Amalẽhe Ukasi Hẽ Oku Liangiliyila Ekalo Liwa Kovaso?
“Nda kũlĩha ovisimĩlo ñasi loku vu simĩla; ovisimĩlo viaco vioku u kuatisi, havioku-vu-lingako cĩvi, haivio vioku waveli elavoko lioloneke viya.”—YEREMIYA 29:11.
1, 2. Ovitangi vipi amalẽhe va kasi oku liayaka lavio?
AKULU va siata oku sima hati, otembo yovomalẽhe yiwa calua. Ovo va ivaluka ongusu lombili va kuata eci va kala amalẽhe. Va ivalukavo eci ka va kuatele ovikele vialua viupange. Eyi ya kala otembo yimue yesanju. Kuenda va kuatele epuluvi lioku nõla eci vaka linga kovaso.
2 Pole, amalẽhe va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kutunga wavo. Ove umalẽhe ci tava okuti o liyaka lepongoloko li pita vetimba liove. Kosikola o liyakavo lakamba va yongola oku ku yapula. Kuenda o sukila oku likolisilako oco o yuvule oku sipa eliamba, uholua, lukahonga. O kuetevo ocitangi coku yuvula oku litenga vo pulitika. Amalẽhe va kasi oku liyaka lovitangi vialua. Pole, ovo va kuete otembo yoku nõla onjila va sukila oku kuama. Ove umalẽhe onjila yipi oka kuama?
Sanjukila Otembo Yove Yovomalẽhe
3. Elungulo lipi soma Salomone a eca kamalẽhe?
3 Akulu va siata oku popia hati, otembo yovomalẽhe, yi pita lonjanga. Ovo va kuete esunga. Momo vokuenda kuotembo, una okuti etaili umalẽhe oka kuka. Eye o sukila oku linga ovina viosi a tẽla osimbu ka kukile handi. Omo liaco, Soma Salomone wa popia hati: “Yolela oloneke viove viovukuenje; utima wove u ku sanjuise voloneke viove viovokuenje; enda ndeci utima wove u panga; enda oko ovaso ove a lete.” Salomone wa lungulavo amalẽhe hati: “Upa ohele vutima wove kuenda olongembia vi pue vetimba liove.” Noke wamisako vali lolondaka viaye hati: “Oloneke viovokuenje ndaño viovutila viosi esanda.”—Ukundi 11:9, 10.
4, 5. Momo lie amalẽhe va sukilila oku lingiliyila ciwa oloneke vio kovaso? Ci lombolola.
4 Anga hẽ olondaka via Salomone via ku lomboloka? Sokolola ndeci nda umalẽhe umue wa tambula olombongo vialua. Nye aka linga lolombongo viaco? Eye pamue o vi pesila kovina ka vi kuete esilivilo. Noke o sokisiwa lomõla ocisandui Yesu a tukula volusapo luaye. (Luka 15:11-23) Nye cika pita laye eci olombongo viaco vipua? Nda wa linga lavio omĩlu okuti vi livokiya, eye kaka livela. Momo vi ko kuatisa komuenyo waye wokovaso.
5 Umalẽhe o sukila oku sokisa otembo yaye ndombanjaile a tambula ku Suku. Nye a sukila oku linga votembo yaye yovomalẽhe? Anga hẽ otembo yove yosi o yi pesila ño kovina ka vi kuete esilivilo? Ku sokolola hẽ kotembo yokovaso? Nda kua sokoluile ciwa, oloneke viove “viovutila” vika kala ‘esanda liaño.’ Ove o sukila oku liangiliya ciwa votembo yovomalẽhe. Kuenje cika ku kuatisa kotembo yo kovaso.
6. (a) Salomone o vetiya amalẽhe oku linga nye? (b) Yehova omalẽhe o va yonguila nye? Kuenda va pondola ndati oku kuata omuenyo uwa kovaso?
