‘Ovina Viosi Vikuete Otembo Yavio’
Ovina viosi vikuetu otembo yavio, ovina viosi vemehi lilu vikuete otembo yavio—UKUNDI 3:1.
1. Ocitangi cipi omanu kalipuile vakuete, kuenda olonjanja vimu casiata okusonguiwa ndati?
OLONJANJA vialua okuti omanu vapopia hati: “Eci ndopo ndicilinga.” Ale citava okuti vapopia hati: “Ndikuete okukevelelapo kamue.” Ovituwa viaco evi vilekisa ocitangi omanu kavalipuile vakuete cokusokisiwa otembo yasuapo yokulinga ovina vimue. Ekambo liaco eli pokati komanu liasiata okunena ovitangi lesumuo. Kuenda ekalo lĩvi kuvosi, olio liasiata okutepulula ekolelo liavo ku Yehova lokocisiko caye.
2, 3.(a)Momo lie okutava olotembo vianõliwa la Yehova oyo onjila yolondunge? (b) Ocisimeĩlo ce tupondola okukuata kueci catiamela kokutelisiwa kuovitumasuku Viebmimbiliya?
2 Omo okuti Yehova okuete ukũlĩhĩso kuenda uloño okuti omanu kavakuete, eye opondola okukũlĩha eci cikeya kovaso, nda eye opndola okukũlĩha eci cikeya kovaso, nda wapanga. Eye tu tunde ‘ketetikilo opondola okusapula evi viefulilo.’ (Isaya 46:10) Omo liaco citava okuti eye otembo yasuapo yokulinga ocina cosi ayongola. Katukakoleli kolondunge vietu muele, puãi ciwa okuti, tulekisa olondunge viokutava kotembo yanõliwa la Yehova!
3 Ndeci, Akristão valoñoloha, lumbombe wocili vakevelela tuko kotembo Yehova anõla oco kutelisiwe ocitumasuku cimue cembimbiliya. Ovo vamamako lokukuata calua cokulinga kupange waye, kuenda otembo yosi vakapako ocihandeleko casonehiwa kelivulu Liasiõsuĩli 3:26 lipopia hati: “Ciwa oku talamela eyovo lia Yehova, loku tala utima.” (Cisokisa la Havakuki 3:16) Kuendavo, vasiatavo okutava okuti elungulo lia Yehova liatiamela kesombiso, ‘ndaño likasi okututuvala, . . . likeya muele, kuenda kalicilua.’—Havakuki 2:3.
4. Elivulu lia Amosi 3:7 leli lia Mateo 24:45 litukuatisa ndati okukevelela ku Yehova lepandi?
4 Pole, nda katukasi okukuata elomboloko liasuapo liovinimbu vimue Viembimbiliya ale lieci tutanga valivulu asandekiwa Locisoko, cituiha he esunga liokupua ekolelo? Okukevelela toke otembo yanõliwa la Yehova yokusitulula ondaka yaco oco olondunge. “Ocili, Ñala Yehova ka lingi cimue te tete o situlula ocisimĩlo caye kovakuenje vaye ovaprofeto.” (Amosi 3:7) Hahuminyokuoyo yikomohisa! Pole tusukila okukuata elomboloko liokuti Yehova ositulula ocisimĩlo caye kotembo yina eye asima okuti oyo yasunguluka. Eli olio wsunga Suku aecela omoko ‘kukuenje wakolelua aye walunguka’ oco aece komanu vaye “ okulia kuavo [Kuespiritu] kotembo ya tukuiwa.” (Mateo 24:25) Omo liaco katukuete esunga lalimue liokusumua ale liokusakalala nda okuti, ondaka yimue kayasituluiwile ciwa. Handi vali, tupondola okukolela okuti nda tuakuata epandi lokukevelela ku Yehova, ‘votembo yasunguluka,’ eye okaeca elomboloko liaco pokati kukuenje waye wakolelua.
5. Ekuatiso lie litunda kokukonomuisa elivulu Liukundi 3:1-8?
5 Ukualondunge Soma Salomone walombolola eci cisoka 28 kovina vialitepa, okuti ovina viosi ‘vikuete otembo yavio’ (Ukundi 3:1-8) Okukuata elomboloko liokukapako eci Salomone apopia cikatukuatisa okutepisa otembo yiwa lotembo yĩvi kokulinga ovina vimue ndomo Suku asiata okulinga. (Va Heveru 5:14) Eci cikaecelela oco tuambate omuenyo umue wasunguluka.
