Ocipama 14
Ndamupi Yehova a Endisa Ocisoko Caye?
1. Nye Embimbiliya li lombolola catiamẽla kocisoko ca Yehova? Kuenda momo lie ci kuetele esilivilo kokuetu?
ANGA Suku o kuete muẽle ocisoko cimue? Ovisonehua vi tu sapuila okuti o kuete. Pokati Kondaka yaye, Yehova wa siata oku tu sapuila ndomo ocisoko caye ci kasi oko kilu. (Esekiele 1:1, 4-14; Daniele 7:9, 10, 13, 14) Ndaño okuti ka tu pondola oku ci mõla lovaso etu, ocisoko caco ci kasi loku vetiya afendeli vocili etaili. (2 Olosoma 6:15-17) Ocisoko ca Yehova ci kuetevo onepa yimue yi letiwe palo posi. Embimbiliya li tu kuatisa oku sanga elomboloko liocisoko caco kuenda ndomo Yehova a kasi loku cendisa.
Oku Situluiwa Kuocisoko ca Palo Posi
2. Ekongelo lia Suku olio nye?
2 Vokuenda kueci ci soka 1.545 kanyamo, epata lia Isareli lia kala ekongelo lia Suku. (Ovilinga 7:38) Pole noke va liwekapo oku kuama ovihandeleko via Suku kuenda va likala Omõlaye. Omo liaco, Yehova wa likala ekongelo liaco. Yesu wa sapuila va Yudea hati: “Tali, onjo yene yo siali upolokoso.” (Mateo 23:38) Kuenje Suku wa sovola ekongelo liokaliye lina eye a lisila lalio ocisila cokaliye. Ekongelo lia kala leci ci soka 144.000 komanu vana va nõliwa la Suku oco va likongele Lomõlaye kilu.—Esituluilo 14:1-4.
3. Nye ca pita ko Pendekoste ya 33 O.K. okuti ceca uvangi uwa wokuti Suku o kasi loku talavaya lekongelo liokaliye?
3 Ava va pangele onepa yekongelo liatete, va wavekiwile lespiritu sandu lia Yehova ko Pendekoste ya 33 K.K. Catiamẽla kueci ca pitako tu tanga hati: “Eci eteke lia Pendekoste lieya va kala vosi kumuamue. Kuenje, ocipikipiki, kilu kua tunda ocileñi ndokuõla kuocipepe ca tema, yu ca yukisa onjo yosi omu va tumãla. Kua va tukulukila alimĩ a setahala ondalu, kuenje va lisandola loku va vata omunu omunu. Oco va yukisua lespiritu sandu kuenje va fetika oku vangula alimi aiñi, aiñi, ndeci espiritu sandu a va iha oku popia.” (Ovilinga 2:1-4) Espiritu sandu lia Suku, lia eca uvangi uwa wokuti ekongelo liaco, olio muẽle liomanu vana Suku a nõla oco va tẽlise ocipango caye vemẽhi lioku songuiwa la Yesu Kristu kilu.
4. Koloneke vilo, helie o kasi loku panga onepa kocisoko ca Yehova palo posi?
4 Etaili, palo posi pa siala lika etendelo litito lio 144.000. Pole, oco ku tẽlisiwe ocitumasuku Cembimbiliya, “owiñi wakahandangala” “[w]olomeme vikuavo,” valua pokati kavo va siata oku likongela lolombuavekua. Yesu, Ungombo Uwa, wongoluila olomeme vikuavo vocunda cimosi oco va kale ocunda cimosi lungombo umosi. (Esituluilo 7:9; Yoano 10:11, 16) Vosi yavo vatiamẽla kekongelo limuamue, okuti oco ocisoko ca Yehova palo posi.