6 Salomone wa tukula eci ci pondola oku ku kuatisa kotembo yokovaso. Eye wa popia hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila.” (Ukundi 12:1) Amalẽhe ci tava okuti va kuata omuenyo uwa kovaso. Pole va sukila oku pokola kolonumbi via Yehova kuenda oku linga ocipango caye. Yehova wa ecele onumbi yeci va Isareli va sukilile oku linga. Eye wa va sapuila hati: “Nda kũlĩha ovisimĩlo ñasi loku vu simĩla; ovisimĩlo viaco vioku u kuatisi, havioku-vu-lingako cĩvi, haivio vioku waveli elavoko lioloneke viya.” (Yeremiya 29:11) Yehova o yongola okuti ove umalẽhe o kuata “elavoko lioloneke viya.” Nda wa ivaluka Yehova kovina viosi o linga, oka kuata omuenyo uwa kovaso.—Esituluilo 7:16, 17; 21:3, 4.
Kuata Ukamba Uwa la Yehova
7, 8. Umalẽhe o tẽla oku kuata ndati ukamba la Suku?
7 Tiago o tu vetiya oku ivaluka Yehova. Eye o tu vetiya oku kuata ukamba wocili la Suku. Kuenje Suku o lingavo ekamba lietu. (Tiago 4:8) Yehova eye Ulukiki wetu kuenda Wavelapo voluali luosi. Eye lika o sesamẽla efendelo lesivayo. (Esituluilo 4:11) Nda tua kuata ukamba laye, eye oka lingavo ekamba lietu. Omo liaco, tu sukila oku u sumbila lutima wetu wosi.—Mateo 22:37.
8 Kuli olonjila via litepa vioku kuata ukamba la Yehova. Upostolo Paulu wa popia hati: “Pandikisi loku likutilila. Eci vu likutilila, lavululi, kuenje kali lolopandu.” (Va Kolosai 4:2) Eci ci lomboloka okuti, amalẽhe va sukila oku kuata ocituwa coku likutilila. Ku ka sanjuke ño loku tambulula hati, amene, eci isiove a linga ohutililo. Kuata ocituwa coku sapuila Yehova ovisimĩlo viove. O sole hẽ oku u lomboluila ovitangi viove? Wa siata hẽ oku popia ku Yehova ovina vimue okuti ka via lelukile oku vi sapula komunu? Olohutililo o linga lutima wove wosi, vika ku kuatisa oku sanga ombembua yocili. (Va Filipoi 4:6, 7) Ovio, viecelela okuti ukamba wetu la Yehova u livokiya. Nda tua pokola kokuaye, eye oka lingavo ekamba lietu.
9. Amalẽhe va yeva ndati kolondaka via Yehova?
9 Embimbiliya li tu lekisa onjila yikuavo yoku kuata ukamba la Yehova. Olio li popia hati: ‘Yevelela alungulo, tava koku longiwa, oco o lunguke koloneke viya kovaso.’ (Olosapo 19:20) Nda wa pokola kalungulo a Yehova loku tava kokuaye, oka kuata omuenyo uwa kovaso. Nye o sukila oku linga ci lekisa okuti o kasi oku pokola ku Yehova? O sukila oku endaenda kolohongele kuenda oku yevelela ovipama viosi vi lingiwa. O sukilavo oku “sumba so la nyõho” poku kala konjo eci va linga elilongiso Liembimbiliya vepata. (Va Efeso 6:1, 2; Va Heveru 10:24, 25) Wa siata hẽ oku ‘sandiliya otembo’ yoku lipongiyila ovipama viekongelo loku tanga Embimbiliya? O sole hẽ oku konomuisa atosi ana ka a ku lombolokele ciwa? Wa siata hẽ oku kapako ovina o lilongisa oco o linge ‘ukualondunge’? (Va Efeso 5:15-17; Osamo 1:1-3) Nda wa ci linga, oka kuata ukamba la Yehova.
10, 11. Ekuatiso lie amalẽhe va tambula nda va pokola kalungulo a Yehova?