‘Otembo Yokulila Kuenda Otembo Yokuola’
6, 7. (a)Nye casiata okunena ‘okulila’ komanu otembo yilo? (b) Oluali luasiata okuseteka ndati okutunda vovitangi visangiwamo?
6 Ndaño kuli ‘otembo yokulila Kuenda otembo yokuola’ helie kayongola oku kala komangu yasulako? (Ukundi 3:4) Cisumuisa calua okupopia hati tukasi voluali lumue okuti okulila oko kuapita vali enene kovaso. Asapulo asumuisa o ayevala vali calua vovikanda viasapulo. Tusumua calua eci tuyeva ungangala ulingiwa lamãlehe okuti vaponda akamba vavo valilongisila kumosi kosikola, olonjali vilavisa omãla vavo, olongangala viponda ale vilemãlĩsa omau kavakuete eko lalimue, ovilemawe viasiata okunyõla ovimuenyo viomanu kuenda olonjo viavo. Okufa lonjala, esumuo omo liohali ukuvela, kuenda omãla vatilila uyaki walekisiwa vo televião oco vapinge ekuatiso kokuetu. Kutukuiwa ovitangi vimue okuti kotembo yosumbu kaviakũlũhĩwile ndeci, o SIDA, uyaki utukuiwa okuti El Niño okuti cilo ukasi okunena ovitangi komanu—kuenda eteke leteke locitangi caco.
7 Kakuli atatahãi okuti, otembo yilo voluali mueyuka ungangala lesumuo. Oco ekalo lĩvi lilivokiye, ono yolomapalo eteke leteke yasiata okulekisa ovitalukilo kavikuete esilivilo, okuti vialua pokati kavio viatiamela kupuepue kuenda vavilingila oco vitutalule kohali vakuetu vakasi okutala. Pole esanju litunda kovitalukilo viaco evi, kacitava okulitiamisila kesanju liocili. Esanju, okuti olio epako liespiritu lia Suku, ocina cimue okuti oluali lua Satana kalupondola okuceca.—Va Galatia 5:22, 23; Va Efeso 5:3, 4.
8. Akristão otembo yilo vasukila he okupitisa kovaso okulila ale okuyola?
8 Lokukũlĩhĩsa ekalo lioluali lulo lũvi, tupondola okukuata elomboloko liokuti otembo yilo catĩla calua okupitisa kovaso esanju. Yilo hayoko otembo yokutiamĩsila lika kovitalukilo ale yokuecelela okuti ‘tupitisa kovaso esanju’ lokusia konyima ovina viespiritu. (Cisokisa Lukundi 7:2-4.) Upostolo paulu wapopia hati: “Ava ca sakalala lovina violuali va linge ndava ka kuete cimue laluo.” Momo lie? Momo, “oluali ndomo lu kasi cilo, lukasi loku imuha.” (1 Va Korindo 7:31) Akristão vocili eteke leteke vakapako ohele yotembo tukasi.—Va Filipoi 4:8
‘Otembo Yokulila Kuenda Otembo Yokuyola’
9. Ovituwa vipi vĩvi viakala mulo voluali eci Etande kalieyile handi, kuenda otembo yilo ovituwa viaco vikuete elomboloko lie kokuetu?
9 Omanu vakala kotembo Yetande liapita voluali kavakapeleko esilivilo liomuenyo. Ovo vasakalalele ño lika lovopannge avo muele, kavalekisile esumue, kuenje ‘ũvi wavo waluile calua kilu lieve,’ kuenda omo liovituwa viavo vĩvi ‘oluali lueya okuyuka etombo.’ (Efetikilo 6:5, 11) Yesu wapopia eci catiamela kovituwa vĩvi viakalako osimbu, lokuvitiamisila kovituwa vimuamue omanu vakuete kotembo yilo. Eye walungula hati “Momo koloneke viaco, osimbu etande ka lieyile, omanu va kala loku lia kuenda oku nyua, oku kuela loku kueliwa, toke keteke Noha a iñila vocimbaluku. 39 Puãi ka va limbukile cimue, toke eci etande lieya kuenje lia va nyõla vosi. Haico ciya ketukuluko lia Mõlomanu.”—Mateo 24:38, 39