Ocisoko Cikasi Loku Songuiwa la Suku
5. Helie o kasi loku songuila ocisoko ca Suku koloneke vilo, kuenda ndamupi?
5 Ondaka ya tukuiwa Vembimbiliya ya linga hati, “ekongelo lia Suku o kasi lomuenyo,” yi lekisa ciwa una o kasi loku songuila ocisoko caco. Ocisoko caco ci kasi loku songuiwa la Suku. Yehova o songuila omanu vaye vonduko ya Yesu, una Eye a waveka oco a linge Utue wekongelo. Handi vali, Eye o kasi oku songuilavo omanu vaye lekuatiso Liondaka Yaye, Embimbiliya.—1 Timoteo 3:14, 15; Va Efeso 1:22, 23; 2 Timoteo 3:16, 17.
6. (a) Kocita catete ekuatiso lia tunda kilu lia muiwa ndati vekongelo? (b) Nye ci lekisa okuti Yesu o kasi loku amamako oku kala Utue wekongelo?
6 Oku songuiwa kuaco kua muiwa ciwa ko Pendekoste. (Ovilinga 2:14-18, 32, 33) Kua muiwa eci ungelo wa Yehova a songuila upange woku kunda wa lingiwa vo Afrika, eci Yesu a sapela la Saulu u Tarso. Kuenda eci Petulu a fetika oku kundila vakualofeka. (Ovilinga 8:26, 27; 9:3-7; 10:9-16, 19-22) Pole, vokuenda kuotembo ka kua la yevala vali ondaka yokilu, ndaño muẽle angelo ka va la muiwa vali. Kuenda ka kua la lingiwa vali ovikomo vioku sakula vonduko yespiritu. Yesu wa likuminyile hati: “Ame ñasi lene kumue oloneke viosi toke kesulilo lioluali.” (Mateo 28:20; 1 Va Korindo 13:8) Koloneke vilo, Olombangi via Yehova via limbuka oku songola kua Yesu. Nda okuti ka via kuatele ekuatiso omo lioku lambalaliwa, Olombangi via Yehova nda ka via tẽlele oku amamako lupange wavo woku kunda Usoma.
7. (a) Helie o panga onepa “[k]ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” kuenda momo lie? (b) Ocikele cipi “ukuenje wa kolelua” a tambula?
7 Osimbu Yesu ka file wa sapuilile olondonge viaye catiamẽla “[k]ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Omo okuti Yesu eye Cime, wa kundika ovikele vilikasi kukuenje waco. “Ukuenje” waco nda opo a kala eci Ñala a enda kilu, kuenda nda wamamako loku talavaya toke ketukuluko lia Kristu vunene Wusoma. Elomboluilo eli ka li tiamisiwa lika komunu lomunu, pole li tiamisiwilavo kekongelo lia nõliwa la Kristu. Omo okuti wa va landa losonde yaye, Yesu wa va tukula ‘ndakuenje’ vaye. Yesu wa va ĩha ocikundi coku longisa omanu oco va linge olondonge loku va tekula olonjanja viosi, poku va ĩha ĩha “okulia kuavo [kuespiritu] kotembo ya tukuiwa.”—Mateo 24:45-47; 28:19; Isaya 43:10; 1 Petulu 4:10.
8. (a) Koloneke vilo ocisoko cukuenje wa kolelua ci kuete ovikele vie? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kapako olonumbi Suku a tu ihĩla vonduko yukuenje wa kolelua?
8 Ocisoko cukuenje wakolelua ca siata oku linga upange wa Cime tunde eci eye a tukuluka kunyamo wo1914. Kuli uvangi wokuti ocisoko caco ca tambula ovikele vinene kunyamo wo 1919. Anyamo akuamamo a kala otembo yoku kunda Usoma voluali luosi. Kuenda owiñi wakahandangala wa fendeli va Yehova u kasi loku kongeliwa oco uka popeliwe kohali ya piãla. (Mateo 24:14, 21, 22; Esituluilo 7:9, 10) Owiñi waco u sukilavo okulia kuespiritu, kuenje okulia kuaco ku kasi loku aviwa lukuenje wakolelua. Oco tu sanjuise Yehova tu sukila oku pokola kolonumbi Viaye vina eye a tu ĩha vonduko yukuenje wa kolelua.