10 Usonehi welivulu Liolosapo wa fetika lolondaka vi lekisa esilivilo lielivulu liaco. Eye wa popia hati: “Omanu va kũlĩha olondunge loku longiwa, va yeva olondaka viuloño, va pindisua levi via sunguluka, levi viesunga locili, levi via suñama, okuti olondunge vi eciwa ku vakuanumbi, lukũlĩhiso lesuluviko kamalẽhe.” (Olosapo 1:1-4) Eci o tanga elivulu Liolosapo, nda wa kapako alungulo aco oka kala omunu ukuesunga. Kuenje Yehova oka sanjuka calua kuenda oka linga ekamba liove. (Osamo 15:1-5) Osimbu amamako kolondunge, kukũlĩhĩso kuenda kuloño cika ku kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka.
11 Ka ca sungulukile hẽ okuti umalẽhe o pokola kolonumbi evi? Ca sunguluka. Momo kuli amalẽhe valua va kasi oku ci linga. Kuenje va siata oku sumbiwa la vakuavo. Kuenda ka va siatele ‘oku lavisiwa.’ (1 Timoteo 4:12) Olonjali viavo via sanjuka calua. Kuenda va kasivo oku sanjuisa Yehova. (Olosapo 27:11) Amalẽhe vaco va kũlĩha okuti olondaka vilo Viembimbiliya viatiamẽla kokuavo. Olio li popia hati: “Limbuka omunu wa pua eko, ndomo a kasi, tala u wa sunguluka, momo omunu ukuambembua o mõla ovitumbulukila.”—Osamo 37:37.
Nõla Onjila ya Sunguluka
12. Momo lie amalẽhe va sukilila oku nõla ciwa akamba vavo? Nda ka va nõlele ciwa akamba nye cika pita lavo?
12 Otembo yovomalẽhe oyo yiwa koku nõla onjila omunu a yongola oku kuama. Amalẽhe vamue va siata oku nõla onjila ka ya sungulukile. Noke va pita lovitangi vialua. Pole, oku nõla lolondunge, ku nena esanju komuenyo. Nda ove umalẽhe kua nolẽle ciwa, oka livela komuenyo wove wosi. Konomuisa atosi avali atiamẽla koku nõla onjila yi kuamiwa ndeci: Helie ove o pondola oku nõla oco a linge ekamba liove? Momo lie o sukilila oku nõla ciwa akamba? Elivulu Liolosapo li popia hati: “U endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge, u puãi endaenda laveke o yambuiwa.” (Olosapo 13:20) Elungulo eli li lekisa okuti, akamba tua nõla va pondola oku tu sambuisako ovituwa viavo. Ove o yongola oku kala ndelie?
13, 14. (a) Akamba tu nõla ci tava okuti va kuete ovituwa vie? (b) Nye amalẽhe va sukila oku yuvula?
13 Ove o pondola oku kuata ovituwa ndevi viakamba wa nõla. Ci tava okuti o linga ekamba liovisikilo o sole oku yevelela, lieci o sole oku tanga valivulu, leci o tala volosinema kuenda vo Internet. Ci tavavo okuti, o linga ekamba liolongangala, liava va litumbika kukahonga, lava va sipa eliamba kuenda lia vana va linga ovina vikuavo Suku a nyãle. Nda wa kuama onjila eyi, o kasi oku livala ukamba ‘laveke’ va siata oku popia hati, ka kuli Yehova.—Osamo 14:1.
14 Omo okuti ove wa siata oku endaenda kolohongele, ci tava okuti osima hati wa pama kespiritu. Noke o fetika oku yevelela ovisikilo vina via posoka oku vi yevelela. Pole, olondaka viaco ka via sungulukile. Ci tava okuti o sima hati, nda wa tala alitalatu omanu va kasi epolõla ka ci lingi cimue. Upostolo Paulu oku sapuila hati, onjila eyi ka ya sungulukile. Eye wa popia hati: “Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Kuli amalẽhe valua va siata oku nyõla ovituwa viavo viwa omo liakamba vãvi va nõla. Yuvula akamba vosi vãvi. Nda wa ci linga oka pokola kelungulo liupostolo Paulu wa popia hati: “Ko ka lisetahaisi loluali lulo, puãi kuati ovitima viokaliye okuti ovimuenyo viene vi pongoluiwa, kuenje vu limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, [kuenda] ca pua eko.”—Va Roma 12:2.
15. Oku nõla kupi kukuavo amalẽhe va sukila oku linga? Kuenda ovitangi vipi va liyaka lavio poku nõla onjila va yongola oku kuama?