10. Ocituwa ce va Isareli vakuata kotembo ya Hagai, cilekisa okuti kavaecele esilivilo kotembo yonõliwa la Yehova?
10 Eci papita 1.850 kanyamo noke Yetande, koloneke via Hagai, va Isareli valua valekisavo ovituwa vimuamue okuti kkavakapeleko ovina viespiritu. Vakuamele lika ovopange avo muele, kuedna kacasokoluile vali okuti yina oyo yakala otembo yokupitisa kovaso upange wa Yehova. Tupanga hati: “Omanu ava va popia vati, Otembo yoku tunga vali onjo ya Yehova ka yeyile handi. Oco ondaka ya Yehova yeya lomela wuprofeto Hagai, yiti, 4 Otembo yeya nga yoku tumãla volonjo viene via posuisua, osimbu onjo yilo yi kasi ño ndoto, cĩvi, cĩvi? 5 Oco Yehova Ukualohoka wa popia hati,Sokololi ciwa ndomo vu kasi.”—Hagai 1:1-5.
11. Apulilo api tusukila okulilinga etu muele?
11 Etu Tulombangi via Yehova otembo yilo, lovikele viatukundika Yehova, ndeci calinga va Isarelei vokotembo ya Hagai, etu tukalingavo ciwa nda ovitima vietu tuavikapa vonjila yiwa okuti tutelisa ciwa upange wosi tulinga. Anga he ‘tulila’ omo liekalo lĩvi lioluali kuenda alaviso akasi okulingiwila vonduko ya Suku? Tuliyeya he eci omanu vatãtãla hati kakuli Suku ale ceci valavisa locipango ovihandeleko viaye? Catiamela kokuavo tutanga hati: “Oco Ñala wa popia laye hati, Pita vokati kimbo, vokati ka Yerusalãi. Kapa ondimbukiso kolopolo viomanu va lisiõsiõla loku leñaila avĩho osi a lingaiwa vokati kalio.”—Esekiele 9:4.
12. Ocisonehua ca Esekiele 9:5, 9, cikuete elomboloko lie komanu vokotembo yilo?
12 Elomboloko liasapulo eli kokuetu otembo yilo likasi ndeci calongisa aluame epandu lovimãleho viavo vikoka usumba, eci tutanga hati: “Piti vimbo oku u landula. Nyõli. Ovaso ene ka a ka siemo ndaño umosi, ndaño oku kuata ohenda. Ipayi akongo, lakuenje lafeko, kuenda otumãla lakãi toke vu va kundula. Puãi omunu wosi o kasi londimbukiso ka vu ko lambi. Fetikili konjo yange yi kola.”-(Esekiele 9:5, 6).
13, 14. (a)Omanu vapi Yesu atukula okuti ovo vasumũlũha? (b) Lombolola esunga lieci ove osimĩla okuti ovituwa viatukuiwa ndeci viatiamela Kolombangi via Yehova?
13 Ocili okuti, omanu vavumba Yehova vakasi ‘okulilia’ omo liovitangi vipita voluali, pole, eci hacoko citateka esanju liavo. Sio hacoko! Otembo yilo ovo omanu vasanjuka vali calua mulo voluali. Yesu walolombolola ono yesanju liocili eci apopia hati: “Vakuosuke wovutima va sumũlũha, . . . Ava va lila . . . vomboka vutima . . . Ava va kuete onjala lenyona liesunga . . . Ava va koka mbembua . . . [kuenda] ava va yambuilia wsunga [va Sumũlũha]. (Mat 5:3-10) Kuli Ovovangi alua alekisa okuti elobmoluilo eli liatimela vali capiãla kolombangi via Yehova omo vakasilili ocimunga caco okuti ovisoko vikuavo viatavo cisule.