9, 10. (a) Kocita catete, esokiyo lipi lia lingiwa lioku potolola ovitangi viatiamẽla kalilongiso esanda oco upange woku kunda wamameko? (b) Koloneke vilo esokiyo lipi li kasiko oco upange womanu va Suku wamameko?
9 Pamue ku katuka apulilo atiamẽla kalongiso. Apulilo hẽ api? Ocipama 15 celivulu Liovilinga ci tu sapuila ndomo kua potoluiwa ocitangi catiamẽlele ku vakualofeka vana va tava. Ocitangi caco va ci sapuila ovapostolo, lakulu voko Yerusalãi, vana va kala osungu yakulu. Alume vaco ka va lipuile pole va nõliwile la Suku. Ovo va enda loku kũlĩhĩsa eci Embimbiliya lia popia catiamẽla kocitangi caco kuenda uvangi wespiritu lia Suku woku yikuila onjila vakualofeka. Noke va enda loku nõla onjila va sukila oku kuama. Kuenje Suku wa sumũlũisa esokiyo liaco. (Ovilinga 15:1-29; 16:4, 5) Pokati kasongui vaco, okuti osungu yakulu pa tundalevo vamue va enda loku kunda Usoma.
10 Koloneke vilo, Osungu Yakulu Yocisoko ca Yehova palo posi, ya tokekisiwa lavamanji olombuavekua va tunda kolofeka viñi viñi, kuenje va sangiwa ko Nova York. Loku songuiwa la Yesu Kristu, Osungu yakulu Yolombangi via Yehova yi kasi loku kuatisa efendelo lia lipua voluali luosi, loku kuatisa upange woku kunda u kasi loku lingiwa Lolombangi via Yehova vana va sangiwa volohũlũkãi vialua viakongelo. Osungu yakulu Yolombangi via Yehova yi kuãi olondaka upostolo Paulu a sonehela va Korindo hati: “Ka ci kasi okuti tu kuete omoko yoku pangisa ekolelo liene. Tu talavaya lene oku vokiya kesanju liene, okuti vekolelo liene muẽle.”—2 Va Korindo 1:24.
11. (a) Akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viavo, va siata oku nõliwa ndati? (b) Momo lie tu kuetele oku talavaya lava va nõliwa?
11 Olombangi via Yehova voluali luosi va imba ovaso Kosungu Yolombangi via Yehova oco va nõle vamanji va loñoloha oku kala akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo okuti va tata akongelo. Ovina vi sukiliwa kuava va nõliwa via lekisiwa Vembimbiliya loku ivaluka okuti alume vaco ka va lipuile kuenda va lueyavo. Akulu vekongelo vana va nõla kuenda ava va nõliwa va tẽlisa ciwa ovikele viavo kovaso a Suku. (1 Timoteo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9) Omo liaco, ovo va likutilila oku pinga espiritu lia Suku oco li va kuatise oku sanda olonumbi Vondaka Yaye. (Ovilinga 6:2-4, 6; 14:23) Tu lekisi olopandu vietu omo ‘liakulu vekongelo’ vana va tu kuatisa vosi yetu oku suisapo ‘ongongela yekolelo.’—Va Efeso 4:8, 11-16.
12. Ndamupi Yehova a eca ocikele cupange kakãi Akristão?
12 Embimbiliya li kisika okuti ocikele coku tata ekongelo te cendisiwa lalume va loñoloha. Eci ka ci lekisa okuti akãi va lavisiwa, momo valua pokati kavo va kongeliwa kuava vaka kuata omuenyo Kusoma wokilu, kuenda valua pokati kavo va linga vali eci ca velapo kupange woku kunda. (Osamo 68:11) Handi vali omo lioku tẽlisa ciwa ovikele viepata liavo, ovo va kuatisa oco ekongelo li tukuiwe ciwa. (Tito 2:3-5) Pole, ocikele coku longisa vekongelo ca eciwa kalume va nõliwa oco va linge upange waco.—1 Timoteo 2:12, 13.