15 Nda ove wa mãla oku lilongisa kosikola, sokolola onjila o sukila oku kuama. Ci tava okuti o kasi vofeka yimue okuti ka ca lelukile oku sanga upange. Kuenje akamba vove va ku vetiya oco o sange upange umue uwa. Nda o kasi vofeka yimue muli ukuasi, ci tava okuti o nõla upange umue u ku tuala vonjanjo. Ci tavavo okuti o vetiyiwa lolonjali viove kuenda alongisi kosikola oco o sange upange umue va feta olombongo vialua. Pole, upange waco u ku tateka kotembo yina nda wa pesila koku vumba Yehova.
16, 17. Embimbiliya li kuatisa ndati amalẽhe koku nõla upange wa pita pokati?
16 Eci umalẽhe a nõla upange a yongola oku kuama, o sukila oku kũlĩhĩsa elungulo Liembimbiliya. Olio li tu vetiya oku talavaya oco tu sange okulia leci tu sukila komuenyo wetu. (2 Va Tesalonike 3:10-12) Tu ku vetiyi oku tanga ovinimbu Viembimbiliya vikuãimo. Kuenda sokololi ndomo viu ku kuatisi oku sanga upange uwa u sukila oku kuama. Ovinimbu viaco vievi: Olosapo 30:8, 9; Ukundi 7:11, 12; Mateo 6:33; 1 Va Korindo 7:31; 1 Timoteo 6:9, 10. Cilo, ove wa mãla oku tanga ovinimbu evi Viembimbiliya. Oco hẽ wa limbuka ndomo Yehova a kapako ocitangi cupange o yongola oku nõla?
17 Elilongiso o kuete kosikola nda li kuecelela oku sanga upange, ciwa. Nda wa limbuka okuti o sukila oku amisako vali elilongiso liove, vangula lolonjali viove. Pole, ku ka kape konyima ovina viespiritu momo ovio ‘via velapo.’ (Va Filipoi 1:9, 10) Yuvula ongangu ya Baruki usonehi wa Yeremiya. Eye ka velisilepo upange waye u kola. Kuenje, wa ‘lisandela ovina vinene.’ (Yeremiya 45:5) Eye wa ivalako elungulo liokuti, ‘ovina vinene’ violuali lulo ka vi nena ukamba la Yehova. Kuenda ovina viaco nda ka vio kuatisile koku puluka eci o Yerusalãi ya kunduiwa. Ocitangi eci ci tava okuti ci pitavo letu koloneke vilo.
Velisapo Ovina Viespiritu
18, 19. (a) Omanu o lisungue lavo va kasi lohali ye? Kuenda ove hẽ o kala ndati eci o limbuka ohali yavo? (b) Momo lie omanu valua ka va limbukila okuti va kasi lonjala kespiritu?
18 Wa siata hẽ oku mõla alitalatu a lekisa omãla va kasi onjala? Ove wa siata hẽ oku va kuetela ohenda? Oco hẽ wa siatavo oku kuatela ohenda omanu va kasi vimbo liene? Ovo va kasivo oku pita onjala yina ya sonehiwa kelivulu lia Amosi. Eye wa popia hati: “Yehova Suku wa popia hati, Kuiya oloneke eci muisa ofeka onjala, onjala yokulia hayoko, pamue enyona liovava halioko, te onjala yoku yeva olondaka via Yehova.”—Amosi 8:11.
19 Omanu valua ka va tava okuti va kasi onjala kespiritu. (Mateo 5:3) Vamue va sima hati va kasi oku litekula ciwa kespiritu. Pole, va kasi oku litekula ‘lolondunge violuali.’ Momo va litumbika lika kovokuasi, koku konomuisa ovoloño oluali kuenda kovina vikuavo. Vamue va siata oku sima hati, olondunge violuali via velapo ‘olondunge’ vi sangiwa Vembimbiliya. Omanu vakualuali ‘lolondunge viavo ka va kũlĩhĩle Suku.’ Omo liaco, olondunge violuali lulo ka vi va kuatisa oku kuata ukamba la Suku. Kuenda ku Suku ‘vi kasi nduveke.’—1 Va Korindo 1:20, 21; 3:19.