14 Capiãla enene okupisa eci kuatumbuluiwa efendelo liocili kunyamo wo 1919 omanu va Yehova vasumũlũha, vakuete esunga ‘liokusanjuka.’ Catiamela konepa yespiritu, omanu vaco ava vapita vekalo ndeli lia vana vatundile kukonde kombavulono kocita cepandu O.Y.: “Eci Yehova a tumbulula asumeũhõ a Siono tua kala ndava va lota olonjoi. Olomela vietu vie yuka ovinjola. . . . Yehova wa va lingila evi vinene. Tua sanjuka.” (Osamo 126:1-3) Pole. Lokusanjuka konepa yespiritu, Ombangi via Yehova, lopo kavivalako ohele yolotembo vakasi. Pana okuti oluali luokaliye lukasi ale ocipepi, okuti olonungi via palo posi vikakuata “omuenyo wocili,” noke kukeya otembo okuti ohali yikapiñaliwa lesanju liotembo yenda yũ.—1 Timoteo 6:19; Esituluilo 21:3, 4.
‘Otembo Yokuangata, Kuenda Otembo Yokuyuvula Okuangata’
15. Momo lie Akristão vakuete okunõla catiamela kokuvala akamba?
15 Akristão vanõla eci catiamela kokuvala akamba. Ovo vakuama olondaka via Paulu walungula hati: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyola ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Kuendavo ukualondunge Soma Salomone wapopia hati: “U endaenda la vakualondunge o liangavo ukualondunge, u puãi endaenda laveke o yambuiwa.”—Olosapo 13:20.
16, 17. Olombangi via Yehova vitenda ndati ukamba, okunamulala lolohuela, kuenda momo lie?
16 Omanu va Yehova vanõla akamba vana okuti vakuetele ocisola cocili Yehova kuenda vasunguluka kueci valina. Osimbu vopa esanju kukamba wavo, lolondunge viocili valikandangiya okulinga akutisasõi atunda kokunamulala kuasiata calua olondeke vilo kolofeka vimue. Ocituwa caco eci ovo kacivalingila ndocitalukilo, pole vacitenda ndelianga limu lituala kolohuela, okuti lisesamela lika komanu vana okuti vakal ketimba, kolondunge kuenda kespiritu— okuti kavakuete ocitamgi lacimue capatãliwa Lembimbiliya—oco vañile velitokeko limue liohuela vitumãla otembo yosi.—1 Va Korindo 7:36
17 Omanu vamue vasima okuti okunamulala toke kokutokekisa olohuela, capitako ale osimbu. Pole, Olombangi via Yehova kaviecelela okuti viyapuiwa lavakuavo kueci catiamela kokunõla akamba ale kocisimĩlo cokunamũlala kuenda cokukuela. Ovo vakũlĩha okuti ‘Ukualondunge otendiwa ndukuesunga omo liovilinga viaye.’ (Mateo 11:19) Yehova olonjanja viosi wakũlĩha eci ciwa, omo liaco, ovo vakuama ciwa alungulo aye atiamela ‘kokukueliwa vu Ñala.’ (1 Va Korindo 7:39; 2 Va Korindo 6:16) Ovo vayuvula okulinga olohuela locisimilĩlo cokuti vakalitepa ale vakalinyãla nda olohuela ka viakaendele ciwa. Ovo vapita otembo yalua lokusandiliya omunu wasunguluka oco vatokekise olohuela momo vakũlĩha okuti noke yolohuela, vakuama ociahandeleko ca Yeshova capopia hati: “oco ka ca lingi vali omanu vavali, pua valinga omunu umosi. Oco eci ca tokekisa Suku omunu ka ka ci tepise.”—Mateo 19:6; Marko 10:9
18. Nye cipindola okukala ndonjila yokufetika, oco kukale olohuela viesanju?
18 Olohuela Ohuminyo yimue yotembo yosi okuti cisukila okuvisokiya lutate. Ulume citava okuti olipula eye muele hati: ‘ukãi u he omunu umue wasunguluka kokuange?’ Eye muele te olipulavo hati: ‘Ame he ndimunu umue wasunguluka kokuaye? Ame he Ndukristão umue wamako kespiritu okuti ndipondola okutata ciwa ovina asukila kespiritu?’ Kavali kavo vakuete ocikele kovaso a Yehova cokukolapo kespiritu, ovo vatele okutokeka olohuela vimue viapama, okuti vitaviwa la Suku. Olohulukãi violohuela okuti Akristão vipondola okueca uvangi weci, omo okuti eci cavelapo okueca hakutambulako, okulimbuka kupange wotembo yosi cinena esanju lialua vali volohuela.