13. (a) Ndamupi Embimbiliya li lungula akulu vekongelo catiamẽla kocituwa va sukila oku kuata? (b) Vosi yetu tu kuete epuluvi lioku panga onepa koku linga nye?
13 Voluali, omunu una okuti o kasi polomangu vinene o sokisiwa ndu wa velapo, pole vocisoko ca Suku hacoko. Embimbiliya li popia hati: “U o sule pokati kene vosi, eye unene.” (Luka 9:46-48; 22:24-26) Embimbiliya li lungula akulu vekongelo oco va lunguke okuti ka va viala ava va sokisiwa ndocipiñalo ca Suku, pole va kuete oku lekisa ongangu yiwa kocunda. (1 Petulu 5:2, 3) Havanako lika va nõliwa, puãi Olombangi via Yehova viosi, cikale alume cikale akãi, va kuete epuluvi lioku sapula lumbombe walua komanu eci catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda komoko yaye yoku viala.
14. Loku kuama ovisoheua Viembimbiliya via tukuiwa, lombolola apulilo a sangiwa kesulilo liocinimbu.
14 Tu linga ciwa nda tua lipula etu muẽle ndoco: ‘Ndi lekisa muẽle ocili olopandu ku Yehova ndomo eye a endisa ocisoko caye ca palo posi? Ndi ci lekisila hẽ koku vangula kuenda kovilinga viange?’ Oku sokolola kapulilo ava ci tu kuatisa oku likũlĩhisa etu muẽle.
Nda nda pokola muẽle ku Kristu ndusongui wekongelo, ndomo ca lekisiwa vovisonehua evi, nye ndika linga? (Mateo 24:14; 28:19, 20; Yoano 13:34, 35)
Eci ndi tava lolopandu vialua keliangiliyo liespiritu lia siata lingiwila oku vonduko yukuenje wa kolelua kuenda Yosungu Yakulu Yolombangi via Yehova, ñasi loku lekisa esumbilo kulie? (Luka 10:16)
Vosi yetu vekongelo ca piãla enene akulu vekongelo tu kuete oku litata ndati pokati? (Va Roma 12:10)
15. (a) Ocituwa cetu ci lekisa nye catiamẽla kocisoko ca Yehova? (b) Apuluvi api tu kuete oku lekisa okuti Eliapu ohembi loku sanjuisa utima wa Yehova?
15 Koloneke vilo, Yehova wa siata oku tu ĩha olonumbi pokati kocisoko caye ca palo posi lekuatiso lia Kristu. Ocituwa cetu tu lekisa keliangiliyo eli, ci situlula ciwa ekalo lietu ndomo tu tenda omoko ya Suku yoku viala. (Va Heveru 13:17) Satana o sima okuti vosi yetu tua sakalala ño letu muẽle. Pole nda tua vumba ndomo mu taviwa loku yuvula ovina vi tu yapuisa, tuka lekisa okuti Eliapu ohembi. Nda tua lekisa ocisola kuenda esumbilo kuava va kuete ovikele pokati ketu loku setukula ekolelo liavo okuti tu yuvula oku kala ‘vakuambambe loku likokela oku kuatisiwa locame,’ tuka sanjuisa Yehova. (Yuda 16; Va Heveru 13:7) Poku amamako oku pokola kocisoko ca Yehova, tu lekisa okuti Yehova eye Suku yetu kuenda tu li kuete omunga koku u fendela.—1 Va Korindo 15:58.
Apulilo Voku Pitulula
• Koloneke vilo, helie o panga onepa kocisoko ca Yehova ca palo posi? Kuenda locimãho ce?
• Helie wa nõliwa oku kala Utue wekongelo, kuenda locisola calua, vesokiyo lipi eye a siatela oku tu ĩha olonumbi?
• Ovituwa vipi viwa tu kuete oku lekisa kocisoko ca Yehova?
[Elitalatu kemẽla 133]
Yehova o tu songuila vonduko yocisoko caye ca palo posi lekuatiso lia Kristu