Sanda Yehova Ukuaku Konomuisa Ovitima
“Sandiliyi ame, kuenje vu kala lomuenyo.”—AMOSI 5:4.
1, 2. Eci Embimbiliya li popia hati, Yehova “o vanja vutima,” ci lomboloka nye?
YEHOVA SUKU wa sapuila uprofeto Samuele hati: “Omunu o vanja okumõleha kuokilu, puãi Yehova o vanja vutima.” (1 Samuele 16:7) Ndamupi Yehova a pondola oku ‘vanja vutima’?
2 Vembimbiliya olonjanja vimue utima, wa siata oku tukuiwa poku lekisa, olonjongole viomunu, ovisimĩlo viaye, locikembe, kuenda ocisola caye. Omo liaco, eci Embimbiliya li popia okuti Suku o vanja vutima, ci lomboloka okuti, eye o kũlĩhĩsa ndomo omunu a tuwa.
Suku wa Konomuisa va Isareli
3, 4. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Amosi 6:4-6, ekalo lipi lia kala kuviali wa pata ekuĩ lia va Isareli?
3 Yehova wa konomuisile uviali wa pata ekuĩ lia va Isareli kotembo ya Amosi. Poku ci linga nye Eye a muile? Elivulu lia Amosi 6:4-6, li lombolola eci catiamẽla ‘komanu va enda oku pekela povola a posuisiwa lolombinga vionjamba. Kuenda vosayala ño loku tandavala.’ Ovo va enda ‘loku lia otulomeme tuo vocunda lolonãle.’ Alume vaco ‘va lisovuila ovisikilo kuenda va nyuila ovinyu polombasiya.’
4 Kefetikilo omuenyo waco wa posokele calua, momo olohuasi via kuata ekalo liwa. Volonjo viavo va kuataile okulia kuwa, lovinyu kuenda va enda oku linga olomapalo lovisikilo viwa. Ovo va enda ‘oku pekaila povola a posuisua lolombinga vionjamba.’ Vakuoloño woku lembulula ovina vio kosiahũlũ, va siata oku sanga olombinga violonjamba vo Samariya, yina ya kala ombala yuviali wa va Isareli. (1 Olosoma 10:22) Va Isareli olombinga viaco va enda oku panga lavio ovina vioku posuisa vovimano.
5. Momo lie Yehova a sumuilile va Isareli kotembo ya Amosi?
5 Ocili okuti, va Isareli va kuatele omuenyo uwa momo va kala volonjo via posoka. Handi vali, va kuatavo okulia kuwa lovinyu yiwa. Kuenda va enda loku yevelela ovisikilo viwa. Anga hẽ ovina evi ovio via sumuisile Yehova? Sio havioko. Ovina evi Yehova wa vieca komanu oco va kuate esanju komuenyo wavo. (1 Timoteo 6:17) Yehova wa sumuilile ovituwa viavo vĩvi, loku tomba kuavo ovihandeleko viaye. Kuenda ka va kuatele ocisola la vakuavo.
6. Kotembo ya Amosi, ndamupi va Isareli va kala konepa yespiritu?
6 Vosi va enda ‘oku nyuila ovinyu polombasiya, loku lia otulomeme tuo vocunda, kuenda oku imba ovisungo,’ veya oku kuatiwa ocipikipiki. Omanu vaco veya oku pulisiwa hati: ‘Anga hẽ vu likala okuti eteke liohali ka liya?’ Ovo va vihĩsile calua ofeka ya va Isareli. Pole, “oku nyoleha kua Yosefe ka vaku sumũilile.” (Amosi 6:3-6) Yehova wa kũlĩhĩle okuti ukuasi wofeka yavo, u pondola oku va tuala kenyõleho. Kotembo yaco, omanu va kala lika loku sakalala lovikele viomuenyo wavo. Cimuamue haico ci kasi oku pita lomanu koloneke vilo. Ovo va kũlĩha okuti, tu kasi koloneke via sulako, pole ka va ci kapeleko. Momo va sakalala lika lovikele viomuenyo wavo. Kuenda ka va kapeleko ohali ya vakuavo ndaño oku lekisa ombili kovina viespiritu.
