OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/8 kam. 12-16
  • Akristão Va Fendela Suku Lespiritu Kumosi Locili

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akristão Va Fendela Suku Lespiritu Kumosi Locili
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ci Tava Okuti Ocili ci Sangiwa
  • Ndomo tu Pondola Oku Lilongisa Ocili
  • Ocili Kuenda Omõla a Suku
  • Ocili Kuenda Eci Omanu va Tava
  • Ocili Catiamẽla Komuenyo Womunu
  • Ocili Kuenda Suku Umosi Muvatatu
  • Ocili Kuenda Epapatiso
  • “Ngendaenda Locili Cove”
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2018
  • Setukuli Suku Yocili
    Utala Wondavululi—2003
  • ‘Endeli Vocili’
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Elomboloko Liepapatiso Liove
    Fendela Lika Suku Yocili
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2002
w02 1/8 kam. 12-16

Akristão Va Fendela Suku Lespiritu Kumosi Locili

“Suku espiritu kuenje ca sesamela ava vo fendaila oku u fendela lespiritu locili.”​—⁠YOANO 4:⁠24.

1. Efendelo lipi okuti olio lika li sanjuisa Suku?

YESU Kristu omõla wongunga wa Yehova o soliwe calua, eye lika wa lombolola ciwa catiamẽla kefendelo lina li sanjuisa Isiaye wokilu. Osimbu Yesu a kala oku eca uvangi kukãi woko Samaria una wa kala loku tapa ovava ponjombo ocipepi limbo lio Sukare, eye wo sapuila hati: “Ene vu fendela eci ka wa kũlĩhili, etu tu fendela eci tua kũlĩha, momo okupopelua ku tunda ku va Yudea. Puãi [owola] yiya, kuenda yeya ale okuti, vakuakufendela vocili va fendaila isia vespritu locili, momo omanu ndovo ovo Isia a sanda oku u fendela.” (Yoano 4:​22-24) Ndamupi tu pondola oku kuata elomboloko liolondaka evi?

2. Omanu voko Samaria vatiamisilile pi efendelo liavo?

2 Omanu voko Samaria va kapeleko etavo liesanda. Ovo va tavele lika okuti, alivulu atãlo Ovisonehua o-o lika a tumĩwa la Suku. Kuenje alivulu aco atãlo vovisimĩlo viavo muẽle va enda loku a tukula hati, Alivulu Atãlo oko Samaria. Osimbu okuti va Samaria ka va kũlĩhĩle ciwa Suku, va Yudea va longisiwile ukũlĩhĩso u sangiwa Vovisonehua. (Va Roma 3:​1, 2) Eci ceya oku ecelela okuti, va Yudea vakuekolelo kuenda omanu vakuavo, vosi yavo veya oku taviwa la Yehova. Pole, nye ovo va sukilile oku linga?

3. Nye ci sukiliwa kueci catiamẽla koku fendela Suku “lespiritu locili”?

3 Va Yudea la va Samaria kuenda omanu vakuavo, nye va sukilile oku linga oco va sanjuise Yehova? Ovo, va sukilile oku fendela Suku “lespiritu locili.” Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yavo. Ndaño okuti, oku vumba Suku te ku lingiwa lonjongole yocili yi vetiyiwa locisola kuenda lekolelo, oco tu fendele Suku lespiritu, tu sukila oku kuata espiritu sandu liaye oco li tu songuile komuenyo wetu wosi. Poku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku kapako eci tu lilongisa, ci pondola oku tu kuatisa oku vokiya ukamba wetu la Suku. (1 Va Korindo 2:​8-12) Oco efendelo lietu li taviwe la Yehova, tu sukilavo oku u fendela locili. Tu sukila oku pokola kueci Embimbiliya lilombolola catiamẽla ku Suku, kuenda kocipango caye.

Ci Tava Okuti Ocili ci Sangiwa

4. Ndamupi omanu vamue va siata oku tenda ocili?

4 Omanu vamue va lilongisa calua ovilongua viesanda, va siata oku popia hati, omanu ka va tẽla oku kũlĩha ocili cosi catiamẽla kocina cimue. Ulume umue ukuakusoneha alivulu o tukuiwa hati, Alf Ahlberg, wo kofeka yo Suesia wa soneha ndoco: “Kuli apulilo alua a lingiwa la vakuavilongua viesanda okuti ka ci tava oku a tambulula.” Ndaño okuti omanu vamue va siata oku popia hati, kuli lika ocili ca pita ño pokati, anga hẽ uvangi waco wocili muẽle? Ndomo Yesu Kristu a lombolola, uvangi waco wesanda.

