Omanu Va Yehova Va Sumũlũha
“Vakuosuke wovutima va sumũlũha.”—MATEO 5:3.
1. Esanju liocili nye? Kuenda esanju liaco li tunda pi?
OMANU va Yehova va kuete esanju lialua. Ukualosamo Daviti wa popia hati: ‘Omanu vosi okuti Yehova eye Suku yavo, va sumũlũha.’ (Osamo 144:15) Ocili okuti, esanju olio ekalo liwa liomunu. Pole, etu tua sanjuka vali calua omo lioku kũlĩha okuti Yehova wa tu sumũlũisa. (Olosapo 10:22) Esumũlũho liaco li limbukiwila kukamba wetu Laye. Kuenda tua kũlĩha okuti tu kasi oku linga ocipango Caye. (Osamo 112:1; 119:1, 2) Yesu wa tukula atosi ecea atiamẽla koku kuata esumũlũho. Vocipama cilo kuenda eci ci kuãimo, tuka konomuisa atosi aco. Momo aka tukuatisa oku limbuka okuti, nda tua vumba ‘Yehova Suku yesumũlũho,’ tuka kuata esanju lia velapo.—1 Timoteo 1:11.
Oku Limbuka Ovina tu Sukila Konepa Yespiritu
2. Otembo yipi Yesu a lombolola eci catiamẽla kesumũlũho? Kuenda olondaka vipi a fetika lavio ohundo yaye?
2 Kunyamo wa 31, Yesu wa lingile ohundo yimue ya velapo okuti ya kũlĩhĩwa calua. Ohundo yaco, wa yi lingila komunda ocipepi lokalunga koko Galilea. Evangeliu lia Mateo li popia hati: “[Eci Yesu a] mola owiñi . . . wa londa komunda. Eci a tumala olondonge viaye vieya kokuaye. Oku asama wa va longisa hati, Vakuosuke wovutima va sumũlũha, momo usoma wokilu wavo.”—Mateo 5:1-3.
3. Ndamupi umbombe u tu kuatisa oku kuata esanju?
3 Yesu vohundo yaye wa lombolola okuti, omunu o pondola lika oku kuata esanju nda wa velisapo ovina viespiritu. Akristão vana okuti ambombe, va kũlĩha okuti vakuakandu. Omo liaco, va pinga ku Yehova ongecelo yakandu avo vocilumba cocisembi ca Yesu. (1 Yoano 1:9) Poku cilinga va pondola oku kuata ombembua yovutima kuenda esanju liocili. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Wa sumũlũha u okulueya kuaye kua eceliwa kuenda ekandu liaye lia tuvikiwa la Suku.”—Osamo 32:1; 119:165.
4. (a) Ndamupi tu pondola oku limbuka ovina tu sukila kuenda ovina vakuetu va sukila konepa yespiritu? (b) Nye ci vokiya vali esanju lietu?
4 Oku limbuka ovina tu sukila konepa yespiritu ci tu vetiya oku tanga Embimbiliya oloneke viosi. Momo poku ci linga, ci tu kuatisa oku tambula okulia kuespiritu kua pongiyiwa ‘lukuenje wakolelua haeye wa lunguka.’ Kuenda ci tu vetiyavo oku endaenda kolohongele. (Mateo 24:45; Osamo 1:1, 2; 119:111; Va Heveru 10:25) Ocisola tu kuetele vakuetu, ci tu vetiyavo oku kũlĩha ovina va sukila konepa yespiritu. Kuenda oku litumbika kupange woku kunda loku longisa olondaka viwa Viusoma. (Marko 13:10; Va Roma 1:14-16) Oku longisa ocili Cembimbiliya ku vakuetu, ci nena esanju lialua. (Ovilinga 20:20, 35) Esanju lietu li livokiya vali calua eci tu sokolola asumũhũho tuka tambula Vusoma wa Suku. Olombuavekua via Kristu vi lavoka oku tambula omuenyo ko pui Vusoma wokilu momo vaka viala kumue laye. (Luka 12:32; 1 Va Korindo 15:50, 54) Pole, “olomeme vikuavo,” vi lavoka oku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi eci Usoma wa Suku uka viala oluali.—Yoano 10:16; Osamo 37:11; Mateo 25:34, 46.
Ava va Lila va Sumũlũha
5. (a) Ondaka “ava va lilia” yi lomboloka nye? (b) Ndamupi omanu va sumua va siata oku sanga elembeleko?
