Unene Wa Yehova Ka U Kũlĩhĩsua
“Yehova unene, wa posokela enene esivayo. Unene waye ka u kũlĩhisua.”—OSAMO 145:3.
1, 2. Daviti wa kala omunu umue wa tuwa ndati? Kuenda ndamupi eye a litendele oku ci sokisa la Suku?
KELIVULU Liosamo 145, ya sonehiwa lulume umue wa kũlĩhĩwile ciwa kosimbu. Eci a kala umalẽhe, wa liyakele locindululu cimue ca limalẽhele cocili kuenje wa tẽla oku ci ponda. Omo okuti wa kala soma umue ukualohoka, ukualosamo waco u wa tẽla oku yula ovanyãli valua. Onduko yaye eye Daviti, una wa kala osoma yavali ko Isareli yosimbu. Omo liovilinga viwa Daviti a lekisa, ndaño okuti wa fa ale, pole, toke cilo olohuluwa viomanu va kũlĩha ovina viatiamẽla kokuaye.
2 Daviti wa linga ovopange alua a komohĩsa kuenda wa lekisile umbombe wocili. Eye wa imbila ocisungo catiamẽla ku Yehova hati: “Eci mbanja ilu liove, hailio upange wovimuine viove, leci mbanja osãi lolombungululu wa lulika, sokolola siti, Omunu hẽ nye okuti o wivaluka, pamue omõla omunu okuti o lipasula laye?” (Osamo 8:3, 4) Daviti ka kuatele ovisimĩlo vioku livelisapo eye muẽle, pole watiamisila oku yovuiwa kuaye kovanyãli vaye vosi lekuatiso lia tunda ku Yehova Suku poku popia hati: “Wa nyiha otevele yeyovo liove. Okuomboka kuove kua muisa unene.” (2 Samuele 22:1, 2, 36) Yehova wa lekisa umbombe poku kuatela ohenda vakuakandu kuenje, Daviti wa eca olopandu viaye ku Suku omo liohenda yaye ya piãla.
‘Ndi Kemainya Suku Osoma’
3. (a) Ndamupi Daviti a tendele ocikele coku kala osoma ya va Isareli? (b) Ndamupi Daviti a yonguile oku sivaya Yehova?
3 Ndaño okuti Daviti wa kala osoma ya nõliwile la Suku, pole, wa tendele Yehova okuti, eye Osoma yocili ya va Isareli. Omo liaco, eye wa popia hati: “Usoma wove, a Yehova, kuenda ove wa kemãla, wa tulamela vosi, haive Fu!” (1 Asapulo 29:11) Daviti wa kapeleko Suku okuti eye Soma! Eye wa imba ocisungo hati: “Hu kemainya, a Suku yange, a Soma yange. Manduila onduko yove oloneke viosi. Oloneke viosi hu panduila. [Ndi] sivaya ño-o hũ onduko yove.” (Osamo 145:1, 2) Daviti wa kuatele onjongole yoku sivaya Yehova Suku oloneke viosi kuenda otembo yenda ño hũ.
4. Ovohembi api a situluiwa Vosamo 145?
4 Osamo 145, yeca etambululo liasuapo ku Satana, una wa popia hati, Suku ombiali yimue yi lisokolola lika oyo muẽle haeye ka ecelela elisanjo komanu vaye. (Efetikilo 3:1-5) Osamo eyi, yi sitululavo uhembi wa Satana, eci a popia hati, omanu va pokola lika ku Suku omo liekuatiso va tambula kokuaye kuenda ka va ci lingila omo liocisola. (Yovi 1:9-11; 2:4, 5) Akristão koloneke vilo va kasivo oku eca etambululo kovohembi Eliapu ndeci Daviti a linga. Ovo vatiamisila elavoko liavo lioku kuata omuenyo ko pui vemẽhi liuviali Wusoma, momo va yongola oku sivaya Yehova otembo ka yi pui. Kuli olohuluwa vialua viomanu okuti va fetika ale oku ci linga, poku lekisa ekolelo liavo kocilumba cocisembi ca Yesu. Handi vali, ovo va vumba Yehova lepokolo liocili kumue locisola poku litumbika kokuaye kuenda oku papatisiwa okuti va linga afendeli vaye.—Va Roma 5:8; 1 Yoano 5:3.
