.Yehova o tu ivaluka, loku tu ‘tendela esunga.’—Nehemiya 13:31.
3:7-10. Yehova o yeva oku lisiõsiõla kuomanu vaye.
3:14. Yehova ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. Omo liaco, tua kolela okuti ndopo oka tẽlisavo olohuminyo viaye vi sangiwa Vembimbiliya.
4:10, 13. Mose ka li tendele ndomunu wa loñoloha koku vangula. Omo liaco, ndaño Suku wo sapuila okuti hu kuatisa, lopo wa livondela ku Suku oco a tume umue wiñi oku ka vangula la Fareo. Pole, Yehova wo tuma muẽle eye. Kuenje wo wiha olondunge longusu yoku tẽlisa ocikele caye. Omo liaco, etu ka tuka kuativo ocisimĩlo cokuti ka tua loñolohele. Pole tu koleli Yehova poku tẽlisa ocikele cetu coku kunda loku longisa.—Mateo 24:14; 28:19, 20.
OKU YOVUIWA KUA VA ISARELI
Mose la Arone va endele ku Fareo oku pinga, oco eye a ece va Isareli, va ka lingile Yehova ocipito vekalasoko. Pole, soma yo Kegito ka tavele oku eca va Isareli. Noke Yehova wa eca ongusu ku Mose, yoku linga ovikomo. Kuenje wa nena afengi vofeka yo Egito. Pole, Fareo wa eca ño va Isareli kefengi liekũi. Ka pa pitile otembo yalua, Fareo lasualali vaye va sokolola oku landula va Isareli. Pole Yehova wa yikuila onjila va Isareli vokati ko Kalunga Kakusuka. Kuenje wa popela va Isareli peka liovanyãli vavo. Va Egito vosi va landuile va Isareli, va fila vokalunga.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
6:3—Suku ka li situluile ndati londuko yaye ku Avirahama, ku Isake, kuenda ku Yakoba? Alume ava, va tukola onduko ya Suku. Kuenda va tambula olohuminyo kokuaye. Pole, ovo ka va kũlĩhĩle ciwa Yehova ndomunu ukuakutẽlisa olohuminyo viaye.—Efetikilo 12:1, 2; 15:7, 13-16; 26:24; 28:10-15.
7:1—Mose wa kala ndati “nda Suku ku Fareo”? Suku wa ecele ku Mose unene wa piãla okuti wa Fareo u sule. Omo liaco, Mose ka kuatele usumba la Fareo.
7:22—Pi ovitunda vio Kegito via kopile ovava ka a kuete osonde? Ci tava okuti via kopile ovava ana opiwile volui eci handi ka a pongoluiwile osonde. Vamue va Egito va fẽlele ocipepi lolui Nilu oco va sange ovava oku nyua.—Etundilo 7:24.
8:26, 27—Momo lie Mose a popela hati ovilumba via va Isareli vi “kokela va Egito onyanya”? Va Egito va kala locituwa coku fendela ovinyama viñi viñi. Olondaka evi Mose wa vi vanguila oco va Isareli va eciwe lonjanga.
12:29—Velie va tendiwile ndolonuñulu? Alume ovo lika va tendiwile ndolonuñulu. (Atendelo 3:40-51) Fareo wa kalavo onuñulu pole ka pondiwile. Momo eye wa kala ale lonjo yaye. Olonuñulu via pondiwile vina lika okuti ka via kale handi lolonjo viavo.
12:40—Anyamo añami va Isareli va kala Kegito? Vocinimbu eci mua tukuiwa ovita vikuãla kanyamo kanyamo akũi atatu. Vanyamo aco mua kongela otembo va Isareli va kala Kegito kuenda eyi va kala ko Kanana. Kunyamo wo 1943 otembo Kristu keyile, eci Avirahama a kala lakũi epandu vali kanyamo kanyamo atãlo, wa yoka olui Ferati oku enda ko Kanana. (Efetikilo 12:4) Okupisa kotembo yaco, toke eci Yakoba a kala 130 kanyamo yu a enda Kegito, pa pita eci ci soka 215 kanyamo. (Efetikilo 21:5; 25:26; 47:9) Eci ci lomboloka okuti va Isareli va kala eci ci soka 215 kanyamo Kegito.