5. Momo lie Yesu eyilila mulo voluali?

5 Tu sokololi ndu okuti tu kasi oku tala ocina cimue ci kasi oku pita ndeci: Ca kala kunyamo wa 33 K.K., kuenda Yesu o kasi kovaso ya Nguluvulu yoko Roma Pondiu Pilato. Yesu o sapuila Pilato hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” Vonjanja yaco, Pilato wa pula Yesu hati: “Ocili, oco nye?” Pole, eye ka kevelile okuti Yesu o popia vali cimue.​—⁠Yoano 18:​36-38.

6. (a) Ndamupi “ocili” ca siata oku lomboluiwa? (b) Ocikele cipi Yesu a eca kolondonge viaye?

6 Elivulu limue li lombolola okuti: “Ocili” ci lomboloka ocina cimue ci taviwa, ulandu umue wa pita kuenda ovina vimue vi letiwe.” Anga hẽ Yesu wa eca uvangi wocili cina ca siata ño oku popiwa lomanu? Sio, hacoko a eca. Yesu wa kũlĩhĩle ciwa ocili. Eye, wa tuma olondonge viaye oku kunda ondaka yocili poku vi sapuila hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:​19, 20) Osimbu esulilo lioluali lulo ka lieyile handi, olondonge viocili via Yesu vi sukila oku kundila ‘olondaka viwa viusoma’ voluali luosi. (Va Galatia 2:14) Upange waco owu u lingiwa poku tẽlisiwa kuolondaka via Yesu wa popia hati: ‘Olondaka evi viwa viusoma vi kundilua kuoha koluali, ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.’ (Mateo 24:14) Omo liaco, ca sunguluka okuti, tu limbuka omanu vana va kasi oku longisa ocili kolofeka viosi omo liupange woku kunda olondaka viwa Viusoma.

Ndomo tu Pondola Oku Lilongisa Ocili

7. Ndamupi o pondola oku limbuka okuti, Yehova eye Ono yelongiso liocili?

7 Yehova eye Ono yocili cespiritu. Omo liaco, ukualosamo Daviti wa tukula Yehova hati, “Suku yocili.” (Osamo 31:5; 43:⁠3) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ondaka ya Isiaye oyo ocili, kuenda wa popiavo hati: “Ca sonehiwa vovaprofeto citi, Kuenje vosi va longisiwa la Suku. [Omunu] wosi o yeva ku Isia, loku lilongisa kokuange, iya kokuange.” (Yoano 6:45; 17:17; Isaya 54:13) Omanu vosi va sandiliya ocili, ci tava okuti va longisiwa la Yehova, Ulongisi Wavelapo. (Isaya 30:​20, 21) Ovo, va sukila oku kuata “ukũlĩhĩso wa Suku.” (Olosapo 2:⁠5) Yehova wa siata oku longisa ocili komanu poku kuama olonjila viñi viñi.

8. Olonjila vipi Yehova a siata oku kuama poku longisa ocili komanu?

8 Lekuatiso liovangelo, Suku wa eca Ocihandeleko ku va Isareli. (Va Galatia 3:19) Lekuatiso liolonjoi, eye wa likuminyile oku sumũlũisa Avirahama la Yakoba. (Efetikilo 15:​12-16; 28:​10-19) Eci Yesu a papatisiwa, kilu kua tunda ondaka ya Suku yina ya yevalela palo posi hati: “U, eye Omõlange wa soliwa [calua], ndo sanjukila.” (Mateo 3:17) Tu ecavo olopandu ku Suku omo a tu ĩha ocili poku sonehisa Embimbiliya. (2 Timoteo 3:​16, 17) Poku lilongisa Ondaka ya Suku, tu pondola ‘oku kolela kondaka yocili.’​—⁠2 Va Tesalonike 2:⁠13.

Ocili Kuenda Omõla a Suku

9. Ndamupi Suku a siata oku situlula ocili lekuatiso Liomõlaye?

9 Suku wa siata oku longisa ocili komanu lekuatiso Liomõlaye Yesu Kristu. (Va Heveru 1:​1-3) Yesu wa vangula ocili, lonjila yimue okuti lomue omunu ukuavo wa sokisiwa laye. (Yoano 7:46) Ndaño ceci a enda kilu, eye wa situlula ocili ca tunda ku Isiaye. Upostolo Yoano wa tambula ‘esituluilo lia eciwa la Suku ku Yesu Kristu oco a lekise kakuenje vaye ovina vi laika oku iya ndopo.’​—⁠Esituluilo 1:​1-3.

10, 11. (a) Ocili Yesu a kunda catiamẽla koku linga nye? (b) Ndamupi Yesu a ecelela okuti ocili eye a lombolola ci kuata uvangi wa suapo?