5, 6. Apuluvi api tu kuete voku pandula Yehova kuenda oku eca esivayo Kokuaye?
5 Sokolola ño handi apuluvi alua etu tumanu va Yehova tu kuete voku eca olopandu kokuaye kuenda oku u sivaya. Etu tu ci linga poku likutilila eci tu vetiyiwa kutima letosi limue tua tanga Vembimbiliya. Handi vali, tu eca olopandu vietu viesivayo eci tu vetiyiwa lonjila ya Suku yoku kala ciwa lomanu vaye, ale ceci tu sanjukila ovina vi komohĩsa eye a lulika. Etu tu ecavo olopandu ku Yehova Suku eci tu vangula la vamanji Akristão kolohongele vietu, ale ceci tu vangula lavo konjo ovina viatiamẽla kocipango caye. Ocili okuti, ‘ovopange osi awa’ a lingiwila Usoma wa Yehova Suku, a eca esivayo kokuaye.—Mateo 5:16.
6 Ovolandu okaliye atiamẽla kovopange aco awa, mua kongela oku tungiwa kuovitumãlo vialua viefendelo vina via lingiwa lomanu va Yehova kolofeka vina okuti kuli uhukũi walua. Vialua pokati kovitumãlo viaco via siata oku tungiwa lekuatiso liolombanjaile vieciwa la vamanji va sangiwa kolofeka vikuavo. Vamanji vamue va siata oku enda kolofeka viaco oku ka litumbika kupange woku tunga Olonjango Viusoma. Eci ca velapo vali enene pokati kovopange aco awa, oku sivaya Yehova poku kunda olondaka viwa Viusoma waye. (Mateo 24:14) Ndomo ovinimbu via sulako Viosamo 145 vi lekisa, Daviti wa sanjukilile calua uviali wa Suku kuenda wa eca esivayo kusoma Waye. (Osamo 145:11, 12) Anga hẽ ove wa siatavo oku sanjukila oku viala kua Suku kuocisola? Ove hẽ olonjanja viosi wa siata oku sapuilako vakuene eci catiamẽla Kusoma wa Suku?
Ovolandu Atiamẽla Kunene wa Suku
7. Lombolola esunga liavelapo lioku eca esivayo ku Yehova.
7 Osamo 145:3, yi lekisa esunga liavelapo lioku eca esivayo ku Yehova. Daviti wa imba ocisungo hati: “Yehova unene, wa posokela enene esivayo. Unene waye ka u kũlĩhisua.” Unene wa Yehova ka u sulila. Omanu ka va tẽla oku kũlĩhĩsa ovina viosi viatiamẽla kunene waye kuenda unene waco ka u sokisiwa lowu womanu. Pole, tuka kuatisiwa poku konomuisa ovolandu atiamẽla kunene wa Yehova una ka u kũlĩhĩsua.
8. Nye ilu li situlula catiamẽla kunene wa Yehova?
8 Seteka oku ivaluka onjanja yimue eci wa kala ocipãla locinyi co volupale, okuti vuteke waco ove wa tala kilu kua yela kuenda ka kua kale alende. Anga hẽ kua komõhele poku tala olombungululu vialua viatuila vowelema? Kua vetiyiwile hẽ oku eca esivayo ku Yehova omo liunene waye woku lulika olombungululu viaco vi komohĩsa vi kasi kilu? Pole, cilo ove wa mõla lika onepa yimue yitito yolombungululu vi sangiwa vocengele catiamẽla koluali. Kuli eci ci pitahãla ocita colohuluwa vioviengele violombungululu. Pokati koviengele viaco, etu tu pondola lika oku mõla oviengele vitatu vina okuti ka ci sukila oku vi tala lomakina. Ocili okuti, olombungululu ka vi tendiwa kuenda oviengele violombungululu vi sangiwa kilu, vieca uvangi watiamẽla kunene wa Yehova woku lulika ovina kuenda unene waye una ka u kũlĩhĩsua.—Isaya 40:26.