15:8—Anga hẽ ovava a “likuata” Vokalunga Kakusuka, a likuatele ndocikokoto? Sio hacoko. Ondaka yo Heveru ya pongoluisiwa hati oku “likuata,” yi lomboloka oku talama ndi. Kelivulu lia Yovi 10:10, ondaka yaco yi tiamisiwilavo kongundi ya likuata. Omo liaco, ovava a “likuata” a tukuiwa vocinimbu eci, ka ci lomboloka okuti a likuatele muẽle ndocikokoto. Nda “ofela yokutundilo” ya tukuiwa kelivulu Lietundilo 14:21, ya talalele calua okuti yi pongoluisa ovava ocikokoto, nda ca sonehiwavo. Omo okuti ka kua kale lacimue ci letiwe covika ovava, ovava a kala soketi a likuata.
Ceci tu Lilongisilako:
7:14–12:30. Afengi ekũi ka eyile ño. Ovo a tẽlisiwa ndomo ca popiwile. Afengi ekũi a lekisa unene Wululiki woku tumila ovava, ekumbi, apuka, ovinyama, lomanu oco va pokole kokuaye. Afengi ekũi a lekisavo okuti, poku yambula Suku o nõla. Eye o yambula ovanyali vaye, pole o popela afendeli vaye.
11:2; 12:36. Yehova wa sumũlũisa omanu vaye. Eci ci lekisa okuti, eye wa limbuka okuti va Isareli va sesamẽla ofeto yupange wavo va linga Kegito. Momo eci va iñila Kegito, ka va kale apika, ndomanu va kuatiwa kuyaki.
14:30. Tua kolela okuti Yehova oka popelavo omanu vaye keteke ‘liohali yalua’ ya laika okuiya.—Mateo 24:20-22; Esituluilo 7:9, 14.
YEHOVA O SOKIYA OMANU VAYE
Kosãi yatatu noke yoku yovuiwa kua va Isareli Kegito, ovo va puyukila vetapi Liomunda Sinai. Otembo va kalako, va tambula Ovihandeleko Ekũi kuenda olonumbi vikuavo. Va lisila ocisila la Yehova, kuenje va linga omanu vaye va nõliwa. Mose wa kala kilu liomunda 40 koloneke. Otembo a kalako, wa tambula olonumbi viatiamẽla koku fendela Yehova kuenda vioku tunga o tavernakulu. Osimbu Mose a kala oko komunda, va Isareli va tunga ociñumañuma culu kuenje va ci fendela. Mose eci a kala oku loka komunda, wa ci mõla, kuenje co temisa calua. Noke ovawe eye a kala loku nena, mua sonehiwile ovihandeleko ekũi, wa a nasi posi, kuenje a tetuka. Noke, eci olondingãivi via tambula ofeto yelinga liavo lĩvi, Mose wa tiukila vali komunda oku tambula ovawe akuavo. Eci Mose a tiuka, va fetika oku tunga o tavernakulu. Kesulilo liunyamo watete va Isareli va yovuiwa kupika, o tavernakulu ya pua oku tungiwa kumue lovikuata viaco. Kuenje Yehova wa yukisa o tavernakulu yaco lulamba waye.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
20:5—Yehova o ‘fetuluinya ndati akandu a vaisia’ komãla kuenda kovitumbulukila vikuavo? Omunu wosi okuti o kuete ale utunga, o sombisiwila ovilinga viaye. Pole, eci va Isareli va tindukila koku fendela olosuku viesanda, eko liaco lieya oku veta toke kovitumbukila vikuavo. Va Isareli vana okuti ka va tindukilile koku fendela olosuku viesanda, ca va lingila ndocilondokua.
23:19; 34:26—Momo lie Yehova a handelekelele hati, ka ci tava oku teleka okahombo ka kasi kasenjele a inaco? Oku teleka okahombo ka kasi kasenjele a inaco, ca kala ociholo ca vakualofeka coku vilikiya ombela oco yi loke. Kuendavo, oku tepa okahombo kasenje a inaco, elinga limue ka li lekisa ocikembe. Yehova wa ecele ocihandeleko caco komanu vaye oco va kale vakuacikembe.