Va Isareli va Nyõlehele Kespiritu
7. Nye ca pita la va Isareli omo lioku tomba kuavo alungulo a Yehova?
7 Elivulu lia Amosi, li lombolola ciwa ekalo lĩvi lia va Isareli. Ovo va tombele alungulo a Yehova kuenda ka va tavele oku pongolola ovitima viavo. Omo liaco, Yehova wa va yanduluka loku ecelela okuti va yambuiwa lovanyali vavo va Asuria. Ovanyali vavo veya oku punda olombinga viavo violonjamba loku va tuala kumandekua. Kuenje ekalo liavo liwa lieya oku sulila.
8. Ndamupi va Isareli veya oku vĩhisa ekalo liavo konepa yespiritu?
8 Ndamupi va Isareli va pitĩla vekalo eli? Ovitangi viavo via fetika kunyamo wo 997 eci Soma Salomone a piñaliwa lomolãye Rehovama. Kuenje apata ekuĩ a va Isareli a tepiwa kapata a Yuda la Bejamini. Yerevoama ‘omõla a Nevata,’ eye wa kala osoma yatete yuviali wapata ekũi a va Isareli. (1 Olosoma 11:26) Eye wa yonja omanu oco ka vaka ende vali ko Yerusalãi oku ka fendela Yehova loku va sapuila okuti, kupãla calua. Ocili okuti, Yerevoama ka yonguile oku kuatisa omanu. Momo wa ci lingila oku teyuila uviali waye. (1 Olosoma 12:26) Eye wa kuatele usumba wokuti nda va Isareli vamamako oku enda ko Yerusalãi kovipito vioku fendela Yehova, eteke limue vaka tiamẽla kuviali wo Yuda. Omo liaco, poku tẽlisa onjongole ya va Isareli, wa tunga olonãle vivali viulu. Yimue ko Dani, yikuavo ko Betele. Efendelo liaco lioviñumañuma lieya oku linga etavo liuviali wa va Isareli.—2 Asapulo 11:13-15.
9, 10. (a) Ovipito vipi vietavo Soma Yerevoama yatete a sokiyile? (b) Ndamupi Suku a tendele ovipito via lingawaile ko Isareli kotembo ya Soma Yereovama yavali?
9 Yerevoama wa seteka oku finisa etavo liaco liokaliye. Eye wa tumbikavo ovipito ndevi via enda oku lingiwa ko Yerusalãi. Kelivulu lio 1 Olosoma 12:32, tu tangako ndoco: “Keteke liekũi latãlo kosãi yecelãla, Yerevoama wa sokiya ofesta ndeyi yo ko Yuda, kuenje wa lumbila kutala. Haico a lingavo ko Betele.”
10 Yehova lalimue eteke a tavele ovipito viaco vietavo liesanda. Kunyamo wo 844 kotembo yuviali wa Yerevoama yavali, Yehova wa situlula ciwa ovituwa viaco vonduko ya Amosi. Otembo yaco, papitile ale ocita canyamo. (Amosi 1:1) Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Amosi 5:21-24, Suku wa popia hati: “Nda suvuka [ovipito] viene. Nda vi nyehũla muẽle. Si sanjukila olohongele viene vioku fendela. Ndaño vu ndumbila ovilumba viene vioku yoka levi violomema, si vi tambula. Lovilumba viene viombembua eci vu lumba ovinyama via netisua, si vi sanjukila. Onjuela yovisungo viene yi kale kupãla lame. Si yevelela kokusika kuovisikilo viene. Puãi esunga li pite pite ndovava, lesunguluko ndolui ka lu takata.”
Nye ci Popiwa Koloneke Vilo?
11, 12. Ndamupi efendelo lia va Isareli yosimbu lia lisoka leli Liakristão vesanda?