9, 10. (a) Ovina vipi viatiamẽla kunene wa Yehova via lekisiwila ku Yesu Kristu? (b) Ndamupi epinduko lia Yesu li pondola oku pamisa ekolelo lietu?
9 Konomuisa ondaka yikuavo yatiamẽla kunene wa Yehova okuti mua kongela Yesu Kristu. Unene wa Yehova wa limbukiwila koku lulikiwa Kuomõlaye kuenda koku talavaya laye “ndomesele.” (Olosapo 8:22-31) Yehova wa lekisa ocisola ca velapo poku eca Omõlaye wongunga oco a linge ocilumba cocisembi coku yovola omanu. (Mateo 20:28; Yoano 3:16; 1 Yoano 2:1, 2) Yehova wa linga ocikomo cimue okuti omanu ka va pondola oku kuata elombololoko liaco. Ocikomo caco catiamẽla koku pindula Yesu letimba liespiritu okuti kafi vali.—1 Petulu 3:18.
10 Vepinduko lia Yesu mua kongela ovina vialua vi komohĩsa viatiamẽla kunene wa Yehova una ka u kũlĩhĩsua. Ocili okuti, Suku wa tumbulula olondunge via Yesu viatiamẽla kovopange ana okuti mua kongela ovina viletiwe levi ka viletiwe. (Va Kolosai 1:15, 16) Vovina viaco viletiwe levi ka viletiwe mua kongela oviluvo vikuavo viespiritu, ilu, ongongo kuenda ovina viosi vi kuete omuenyo vi sangiwa mulo voluali. Handi vali, Yehova poku pindula Yesu wa tumbululavo ukũlĩhĩso wasuapo Womõlaye watiamẽla kovina viokilu kuenda ovolandu atiamẽla kovina via palo posi, vina eye a imbila uvangi osimbu handi keyile voluali. Poku ci linga, wa tumbulula ovina viosi Yesu a kũlĩhĩle eci a kala omunu umue walipua oko kilu. Ocili okuti, uvangi unene wa Yehova ka u kũlĩhĩsua, wa limbukiwila kepinduko lia Yesu. Elinga liaco eli likomohĩsa olio uvangi u lekisa okuti, kuka kala epinduko. Kuenje eci ci pamisa ekolelo lietu liokuti, Suku o kuete epondolo lioku pindula vali olohuluwa viomanu vana va fa eci a ka va ĩha olondunge viavo vialipua.—Yoano 5:28, 29; Ovilinga 17:31.
Ovopange a Komohĩsa Kuenda Ovilinga Vinene
11. Elinga lipi li komohĩsa lia Yehova lia fetika okupisa keteke lio Pendekoste kunyamo wo 33 K.K.?
11 Tunde eci Yesu a pinduiwa, Yehova wa siata oku lekisa ovilinga vikuavo vinene haivio vi komohĩsa. (Osamo 40:5) Keteke lio Pendekoste kunyamo wo 33 K.K., Yehova wa tumbika ofeka yokaliye okuti, “Isareli wa Suku” poku sokiya olondonge via Kristu vina via wavekiwa lespiritu sandu. (Va Galatia 6:16) Ofeka yaco yokaliye kespiritu yeya oku lisanduila kolonepa viosi violuali. Noke yoku fa kuolondonge via Yesu, kueya oku kala omanu vana va tomba Suku okuti va tumbika Etavo Liakristão Vesanda. Pole, Yehova wamamako loku lekisa ovilinga viaye vi komohĩsa viatiamẽla koku tẽlisiwa kuocipange caye.
12. Embimbiliya poku pongoluiwila valimi alua a vanguiwa voluali luosi ci lekisa uvangi we?
12 Embimbiliya lia tatiwa lutate kuenje lieya oku pongoluiwila kalimi alua a kasi oku vanguiwa cilo voluali. Upange woku pongoluila Embimbiliya valimi akuavo, olonjanja vimue wa lingiwa lovitangi vialua kuenda omanu vana va linga upange waco, va suvukiwa toke kolofa via endisiwa lomanu va Satana. Ocili okuti, nda upange woku pongoluila Embimbiliya valimi akuavo ka wa lingiwile locipango ca Yehova Suku ukuonene ka u kũlĩhĩsua, Embimbiliya nda ka li sangiwa kueci ci pitahãla 2.000 kalimi!