5 Olondaka vikuavo Yesu a tukula vi molẽha ndu okuti viatatama oku kuata elomboloko liaco. Eye wa popia hati: “Ava va lila va sumũlũha, momo va lembiwa.” (Mateo 5:4) Omunu o lila opondola ndati oku sanjuka? Oco tu kuate elomboloko lieci Yesu a popia, tu sukila oku konomuisa okulila kuaco. Ndonge Tiago wa lombolola okuti, akandu vetu, ovo va siata oku tu nenela okulila. Eye wa popia hati: “A vakuakandu, yelisi ovaka [ene]. A vakuavitima vivali, puisi ovitima viene evĩho. Sumui. Lili. Lisiõsiõli. Ovinjola viene vi pongoloke oku liyula, lesanju liene li pongoloke esumuo. Lisepuisi kovaso a Ñala [Yehova] kuenje eye u kapi kunene.” (Tiago 4:8-10) Omanu vana va sumua omo liakandu avo, va siata oku sanga elembeleko. Momo va lilongisa okuti, nda va lekisa ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu va pondola oku tambula ongecelo yakandu avo. Kuenda va sukilavo oku likekembela akandu avo poku linga ocipango ca Yehova. (Yoano 3:16; 2 Va Korindo 7:9, 10) Ovo va pondolavo oku kuata ukamba la Yehova kuenda elavoko liomuenyo ko pui. Kuenje, vakamamako oku vumba Yehova otembo ka yi pui. Elavoko liaco, lia siata oku va sanjuisa calua.—Va Roma 4:7, 8.
6. Ndamupi omanu vamue va siata oku lila? Kuenda ndamupi va siata oku lembiwa?
6 Yesu vohundo yaye wa kongelamovo omanu vana va lila omo liovitangi vi kasi mulo voluali. Eye watiamisila kokuaye ocitumasuku celivulu lia Isaya 61:1, 2, li popia hati: “Espiritu lia Ñala Yehova lia mbuila, momo Yehova wa mbuavekela oku kundila vakuahali ondaka yiwa. Wa numa oku petula ava va teka itima, . . . loku lembeleka vosi va sumua.” Ocitumasuku eci ci tiamisiwilavo Kakristão olombuavekua vana va kasi oku tẽlisa upange waco lekuatiso ‘liolomeme vikuavo.’ Omo liaco, vosi yavo va litumbika kupange woku ‘kapa ondimbukiso kovipolo viomanu va lisiõsiõla omo liovina vĩvi vi kasi oku lingiwa la vana va siapo efendelo liocili.’ (Esekiele 9:4) ‘Omanu vaco va lila,’ va kasi oku lembiwa ‘lolondaka viwa viusoma.’ (Mateo 24:14) Kuenje va sanjuka calua omo lioku limbuka okuti oluali lulo lua Satana ndopo luka kunduiwa. Kuenda luka piñanyiwa loluali luokaliye lua Yehova muna muka kala lika esunga.
Ava Vomboka Vutima va Sumũlũha
7. ‘Okuomboka vutima’ ku lomboloka nye?
7 Yesu wamisako lohundo yaye hati: ‘Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo vaka piñala oluali.’ (Mateo 5:5) Vamue va siata oku sima okuti, omunu wosi womboka vutima, eveke. Pole, ovisimĩlo viaco viuhembi. Ulume umue onoño wa lekisa eci ci lomboloka “umbombe.” Eye wa popia hati: ‘Omunu wosi embombe o lekisa esuluviko. Ocituwa caco ka cilomboloka oku hongua kuovutima ale uveke. Pole, ci lomboloka oku liketisa kovina viosi.’ Yesu wa litukula hati: “Ndonjuka, haime nda liketisa vutima.” (Mateo 11:29) Eye wa kuatele utõi woku teyuila olonumbi viesunga vi sangiwa Vovisonehua.—Mateo 21:12, 13; 23:13-33.
8. Umbombe wa kongeliwa vocituwa cipi? Kuenda momo lie tu sukilila oku lekisa ocituwa caco ku vakuetu?
8 Umbombe u kuete elitokeko lesuluviko. Ovituwa viaco, upostolo Paulu wa vi kongela ‘vapako espiritu.’ (Va Galatia 5:22, 23) Omunu o pondola lika oku kuata umbombe wovutima lekuatiso liespiritu sandu. Ocituwa caco ci kuatisa Ukristão oku kala lombembua lomanu vosi kuenda la vamanji vekongelo. Paulu wa popia hati: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi. Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati.”—Va Kolosai 3:12, 13.
9. (a) Momo lie umbombe ka citava okuti u tiamisiwila lika ku vakuetu? (b) Ndamupi ‘ambombe vaka piñala oluali’?