19. Momo lie Akristão vameu vatuihinyila okuti kavakuela?
19 Akristão vamue ‘vayuvula okukuangata’ omo liokunõlapo onjila yokutuihinya okuti kavakuela omo liokulitumbika kupange wokukunda olondaka viwa. (Ukundi 3:5) Vakuavo, kavakuela lonjanga, pole vakevela toke eci valimbuka okuti kaliye vamako kespiritu kuenda noke vafetika okusandiliya omunu wavasungulukila oco vatokekisa olohuela. Tukuetevo okuivaluka Akriastão okuti vayongola okukuela pola kavasangele handi omunu wavasungulukila oco vatokekise olohula. Tuakolela okuti Yehova osanjukila calua eci ovo valikaka okulueya ovihandeleko Viembimbilya viatiamela kolohuela. Ciwa okuti letuvo tusanjuka calua ocili lesunguluko liavo, kuenda okuvaeha ekuatiso vasesamela. kukunda olondaka viwa.
20. Momo lie casiatela okuti olohueli vamue viuyuvula okuangata?
20 Ocili he okuti omanu vakuela olonjanja vimue vasukila ‘okuyuvula okuangata’? Citava okuti vacilinga momo, paulu wasuneha hati: “A vamanji, onimbu yeci ñasi loku popia yeyi, Oloneke via tu tukuiwila via linga vimbumbulu. Oco, tunde cilo, ava va kuete akãi va linge ndava ka va kuete,” (1 Va Korindu 7:29) Ndaño lesanju kuenda asumũlũho atunda kolohuela, olonjanja vimueme te vikapiwa pomangu yavali omo liovikele tuatambumbula ku Suku. Okukala locisimĩlo casunguluka catiamela kondaka eyi kaciahonguisa olohuela puãi cikavipamisa momo eci cikuatisa olohueli okuivaluka okuti Yehova te otembo yosi eye wapitisiwa kovaso oco olohuela viove pipame.—Ukundi 4:12
21. Nye kacasungulukilile okuti tuvetela evelo olohueli omo lieci kaviyonguila okucita omãla?
21 Handi vali, olohueli vimue viasiata okulikala okucita omo liocikele vambata kupange wa Suku. Ovo vasiata okulikolisilako cocili konepa eyi, kuenda Yehova okavaeha onima vasesamela. Ndaño Embimbiliya livetiya okutuihinya ño okuti omunu kakuela, omo liupange wokukunda olondaka viwa, olio kalipopi lacimue catiamela kokukala ño okuti omunu kaciti omãla omo liupange waco. (Mateo 19:10-12; 1 Va Korindo 7:38; cisokisa la Mateo 24:19 kuenda la Luka 23:28-30.) Omo liaco, ohueli lohueli te yanõlapo onjila omo muele vayongola okukuama kuenda vakuete okusokolola lutate eci ovo muele vasima. Kovina viosi, kacasungulukile okuvetela evelo olohueli omo lionjila vanõlapo.
22. Nye cikuete esilivilo liocili tusukila okulimbuka?
22 Oco muele, ‘ovina viosi vikuete otembo yavio, ovina viosi vemehi lilu vikuete otembo yavio. ’ Kuli ‘otembo yovita, kuenda otembo yombembua.’ (Ukundi 3:1, 8) Ocipama cetu cikuãimo cikalombolola momo lie cisilivilila kokuetu povina vivali okunõlapo eci cilingiwa otembo yilo.
Otela Okucilombolola
◻ Momo lie cavelelapo kokuetu okukũlĩha okuti ‘ovina viosi vikete otembo yavio’?
◻ Momo lie casungulukila okuti otembo yilo oyo ‘otembo yokulila’?
◻ Momo lie Akristão ndaño ‘lokulila’ handi Lopo vasanjnka?
◻ Akristão vamue valekisa okuti otembo yilo yalinga ‘otembo yokuyuvula okuangata’?
[Elitalatu kemela 19]
Ndaño okuti Akristão ‘valila’ omo liakalo ãvi voluali
[Elitalatu kemela 19]
...ovo lika omanu vasanjuka voluali luosi
Okulitumbika kupange wokukunda otembo yosi, oyo onjila uavelapo yina esanju kolohuel