13. Ndamupi unene wa Yehova wa siata oku lekisiwa poku tẽlisiwa kuocipango Cusoma Waye tunde kunyamo wo 1914?
13 Unene wa Yehova wa siata oku limbukiwila kocipango Cusoma waye. Kunyamo wo 1914, eye wa vialeka Omõlaye Yesu Kristu komangu Yusoma wokilu. Noke yotembo yimue yitito, Yesu weya oku liyaka la Satana kumue lolondele viaye kuenje wa va tundisa kilu, va kapiwa ocipepi la palo posi, osimbu va lavoka oku imbiwa vonjembo. (Esituluilo 12:9-12; 20:1-3) Tunde kotembo yaco, olombuavekua via Yesu via siata oku pita velambalalo lialua. Pole, Yehova wa siata oku va kuatisa vokuenda kuotembo yilo yetukuluko lia Kristu ka li muiwa lovaso etu.—Mateo 24:3; Esituluilo 12:17.
14. Upange upi u komohĩsa Yehova a linga kunyamo wo 1919? Kuenda ndamupi wa tẽlisiwa?
14 Kunyamo wo 1919, Yehova wa lekisa elinga likuavo li komohĩsa li lekisa uvangi wunene waye. Upange wolombuavekua via Yesu okuti wa tiukilile konyima, noke weya oku tumbuluiwa. (Esituluilo 11:3-11) Vokuenda kuanyamo eya oku kuamamo, olombuavekua vieya oku kuata ombili yocili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku una wa tumbikiwa oko kilu. Olombuavekua vikuavo vieya oku ongoluiwa oco vi tẽlise etendelo lieci ci soka 144.000 kolombuavekua. (Esituluilo 14:1-3) Handi vali, pokati kolombuavekua via Kristu, Yehova opo a tumbika ociseveto ‘coluali luokaliye’ okuti, ocisoko comanu vakuesunga. (Esituluilo 21:1) Pole, nye cika pita ‘voluali luokaliye’ eci olombuavekua viosi vika enda kilu?
15. Upange upi wa lingiwa Lakristão olombuavekua? Kuenda nye ceyilila kupange waco?
15 Vutala Wondavululi 1 Wenyenye kuenda 15 Wenyenye wa sandekiwa kunyamo wo 1935, mu sangiwa ovipama vi lombolola eci catiamẽla ‘kowiñi wakahandangala’ wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 7. Akristão olombuavekua lombili yocili va fetika upange woku ongolola owiñi waco owu, wa tunda, kolofeka viosi, kapata osi kuenda kalimi osi oco va likongele lavo kefendelo. “Owiñi [waco owu] wakahandangala,” uka puluka “kohali ya piãla” ya laika oku iya, oco u kuate omuenyo ko pui Vofeka Yelau okuti vaka linga olonungi ‘violuali luokaliye.’ (Esituluilo 7:9-14) Omo liupange wa lingiwa Lakristão olombuavekua woku kunda Usoma loku longisa omanu oco va linge olondonge, cilo voluali luosi muli etendelo limue li pitahãla olohuluwa epandu komanu, vana va kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi. Helie o sesamẽla oku sivayiwa omo lievokiyo lietendelo liaco, okuti lia tẽlisiwa ndaño loku lambalaliwa la Satana kuenda loluali luaye lũvi? (1 Yoano 5:19) Yehova eye lika o tẽla oku linga upange waco lekuatiso liespiritu sandu liaye.—Isaya 60:22; Sakariya 4:6.