11 Ocili okuti, Yehova wa konomuisile ovitima via va Isareli. Kuenje ovipito viavo lovilumba viavo, ka vi sanjukilile. Koloneke vilo, Yehova ka siatele oku sanjukila ovipito Viakristão vesanda ndeci: Ocipito Conatale kuenda co Paskoa. Afendeli va Yehova va kũlĩha okuti, ka kuli ukamba pokati kesunga leci hacesungako. Kuenda ka kuli ukamba pokati kocinyi lowelema.—2 Va Korindo 6:14-16.
12 Va Isareli va enda oku fendelavo ociñumañuma congombe. Cimuamue haico Akristão vesanda va siata oku linga koloneke vilo. Ndaño okuti vamue va tava Kondaka ya Suku, pole efendelo liavo ka li vetiyiwa locisola vokuetele. Nda ovo va kuatelele ocisola Yehova, nda va kasi oku u fendela “lespiritu kuenda ocili.” Momo eli olio efendelo li u sanjuisa. (Yoano 4:24) Akristão vesanda ka va tava ‘kesunga lipita ndovava, lesunguluko lina li kasi ndolui ka lu takata.’ Kuenda ka va lekisa esumbilo kolonumbi via Yehova. Ovo va ecelela ukahonga kuenda akandu akuavo anene. Va ecelelavo okuti alume va tokekisa olohuela lalume vakuavo.
‘Sola Eci Ciwa’
13. Momo lie tu sukilila oku pokola kelivulu lia Amosi 5:15?
13 Yehova wa popia eci catiamẽla komanu vana va yongola oku u fendela hati: “Suvuki evĩho. Soli esunga.” (Amosi 5:15) Oku sola kuenda oku suvuka, ovituwa vimue via siata vutima womunu. Omo okuti utima wetu wa hongua, tu sukila oku likolisilako oku u lava. (Olosapo 4:23; Yeremiya 17:9) Nda tua ecelela okuti utima wetu u kuata olonjongole vĩvi, tuka sola eci cĩvi kuenda oku suvuka eci ciwa. Nda ka tua yuvuile olonjongole viaco viekandu, ndaño tua likolisilako kupange wa Yehova ka tu taviwa Laye. Omo liaco, tu likutilili ku Yehova oco a tu kuatise oku ‘suvuka eci cĩvi kuenda oku sola esunga.’
14, 15. (a) Kotembo ya va Isareli velie va kala oku linga eci ciwa? Pole, ndamupi va tendiwile la vakuavo? (b) Ndamupi tu pondola oku vetiya vamanji vana va litumbika kupange wotembo yosi?
14 Vamue pokati ka va Isareli va kala oku linga eci ci sanjuisa Yehova. Hosea la Amosi ‘va solele eci ciwa.’ Kuenda va kala ovaprofeto va Yehova. Vakuavo va lingile ohuminyo yoku kala va Nasiri. Vokuenda kuotembo yavo yu Nasiri, omanu vaco va enda loku yuvula okunyua ovina viosi vi koluisa, ca piãla enene ovinyu. (Atendelo 6:1-4) Ndamupi vamue va Isareli va tendele omanu vaco va lieca kupange wa Yehova? Etambululo liepulilo eli, li lekisa ndomo va Isareli va nyolẽhele konepa yespiritu. Elivulu lia Amosi 2:12, li popia hati: “Ene puãi wa nyuisi va Nasiri ovinyu. Lovaprofeto wa va handeleki, hoti, Ko ka sapuli vali ovina viya.”
15 Va Isareli poku mõla ongangu yiwa ya va Nasiri kuenda yovaprofeto, va sukilile oku siapo ovituwa viavo vĩvi. Pole, ka va cilingile. Ovo va enda oku vetiya omanu vaco okuti va liwekepo oku sivaya Yehova. Koloneke vilo, kulivo vamanji valua va tumbika omuenyo wavo wosi kupange wa Yehova ndeci: Akundi votembo yosi, olomisionaliu, olomitavaso vinyula akongelo, kuenda vamanji vana va talavaya Kombetele. Omo liaco, ka tu kavetiyi vamanji ava oku siapo upange wavo. Tu sukila oku va kolisa oco vamameko lupange wavo uwa.