23:20-23—Helie ungelo wa tukuiwa vocinimbu eci? Kuenda onduko ya Yehova ya kala ndati ‘laye’? Ci moleha soketi ungelo waco, Yesu, eci handi keyile palo posi. Eye wa tumiwile oku songuila va Isareli Kofeka Yohuminyo. (1 Va Korindo 10:1-4) Onduko ya Yehova ya kala laye omo okuti Yesu wa teyuila onduko ya Isiaye.
32:1-8, 25-35—Momo lie Arone ka kangisiwilile omo lioku tunga ociñumañuma culu? Arone ka tavele lutima waye wosi oku fendela ociñumañuma. Eye noke weya oku likongela ku va Lewi oku tiamẽla ku Yehova. Noke va yambula vana ka va pokuile ku Mose. Eci okuti vana va kala lekandu liaco va pondiwa, Mose wa ivaluisa owiñi okuti va linga ekandu linene ku Suku. Eci ci lekisa okuti, Yehova ka lekisile lika ohenda yaye ku Harone. Pole, kua kala vali omanu vakuavo.
33:11, 20—Suku wa vangula ndati la Mose ‘mẽla la mẽla’? Ondaka oku vangula ‘mẽla la mẽla’ yi lomboloka oku livanguisa pokati. Pole, Mose ka vanguile muẽle la Suku. Eye wa vangula lakapitiya ka Suku. Mose ka muile Yehova kocipala. Momo, ‘lomue omunu o tẽla oku mõla ocipala ca Suku kuenje o kala vali lomuenyo.’ Kelivulu lia Va Galatia 3:19, tu tangako hati: ‘Ovihandeleko via eciwa lovangelo peka lia kapitiya.’
Ceci tu Lilongisilako:
15:25; 16:12. Yehova o tata omanu vaye.
18:21. Alume va tambula ovikele vekongelo Liakristão va sukila oku sunguluka kuenda oku sumbila Suku. Va sukilavo oku kala vakuacili, kuenda oku yuvula ocipululu.
20:1–23:33. Yehova eye Onganji ya Velapo. Eci va Isareli va enda oku pokola kovihandeleko viaye, ca va kokaila esanju. Koloneke vilo, Yehova o kuetevo omanu a nõla oco va songuile omanu vaye. Oku pokola kolonumbi vieciwa lomanu vaco, ci nena esanju kuenda oku kolapo.
Esilivilo Liolonumbi evi Kokuetu
Nye elivulu Lietundilo li tu sapuila catiamẽla ku Yehova? Elivulu Lietundilo li lekisa okuti Yehova, Ukuakutata omanu vaye locisola, haeye Onjovoli yavo. Kuenda Ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. Yehova o sokiya omanu vaye lonjila yimue okuti, eye o kala Onganji ya Velapo pokati kavo.
Poku tanga ovipama Viembimbiliya via sokiyiwila osemana losemana Vosikola Yupange Wakristão, oka vetiyiwa leci oka lilongisa velivulu Lietundilo. Poku konomuisa eci ca lomboluiwa vemehi liosapi ya linga hati, “Atambululo Kapulilo Embimbiliya,” oka lilongisilako calua catiamẽla kovinimbu vimue Viembimbiliya. Oku konomuisa alomboluilo a sangiwa vemehi liosapi ya linga hati, “Ceci tu Lilongisilako,” cika ku kuatisa okupa esilivilo lia velapo kovipama Viembimbiliya via sokiyiwila osemana losemana.
[Elitalatu kemẽla 8]
Yehova wa nõlele Mose, ulume umue wa liketisile oco a yovole va Isareli kupika
[Elitalatu kemẽla 9]
Afengi ekũi a lekisa okuti Suku o kuete unene woku tumĩla ovava, ekumbi, apuka, ovinyama, lomanu oco va pokole kokuaye
[Elitalatu kemẽla 10]
Yehova wa nõlele Mose oco a kale kapitiya koku sapuila ovihandeleko Viaye ku va Isareli