10 Yesu wa sapuila Pondiu Pilato okuti, Eye weyilila palo posi oku eca uvangi wocili. Vokuenda kupange wa Yesu woku kunda palo posi, eye wa situlula okuti ocili caco a imbila uvangi, catiamẽla koku kemãlisa uviali wa Yehova lekuatiso Liusoma wa Suku, okuti Kristu eye Osoma yaco. Pole, vuvangi Yesu a eca watiamẽla kocili, mua kongelele vali ovina vialua okuti, oku kunda kuaye loku longisa ci sule. Yesu wa ecelela okuti, uvangi waye u linga wocili poku u tẽlisa. Omo liaco, upostolo Paulu wa soneha ndoco: ‘Lomue ka ko pisili ovisila viokulia levi viokunyua levi violofesta, pamue vievi violosãi viokaliye, levi viesambata. Ovina evi ulembo ño weci ci laika oku iya. Puãi ocili ci sangiwa vu Kristu.’​—⁠Va Kolosai 2:​16, 17.

11 Umue uvangi u lekisa oku tẽlisiwa kuocili, watiamẽla kocitumasuku cucitiwo wa Yesu ko Beteleme. (Mika 5:2; Luka 2:​4-11) Uvangi waco watiamẽla kocili weyavo oku tẽlisa ocitumasuku cuprofeto Daniele ci lombolola okuti, Mesiya oka molẽha lika kesulilo lieci ci soka 69 ‘kolosemana vianyamo.’ Ocitumasuku caco, catẽlisiwa eci Yesu a lieca ku Suku poku papatisiwa loku wavekiwa lespiritu sandu. Kuenje ulandu waco wa tẽlisiwa kunyamo wa 29 K.K., okuti oyo otembo ya tukuiwile. (Daniele 9:25; Luka 3:​1, 21, 22) Uvangi watiamẽla kocili weya oku tẽlisiwa eci Yesu a linga ukundi Wusoma. (Isaya 9:​1, 2, 6, 7; 61:​1, 2; Mateo 4:​13-17; Luka 4:​18-21) Uvangi waco weyavo oku linga wocili poku fa kua Yesu kuenda kepinduko liaye.​—⁠Osamo 16:​8-11; Isaya 53:​5, 8, 11, 12; Mateo 20:28; Yoano 1:29; Ovilinga 2:​25-31.

12. Momo lie Yesu a popela hati, ‘ame ndicili’?

12 Omo okuti ocili catiamẽla ku Yesu Kristu, eye wa popia hati: “Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo. Lomue iya ku Isia, te lame.” (Yoano 14:⁠6) Omanu ka va kembiwa kefendelo liavo ku Suku nda ovo muẽle va nõlapo oku kuama ‘ocili,’ poku tava ocikele ca Yesu catiamẽla koku tẽlisa ocipango ca Suku. (Yoano 8:​32-36; 18:37) Omo liaco, omanu vana va kasi ndolomeme haivo va tava kocili loku kuama Kristu lekolelo liocili, ovo vaka tambula omuenyo ko pui.​—⁠Yoano 10:​24-28.

13. Kolonepa vipi vitatu tuka konomuisa eci catiamẽla kocili ci sangiwa Vovisonehua?

13 Ekolelo Liakristão liatiamẽla kocili cosi ca sandekiwa la Yesu, kuenda eci ca kundiwa lolondonge viaye. Omanu vosi ‘va tava kocili,’ va ‘kuama muẽle ocili caco.’ (Ovilinga 6:7; 3 Yoano 3, 4) Oco hẽ, velie va kasi oku endela vocili koloneke vilo? Velie hẽ va kasi oku longisa ocili kolofeka viosi? Poku tambulula apulilo alo, tuka konomuisa eci ca pita Lakristão vatete, kuenda tuka konomuisavo ocili ci sangiwa Vovisonehua ndeci, (1) ocili catiamẽla kueci ci taviwa, (2) ocili conjila yi kuamiwa kefendelo, kuenda (3) ocili catiamẽla kovituwa omunu a lekisa.

Ocili Kuenda Eci Omanu va Tava

14, 15. Nye o popia catiamẽla Kakristão vatete ndomo va tendaile Embimbiliya? Pole, ci popiwavo ndati catiamẽla Kolombangi via Yehova?

14 Ondaka ya Yehova ya sumbiwile calua Lakristão vo kocita catete. (Yoano 17:17) Ya kala ono yovina ovo va tava kuenda yovilinga viavo. Clemente wo kofeka yo Alexandria, wa kala kocita cavali leci catatu, wa popele hati: “Omanu vana va talavaya ciwa, ka vaka liwekapo kupange wavo woku sandiliya ocili, toke eci vaka limbuka okuti uvangi weci ovo va tava u sangiwa Vembimbiliya.”