16. Momo lie va Isareli va kalela ciwa kotembo ya Mose okuti kotembo ya Amosi ci sule?
16 Ndaño okuti kotembo ya Amosi, valua va Isareli va kuata ovokuasi, pole, ‘ka va kaile olohuasi kovaso a Suku.’ (Luka 12:13-21) Vakukululu yavo vokuenda kueci cisoka 40 kanyamo, va enda okulia lika o Mana. Ovo ka va lingaile ovipito lolonale via lẽla. Kuenda ka va endaile oku pekela povola a posuisiwa lolombinga vionjamba. Pole, Mose wa va sapuilile hati: “Yehova Suku wo sumũlũisi kupange wosi wovaka ene . . . Alima akuĩ akuãla Yehova Suku yene a kala lene, lacimue wa suki.” (Esinumuĩlo 2:7) Eci va Isareli va kala vekalasoko va kuatele cosi va sukilile. Handi vali, Yehova wa va solele calua, wa va teyuila kuenda wa va sumũlũisa.
17. Momo lie Yehova a tualela va Isareli Vofeka Yohuminyo?
17 Yehova wa ivaluisa omanu vo kotembo ya Amosi ndomo eye a songuila vakukululu yavo toke Vofeka Yohuminyo. Eye wa va kuatisa oku yula ovanyali vavo. (Amosi 2:9, 10) Oco hẽ momo lie Yehova a yovuila va Isareli Kegito loku va tuala Vofeka Yohuminyo? Anga hẽ wa ci lingila oco va kuate ekalo liwa okuti vo yanduluka? Sio, hacoko. Yehova wa cilingila oco va Isareli va kuate elianjo lioku u fendela okuti va liyelisa kespiritu. Pole, omanu vana va kala kuviali wapata ekuĩ lia va Isareli, ka va suvukile eci cĩvi loku sola eci ciwa. Kuenda ka va kaile oku eca esivayo ku Yehova. Momo va litumbikile lika kefendelo lioviteka. Omo liaco, va lekisile etombo ku Yehova.
Yehova o Yambula Olondingaĩvi
18. Momo lie Yehova a tu yovuila konepa yespiritu?
18 Yehova wa suvukile calua ovituwa vĩvi via va Isareli. Ulandu waco wa u lombolola poku popia hati: “Ndu yambuili olohole viene viosi.” (Amosi 3:2) Olondaka evi vi tu ivaluisavo ndomo tua yovuiwa voluali lulo lua vĩha. Yehova poku tu yovola konepa yespiritu wa ci lingila oco tu linge upange waye lutima wetu wosi. Eye ka yongola okuti tu linga vali ocipango cetu muẽle. Omo liaco, omunu lomunu oka li lombolola ku Suku.—Va Roma 14:12.
19. Ndomo elivulu lia Amosi 4:4, 5 li ci lombolola, nye va Isareli va solele vali calua?
19 Cisumuisa calua omo okuti, valua va Isareli ka va kapeleko esapulo lia Amosi. Elivulu lia Amosi 4:4, 5 li lekisa ndomo eye a lombolola ekalo liavo lĩvi kespiritu. Eye wa va sapuila hati: “Enjui ko Betele ha vu lueyelako, ko Giligali oco vu luisiliko olohole, . . . Ci sapuili kuosi, momo oco vu sole oku linga, ene amãla va Isareli.” Pole, va Isareli ka va lekisile onjongole yoku likekembela. Kuenda ka va lavele ovitima viavo. Omo liaco, valua pokati kavo va solele lika eci cĩvi kuenda oku suvuka eci ciwa. Ovo vamamako lefendelo liavo lioviteka. Kuenje, Yehova weya oku va yambula omo liakandu avo.