9 Umbombe ka u tu kuatisa lika oku kala ciwa lomanu vosi. Pole, u tu kuatisavo oku pokola kuviali wa Yehova. Eci Yesu a kala palo posi, wa lekisa ongangu yiwa yumbombe poku pokola kocipango ca Isiaye. (Yoano 5:19, 30) Yesu eye tete o piñala oluali momo eye wa nõliwa oku viala oluali. (Osamo 2:6-8; Daniele 7:13, 14) Eye o piñala oluali kumue leci ci soka 144.000 kolombuavekua vina via nõliwa ‘pokati komanu’ oco va ‘viale oluali ndolosoma.’ (Va Roma 8:17; Esituluilo 5:9, 10; 14:1, 3, 4; Daniele 7:27) Yesu kumue lolombuavekua viaye, vaka viala olohuluwa viomanu vana va kasi ndolomeme. Elivulu Liosamo li popia hati: ‘Ambombe vaka piñala oluali. Kuenje vaka sanjukila oku salala kualua.’—Osamo 37:11; Mateo 25:33, 34, 46.
Ava va Kuete Onjala Yesunga va Sumũlũha
10. Ndamupi ‘omanu va kuete onjala lenyona liesunga’ va pondola oku tekuiwa?
10 Yesu wamisako lohundo yaye hati: “Ava va kuete onjala lenyona liesunga va sumũlũha, momo ve kuta.” (Mateo 5:6) Yehova wa tumbikila Akristão olonumbi viaye viesunga. Omanu vosi va kuete onjala lenyona liesunga, va yongola oku kuatisiwa lolonumbi viaco. Ovo va kũlĩha okuti vakuakandu kuenda ka va lipuile. Kuenje, va yongola oku sanga ohenda ya Yehova oco va linge afendeli vaye. Omo liaco, va siata oku sanga esanju lialua poku lilongisa Ondaka ya Suku. Momo va kũlĩha okuti nda va likekembela akandu avo vocilumba ca Yesu loku sanda ongecelo ku Yehova, va pondola oku linga afendeli vaye.—Ovilinga 2:38; 10:43; 13:38, 39; Va Roma 5:19.
11, 12. (a) Ndamupi Akristão olombuavekua va tendiwa ndavakuesunga? (b) Olomeme vikuavo ndamupi enyona liavo liesunga lika pua?
11 Yesu wa lombolola okuti, omanu vaco va pondola lika oku sanjuka nda va tekuiwa. (Mateo 5:6) Akristão olombuavekua, vana vaka “viala” la Kristu kilu, va tendiwa ‘ndavakuesunga.’ (Va Roma 5:1, 9, 16-18) Ovo va linga omãla va Yehova Suku. Eci vaka viala la Kristu, vaka linga olosoma lovitunda Vuviali wokilu.—Yoano 3:3; 1 Petulu 2:9.
12 Olomeme vikuavo ka via tendiwile handi ndavakuesunga oco va kuate omuenyo ko pui. Pole, Yehova wa va tenda ndavakuesunga omo lioku lekisa kuavo ekolelo vosonde ya Yesu. (Tiago 2:22-25; Esituluilo 7:9, 10) Ovo va tendiwa ndavakuesunga omo lioku linga akamba va Yehova. Momo, va lavoka oku yovuiwa ‘kohali yapiãla.’ (Esituluilo 7:14) Eci Usoma wa Suku uka viala oluali, ovo ka vaka yeva vali enyona liesunga. Momo vaka tunga ‘voluali luokaliye muna muka kala lika esunga.’—2 Petulu 3:13; Osamo 37:29.
Vakuahenda va Sumũlũha
13, 14. Ndamupi tu pondola oku lekisa ohenda ku vakuetu? Kuenda ekuatiso lie tu pondola oku tambula poku cilinga?
13 Yesu wamisako lohundo yaye hati: “Vakuahenda va sumũlũha, momo va mola ohenda.” (Mateo 5:7) Omanu vamue va siata oku popia okuti ohenda yi lomboloka oku yuvula oku yambula ondingaĩvi ndaño okuti ca lekisiwa vocihandeleko. Pole, Embimbiliya li lombolola okuti, “ohenda,” yi lomboloka oku lekisa ocikembe, kuenda oku kuatisa vakuahali. Omanu vosi vakuahenda, va kuete ocikembe. Yesu volusapo lumue ata, wa tukula ongangu yiwa yulume u Samaria okuti wa kuatela “ohenda” umue u Yudea.—Luka 10:29-37.
14 Oco tu kuate esanju li tunda koku lekisa ohenda, tu sukila oku lekisa ovilinga viocisola komanu vana va sukila ekuatiso. (Va Galatia 6:10) Yesu wa kuatela ohenda omanu vamue a muile. Embimbiliya li lombolola okuti, “[Yesu] wa va kuatela ohenda, momo va kala ndolomeme ka vi kuete ungombo, kuenje wa fetika oku va longisa ovina via lua.” (Marko 6:34) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ovina viespiritu ovio vi kuete esilivilo lialua komanu okuti ovina vikuavo ci sule. Etu tu sukilavo oku lekisa ohenda ku vakuetu poku va kundila ‘olondaka viwa viusoma.’ (Mateo 24:14) Tu pondolavo oku kuatisa vamanji vana va kuka, ovimbumba, kuenda olosiwe. Handi vali, tu sukilavo oku ‘lembeleka omanu vana va sumua.’ (1 Va Tesalonike 5:14; Olosapo 12:25; Tiago 1:27) Nda tua ci linga, tuka kuata esumũlũho liocili kuenda tuka taviwa la Yehova.—Ovilinga 20:35; Tiago 2:13.