15 Olombangi via Yehova via sumbila calua Embimbiliya ndeci Akristão vo kocita catete va linga. Ovio vi tava okuti, “ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku, kuenje vi silivila oku longisa.” (2 Timoteo 3:16) Omo liaco, tu konomuisi eci ca taviwile Lakristão vo kocita catete, kuenda tu ci sokisi leci Olombangi via Yehova via siata oku lilongisa koloneke vilo, momo vikuãi Embimbiliya okuti olio elivulu va velisapo vali calua komuenyo wavo.

Ocili Catiamẽla Komuenyo Womunu

16. Ocili cipi catiamẽla komuenyo womunu?

16 Omo okuti, Akristão vo kocita catete va tavele kueci ci sangiwa Vembimbiliya, ovo va longisile ocili catiamẽla komuenyo. Ovo va kũlĩhĩle okuti, eci Suku a lulika omunu, noke weya oku “kuata omuenyo.” (Efetikilo 2:⁠7) Akristão va kũlĩhĩlevo okuti, cosi ci kuete omuenyo ci fa. (Esekiele 18:4; Tiago 5:20) Handi vali, va kũlĩhĩlevo okuti, ava “va fa lacimue va kũlĩha”.​—⁠Ukundi 9:​5, 10.

17. Ndamupi ove o pondola oku lombolola eci catiamẽla kelavoko liava va fa?

17 Olondonge viatete via Yesu, via kuatele elavoko liatiamẽla komanu vosi va fa okuti vaka sokoluiwa vali la Suku kuenda vaka pinduiwa. Uvangi waco wocili wa lomboluiwa lupostolo Paulu wa popia hati: “Ndi kuete elavoko ku Suku . . . liokuti, kuka kala epinduko lia vakuesunga lava okuti havakuesungako.” (Ovilinga 24:​15, NW ) Kotembo yaco, ulume umue Ukristão o tukuiwa okuti, Minúcio Félix, wa soneha ndoco: “Helie ka kuete olondunge, ale eveke okuti o popia hati, omunu wa pangiwa la Suku nda wa fa, Suku ka pondola vali oku u pindula?” Ndeci Akristão vo kocita catete va kala, Olombangi via Yehova vi pokolavo kocili Cembimbiliya okuti omunu o fa kuenda noke o pinduka. Kaliye tu konomuisi eci catiamẽla ku Suku kuenda ku Kristu.

Ocili Kuenda Suku Umosi Muvatatu

18, 19. Momo lie ci popiwila okuti, ondotilina ya Suku Umosi Muvatatu ka yi sangiwa Vembimbiliya?

18 Akristão vo kocita catete, ka va tendaile Suku, la Kristu, kuenda espiritu sandu okuti, Umosi Muvatatu. Elivulu limue lio kofeka yo Inglaterra li lombolola hati: “Ondotilina ya Suku Umosi Muvatatu, ka yi sangiwa Votestamento Yokaliye, kuenda, Yesu kumue lolondonge viaye, ka va vetiyile oku pengisa ocihandeleko ci sangiwa Votestamento Yale, ci popia hati: ‘A Isareli Yevelela:Yehova eye Suku yetu kuenje eye Suku lika waye’ (Esin. 6:⁠4).” Akristão ka va fendalaile ondotilina ya Suku Umosi Muvatatu yina ya va Roma, ale ceci catiamẽla kolosuku vikuavo. Ovo va tavaile kolondaka via Yesu wa popia hati, tu sukila oku fendela lika Yehova. (Mateo 4:10) Ovo va tavaile kolondaka via Kristu, ndeci eye a popia hati: “Isia wa mbelapo, ame ndi sule.” (Yoano 14:28) Uvangi Wolombangi via Yehova koloneke vilo, u kasi ndowu wa lekisa Akristão vo kocita catete.

19 Olondonge viatete via Yesu, via lekisile oku litepa ku sangiwa pokati ka Suku la Kristu kuenda espiritu sandu. Omo liaco, ovo va enda oku papatisa omanu (1) ‘vonduko ya Isia, (2) Yomõla, kuenda (3) yespiritu sandu.’ Ka va ci lingaile vonduko ya Suku Umosi Muvatatu. Cimuamue haicovo Olombangi via Yehova vi kasi loku linga, momo vi longisa ocili ci sangiwa Vembimbiliya, cina ci lekisa oku litepa ku kasi pokati ka Suku Lomõlaye, kuenda espiritu sandu.​—⁠Mateo 28:⁠19.