20. Amalẽhe va fendela Yehova va sukila oku yuvula ongangu yelie?
20 Ove wa siata oku tala alitalatu omãla va kasi onjala. Anga hẽ o yongola oku kala ndeci ovo va kasi? Ocili okuti ku yongola. Vocisoko ca Yehova muli amalẽhe valua. Vamue pokati kavo va yongola oku pita lonjala ndeyi yomãla vakuavo. Ovo va sima hati, amalẽhe vakualuali va kasi ciwa. Kuenda va kasi oku linga eci va yongola. Ovo ka va limbuka okuti amalẽhe vaco ka va kasi oku pokola ku Suku. (Va Efeso 4:17, 18) Va ivalako ovitangi viyilila konjala yespiritu ndeci: oku minisiwa kuomãla vafeko, oku litumbika kukahonga, loku sipa eliamba kuenda uholua. Amalẽhe vosi va kasi lonjala kespiritu, va linga ovisuanji. Kuenda ka va kuete elavoko liwa komuenyo wavo.
21. Nye ci pondola oku kuatisa amalẽhe oco ka vaka yapuisiwe lakamba vana ka va fendela Yehova?
21 Eci enda kosikola, lunguka lakamba vana ka va fendela Yehova oco ka vaka ku yapuise. (2 Va Korindo 4:18) Ovo ka va sole ovina viespiritu. Ovingungu viasapulo via siata oku vetiya amalẽhe lovisimĩlo viokuti, ca sunguluka oku lipekela kuamalẽhe ka va tokekisile olohuela kuenda oku kuama upopi wa vĩha. Omo liaco, amamako ‘lekolelo liove kuenda pokola kelungulo li tunda kutima wa sunguluka.’ Olonjanja viosi ‘kuata ombili kupange wa Ñala.’ (1 Timoteo 1:19; 1 Va Korindo 15:58) Amamako loku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda. Litumbika kupange wakundi va sokamo osimbu handi o kasi kosikola. Nda wa pamisa ekalo liove kespiritu, kuka konyoha.—2 Timoteo 4:5.
22, 23. (a) Momo lie onjila amalẽhe va siata oku nõla vakuavo ka yi va lombolokela? (b) Amalẽhe va vetiyiwa oku linga nye?
22 Nda wa kapako ovina viespiritu, oka nõla onjila yimue okuti vakuene ka yi va lomboloka. Ulandu umue u lekisa okuti, umalẽhe umue ukuenje wa loñolohele calua koku sika oviyola. Kuenda wa loñolohelevo kosikola. Eci a mãla oku lilongisa, wa fetika oku talavaya la isiaye kupange woku sukula olonjanela. Kuenje eci co kuatisa oku amamako lupange wukundi wotembo yosi. Alongisi vaye ka va tavele esunga lieci eye a nõlelapo upange waco. Omo liaco, nda ove wa nõlapo oku kuama onjila ya sunguluka, Yehova oka linga ekamba liove.
23 Nõla onjila yiwa votembo yove yovomalẽhe. Nda wa ci linga oka ‘liangiliyila ociseveto ciwa kovaso. Kuenda oka kuata omuenyo uwa.’ (1 Timoteo 6:19) Amamako loku ‘ivaluka Usovoli wove’ vokuenda kuotembo yove yovomalẽhe. Eyi oyo lika onjila yiwa okuti, yika ku kuatisa komuenyo wove.
Eci Tua Lilongisa ca ku Lomboloka?
• Olonumbi vipi Viembimbiliya vi kuatisa amalẽhe oku liangiliyila ekalo liwa kovaso?
• Nye amalẽhe va sukila oku linga oco va kuate ukamba la Suku?
• Onjila yipi amalẽhe va sukila oku nõla oco vaka kuate omuenyo uwa kovaso?
[Elitalatu kemẽla 25]
Oka pesila hẽ otembo yove kovina ka vi kuete esilivilo?
[Elitalatu kemẽla 26]
Amalẽhe vakualonduge va pitisa kovaso ovina viespiritu