Ulamba Wapiãla wa Yehova Kuenda Uviali Waye
16. Momo lie omanu ka va ponduila oku mõla lovaso avo ‘ulamba wa piãla wuviali wa Yehova’?
16 Ocili okuti, ‘ovopange osi a komohĩsa’ a Yehova kuenda ‘ovilinga violohõlo’ viaye ndaño okuti a litepa, lalimue eteke aka ivaliwa. Daviti wa soneha ndoco: “Ocitumbulukila ci sivaya ovopange ove kocitumbulukila cikuavo. Va lombolola ovilinga viove violohõlo. Ulamba wa piãla wuviali wove, lovilinga viove vi komohĩsa, ovio [ndi] sinyanyẽha. Omanu va sapula unene wovilinga viove vi yokokisa. Lame ndombolola okukemãla kuove.” (Osamo 145:4-6) Oco hẽ, ndamupi Daviti a kũlĩhĩle eci catiamẽla kulamba wa Yehova nda “Suku espiritu” kuenda ka muĩwa lovaso?—Yoano 1:18; 4:24.
17, 18. Ndamupi Daviti a pondola oku amamako oku sola calua ‘ulamba wa piãla wuviali wa Yehova’?
17 Ndaño okuti Daviti ka ponduile oku mõla Suku, pole kua kala olonjila vialua vio kuatisa oku vokiya esanju liaye liatiamẽla kuviali wa Yehova. Ndeci, eye wa tẽla oku tanga Ovisonehua vi lombolola ovilinga vi komohĩsa via Suku ndeci, ulandu watiamẽla koku kunduiwa kuoluali luosi letande liovava. Handi vali, Daviti soketi wa kũlĩhĩlevo ulandu watiamẽla kolosuku viesanda vio ko Egito ndomo via kutisiwa osõi eci Suku a yovola va Isareli kupika wo ko Egito. Ovolandu aco, a lekisa uvangi wuviali wa Yehova kuenda unene waye.
18 Ocili okuti, oku amamako kua Daviti oku sola calua uviali wa Suku ka kuatiamẽlele lika koku tanga kuaye Ovisonehua pole momo lioku sokolola eci a tanga. Ci tava okuti, eye wa enda loku sokolola ovina vi komohĩsa via pita eci Yehova a eca Ocihandeleko ku va Isareli. Kua kala oviliakulo, ondalu, alende kuenda ondaka ya kãla ya tunda volumbeta. Omunda Sinai ya luluma kuenda ya tuima owisi. Va Isareli vosi va liongoluilile vemẽhi liomunda yaco, va yeva “ovihandeleko ekũi” via tunda vokati kondalu kuenda valende eci Yehova a vi sapuila kungelo umue wa kala kapitiya kaco. (Esinumuĩlo 4:32-36; 5:22-24; 10:4; Etundilo 19:16-20; Ovilinga 7:38, 53) Ovina viaco evi, via kala ovilinga vimue vi komohĩsa viunene wa Yehova! Omanu vana va sole Ondaka ya Suku okuti va sokolola ovolandu a tukuiwa ndeti, va vetiyiwa ‘lulamba wa piãla wuviali wa Yehova.’ Koloneke vilo, etu tu kuete Embimbiliya liosi okuti mu sangiwa ovinjonde vialua viulamba vi tu komohĩsa poku limbuka unene wa Yehova.—Esekiele 1:26-28; Daniele 7:9, 10; Esituluilo kocipama 4.
19. Nye cika vokiya ocisola cetu ku Yehova?
19 Cimue vali ca kuatisa Daviti oku komoha calua uviali wa Suku, koku lilongisa eci catiamẽla kovihandeleko vina Yehova a ecele ku va Isareli. (Esinumuĩlo 17:18-20; Osamo 19:7-11) Oku pokola kovihandeleko via Yehova, kua kuatisa va Isareli kuenje, ca va lingisa okuti va litepa lomanu vakuavo. (Esinumuĩlo 4:6-8) Nda tua likolisilako oku tanga Embimbiliya oloneke viosi lonjongole yocili kuenda oku sokolola eci tua tanga ndeci Daviti a linga, cika vokiyavo ocisola cetu ku Yehova.