Vava va Yela Vutima Lava va Koka Ombembua
15. Ndamupi tu pondola oku yela vutima loku kala vakuambembua?
15 Yesu wa popia vali hati: “Ava va yela vutima va sumũlũha, momo va mola Suku. Ava va koka ombembua va sumũlũha, momo va tukuiwa omãla va Suku.” (Mateo 5:8, 9) Omunu o pondola lika oku yela vutima nda o lekisa ovituwa viwa, okuti wa liyelisa kespiritu kuenda wa litumbika ku Yehova. (1 Asapulo 28:9; Osamo 86:11) Vakuambembua, va kasi ciwa la vamanji kuenda lomanu vosi. (Va Roma 12:17-21) Ovo va likolisilako ‘oku sanda ombembua loku yi landula.’—1 Petulu 3:11.
16, 17. (a) Momo lie Olombuavekua va vi tukuila hati ‘omãla va Suku’? Kuenda ndamupi ‘vi mola Suku’? (b) Ndamupi ‘olomeme vikuavo vi mola Suku’? (c) Otembo yipi olomeme vikuavo vika linga ‘omãla va Suku’?
16 Omanu vosi vakuambembua okuti va yela vovitima, vaka ‘linga omãla va Suku kuenda vaka mõla Suku.’ Akristão olombuavekua osimbu va kasi handi palo posi, va linga omãla va Yehova. (Va Roma 8:14-17) Pole, eci vaka pinduiwa oco va kale kumue la Yesu, vaka mola Yehova. Momo vaka vumba kovaso aye otembo ka yi pui.—1 Yoano 3:1, 2; Esituluilo 4:9-11.
17 “Olomeme vikuavo,” vi kasivo oku vumba Yehova poku kuama olonumbi via Yesu Kristu Ungombo Wavelapo. Kuenje o linga Isiavo otembo ka yi pui.’ (Yoano 10:14, 16; Isaya 9:6) Vosi vana vaka pita voseteko ya sulako noke Yohũlũkãi Yanyamo Yuviali wa Yesu, vaka linga omãla va Yehova. Kuenje vaka mõla ‘eyovo liulamba womãla va Suku.’ (Va Roma 8:21; Esituluilo 20:7, 9) Omo liaco, va tukula Yehova hati, eye Isiavo omo lioku litumbika kokuaye. Kuenda va kũlĩha okuti Yehova eye Ono yomuenyo wavo. (Isaya 64:8) Ovo va ‘mola Suku’ lovaso ekolelo ndeci ca pita la Mose kuenda Yovi. (Yovi 42:5; Va Heveru 11:27) Ukũlĩhĩso wondaka ya Yehova u va kuatisa oku limbuka ovituwa vi komohĩsa via Yehova. Kuenje va likolisilako oku linga ocipango caye.—Va Efeso 1:18; Va Roma 1:19, 20; 3 Yoano 11.
18. Velie va siata oku kuata esanju koloneke vilo ndomo Yesu a ci popia vatosi epanduvali?
18 Vocipama cilo, tua lilongisa okuti, vakuosuke wovutima kuenda ava vomboka, va sumũlũha. Tua lilongisavo okuti, ava va kasi onjala, lenyona liesunga, la vakuesunga, kuenda vakuahenda, va sumũlũha. Ava va yela vovitima, la vakuambembua, va sumũlũha omo lioku vumba Yehova. Pole, omanu vaco va siata handi oku liyaka lovitangi vialua vielambalalo. Anga hẽ ovitangi viaco vi tepulula esanju liavo? Epulilo eli, tuka li tambulula vocipama cikuãimo.
Oku Pitulula
• Pi ku tunda esanju liomanu vana vakuosuke wovutima?
• Ndamupi vana va lila va siata oku sanga elembeleko?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa umbombe wovutima?
• Momo lie tu sukilila oku kala vakuahenda, va yela vutima, kuenda vakuambembua?
[Elitalatu kemẽla 23]
“Vakuosuke wovutima va sumũlũha”
[Elitalatu kemẽla 23]
“Vakuahenda va sumũlũha”
[Elitalatu kemẽla 23]
“Ava va kuete onjala lenyona liesunga va sumũlũha”