20. Ndamupi omunu a pondola oku pokola kelivulu lia Amosi 5:4?
20 Kotembo ya va Isareli, ka ca lelukile okuamamako lekolelo ku Yehova. Koloneke vilo Akristão va kũlĩhavo okuti, ka ca lelukile oku yuvula ovituwa vina via siata pokati komanu. Pole, pokati ka va Isareli pa kala vamue va sumbilile Suku omo liocisola vo kuatelele. Kelivulu lia Amosi 5:4 ku lekisa ndomo Yehova a laleka omanu vaco. Eye wa va sapuila hati: “Sandiliyi ame kuenje vu kala lomuenyo.” Koloneke vilo, Yehova wa siata oku lekisavo ohenda komanu vana va likekembela. Kuenje va kasi oku u sandiliya poku kuata ukũlĩhĩso Wondaka yaye kuenda oku linga ocipango caye. Ocili okuti, ka ca lelukile oku kuama onjila yaco. Pole, oku ci linga ci tuala komuenyo ko pui.—Yoano 17:3.
Ekalo Liwa Kotembo Yonjala Kespiritu
21. Onjala yipi yi kasi loku pita lomanu vana va kuãi efendelo lesanda?
21 Vana ka va kuatisile kefendelo liocili, va kala oku lavoka nye? Omanu vaco va kala oku lavoka onjala kespiritu. Yehova wa popia hati: “Kuiya oloneke eci muisa ofeka onjala, onjala yokulia hayoko, pamue enyõna liovava halioko, te onjala yoku yeva olondaka via Yehova.” (Amosi 8:11) Akristão vesanda va kasi loku pita vonjala yaco. Pole, vana vakuavitima via sunguluka va siata oku limbuka ekalo liwa liomanu va Suku. Kuenje va kasi oku kongeliwa vocisoko ca Yehova. Ekalo Liakristão vesanda lia litepa leli Liakristão vocili. Yehova wa popia hati: “Tala, akuenje vange va lia, ene puãi vu kala lonjala. Tala, akuenje vange vanyua, ene puãi vu kala lenyona. Tala, akuenje vange va sanjuka, ene puãi vu kutisua osõi.”—Isaya 65:13.
22. Momo lie tu kuetele esunga lioku sanjuka?
22 Etu tumanu va Yehova, tu kuete aliangiliyo alua kespiritu. Kuenda tua siata oku tambula asumũlũho vocisoko ca Yehova. Anga hẽ tua siata oku kapako ovina viaco? Eci tu lilongisa Embimbiliya loku enda kolohongele viekongelo, lo kolohongele vimbo kuenda viofeka, tu kuata esanju liocili. Handi vali, tu sanjukilavo elomboloko tu kuete Liondaka ya Suku oku kongelamo ocitumasuku ca Amosi.
23. Omanu vana va sivaya Yehova va kuete esumũlũho lie?
23 Ocitumasuku ca Amosi ceca elavoko komanu va yongola oku sivaya Yehova. Ocili okuti, voluali lulo tua siata oku liyaka lekambo liolombongo kuenda ovitangi vikuavo viomuenyo. Pole, omo liocisola tu kuetele Yehova, tua siata oku tambula okulia kuespiritu kuenda asumũlũho alua. (Olosapo 10:22; Mateo 24:45-47) Vosi yetu tu sukila oku eca esivayo ku Yehova una wa siata oku tu ĩha ovina viosi. Tu nõlipo oku eca esivayo kokuaye otembo ka yi pui. Nda tuamamako loku sanda Yehova ukuaku konomuisa ovitima, tuka kuata asumũlũho alua.
Ndamupi o Tambulula?
• Ndamupi va Isareli va kala kotembo yuprofeto Amosi?
• Ndamupi ekalo liapata ekuĩ liusoma wa va Isareli li sokisiwa leli liokoloneke vilo?
• Onjala yipi yi kasi oku pita koloneke vilo? Pole, velie ka va kasi lonjala yaco?
[Elitalatu kemẽla 17]
Valua va Isareli va kuata ukuasi walua pole, kespiritu va kala olohũkũi
[Elitalatu kemẽla 18]
Tu kolisi vamanji vana va litumbika kupange wotembo yosi oco vamameko lupange wavo uwa
[Elitalatu kemẽla 21]
Omanu va Yehova ka va kasi lonjala kespiritu