Ovituwa Viwa Via Yehova vi Kemainya Unene Waye
20, 21. (a) Osamo 145:7-9, yi kemanya unene wa Yehova velitokeko liovituwa vipi? (b) Ndamupi ovituwa via Suku via tukuiwa palo vi tendiwa lomanu vana vo sole?
20 Ndomo tua lilongisa, tua limbuka okuti, ovinimbu epandu viatete Viosamo 145, vi tu lekisa uvangi wocili woku sivaya Yehova omo liovina a linga vi lekisa unene waye ka u kũlĩhĩsua. Okupisa kocinimbu 7 toke 9, ku lombolola eci catiamẽla koku sivaya Suku omo liovituwa viaye viwa. Daviti wa imba ocisungo hati: “Va tukula oluhimo lunu wove wa lua kuenje va imbila esunga liove ovisungo. Yehova ukuacali, o kasi lohenda, o livala konyeño. Ocisola caye ka ci pui ca lua cimue. Yehova o lingila [omanu] vosi ohenda. Ocisola caye ci kasi koviluvo viaye viosi.”
21 Palo, Daviti wa velisapo calua oku tukula esunga lia Yehova kuenda ovituwa viaye viwa vina via patãliwa la Satana Eliapu. Ndamupi ovituwa viaco viwa via siata oku tendiwa lomanu vana va sole Suku okuti va pokola kuviali waye? Ohenda ya Yehova kuenda ocituwa caye coku viala lesunga, ca siata oku nena esanju liocili kafendeli vaye okuti ka va liwekapo oku eca esivayo Kokuaye. Handi vali, Yehova wa siata oku lekisa ohenda ‘komanu vosi.’ Tua kolela okuti, ohenda ya Suku yi kuatisa omanu valua oku likekembela akandu avo kuenda oku linga afendeli vaye vocili osimbu handi kuli epuluvi liaco.—Ovilinga 14:15-17.
22. Ndamupi Yehova a siata oku tata omanu vaye?
22 Daviti wa solavo ovituwa via Suku vina Eye muẽle a tukula eci a ‘vinjukila kovaso a Mose loku popia hati, Yehova, Yehova Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili.” (Etundilo 34:6) Omo liaco, Daviti wa tẽla oku popia hati: “Yehova ukuacali, o kasi lohenda, o livala konyeño. Ocisola caye ka ci pui ca lua cimue.” Ndaño okuti Yehova o kuete unene umue ka u kũlĩhĩsua, eye o lekisa esumbilo komanu vaye poku va tata lohenda. Eye o lekisa ohenda yocili poku ecela omanu vana va likekembela akandu avo lekuatiso liocilumba ca Yesu. Yehova olivala konyeño poku eca epuluvi komanu vaye oco va siepo ahonguo ana a pondola oku va tateka oku iñila voluali luaye luokaliye luesunga.—2 Petulu 3:9, 13, 14.
23. Ocituwa cipi ci soliwe calua tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
23 Daviti wa sivaya ocisola ka ci pui ca Suku. Ovinimbu vikuavo Viosamo 145, vi lombolola ndomo Yehova a siata oku lekisa ocituwa eci kuenda ndomo omanu vana va pokola kokuaye va siata oku lekisa olopandu viavo kocisola caye ka ci pui. Ondaka eyi tuka yi lilongisa vocipama cikuãimo.
Ndamupi o Tambulula?
• Apuluvi api tu kuete oku sivaya Yehova “oloneke viosi”?
• Ovolandu api a lekisa okuti unene wa Yehova ka u kũlĩhĩsua?
• Ndamupi tu pondola oku amamako oku sola uviali wa Yehova?
[Elitalatu kemẽla 3]
Oviengele violombungululu vi kasi kilu vi eca uvangi watiamẽla kunene wa Yehova
[Elitalatu kemẽla 3]
Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Elitalatu kemẽla 5]
Ndamupi unene wa Yehova wa lilekisa kueci catiamẽla ku Yesu Kristu?
[Elitalatu kemẽla 6]
Eci va Isareli va tambula Ocihandeleko Komunda Sinai, ovo va mõla uvangi wulamba wa Yehova