Ocili Kuenda Epapatiso

20. Omanu vosi va enda oku liangiliya oco va papatisiwe, va sukilile oku kuata ukũlĩhĩso we?

20 Yesu wa tuma olondonge viaye oku longisa omanu ocili Covisonehua toke eci va linga olondonge. Oco va papatisiwe, va sukilile oku kuata ukũlĩhĩso Wovisonehua. Omo liaco, va sukilile oku kũlĩha ocikele ca Isia coku viala kuenda ocikele Comõlaye Yesu Kristu. (Yoano 3:16) Omanu vana va liangiliya oco vapapatisiwe va sukilavo oku kuata elomboloko liokuti, espiritu sandu hamunuko, pole ongusu yapama ya Suku.​—⁠Efetikilo 1:⁠2.

21, 22. Momo lie o popela okuti, epapatiso li sesamẽla lika omanu vana va tava?

21 Akristão vo kocita catete, va kala omanu vamue va papatisiwa haivo va likekembela akandu avo poku litumbika ovo muẽle ku Suku oco va linge ocipango caye. Va Yudea kuenda vakualofeka va liongoluilile ko Yerusalãi keteke lio Pendekoste kunyamo 33 K.K., va kuatele ukũlĩhĩso wa suapo Wovisonehua vio Heveru. Eci va yevelela upostolo Petulu wa kala oku popia eci catiamẽla ku Yesu Mesiya, ci soka 3.000 komanu ‘veya oku tava kondaka yaye lutima wavo wosi kuenje va papatisiwa.’​—⁠Ovilinga 2:41; 3:19–4:4; 10:​34-38.

22 Omanu va tava ovo lika va kuete omoko yoku papatisiwa. Omanu vo kimbo lio Samaria eci “va tava kondaka yiwa ya kunda Filipu, eyi yi lombolola Usoma wa Suku kuenda onduko ya Yesu Kristu, oco, lalume lakãi va papatisiwa.” (Ovilinga 8:12) Ulume una wa kala ukualofeka okuti noke weya oku kuata ukũlĩhĩso wa suapo wa Yehova, tete wa tava kesapulo lia Filipu liatiamẽla koku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Mesiya, kuenje noke weya oku papatisiwa. (Ovilinga 8:​34-36) Noke upostolo Petulu, wa kundilavo Korneliu kuenda Vakualofeka, momo omunu ‘wosi o sumbila Suku loku linga esunga o taviwa laye.’ Handi vali, omunu wosi o kolela ku Yesu Kristu, o tambula ongecelo yakandu. (Ovilinga 10:​35, 43; 11:18) Ovolandu osi a tukuiwa ndeti, atiamẽla koku tẽlisa ocikundi Yesu a popia hati, ‘longisi omanu toke eci va linga olondonge okuti va pokola kovina viosi eye a tuma.’ (Mateo 28:​19, 20; Ovilinga 1:⁠8) Olombangi via Yehova, vi kasi loku pokola kocihandeleko eci cimuamue poku tava okuti ku papatisiwa lika omanu vana va kuete ukũlĩhĩso wa suapo Wovisonehua okuti va litumbika ku Suku.

23, 24. Onjila yipi ya sunguluka yepapatiso Liakristão?

23 Poku papatisa omanu vana va tava, ci sukila okuti etimba liavo liñisiwa liosi vovava, momo oyo onjila ya sunguluka. Eci Yesu a papatisiwa Volui Yordão, noke wa “tunda vovava.” (Marko 1:10) Kalei wo kofeka yo Etiopia wa papatisiwa ‘vetala liovava.’ Eye la Filipu, “va wila vovava,” kuenje noke yoku papatisiwa veya oku “tunda vovava.” (Ovilinga 8:​36-40) Embimbiliya li lombololavo okuti, eci etimba liomunu liñisiwa liosi vovava poku papatisiwa, ci lomboloka okuti, omunu wa fa kovituwa viaye vĩvi.​—⁠Va Roma 6:​4-6; Va Kolosai 2:⁠12.

24 Elivulu limue li popia hati: “Otestamento Yokaliye yi lombolola okuti, eci omunu a papatisiwa, etimba liaye va enda oku liñisa liosi vovava.” Elivulu limue kelimi lio Francês li tukuiwa hati, Larousse, (lia sonehiwila kofeka yo Paris kunyamo wo 1928) li lombolola hati: “Akristão vatete va enda loku papatisiwila povitumãlo viosi pa sangiwa ovava.” Handi vali, elivulu limue likuavo li lombolola okuti: “Ca sunguluka okuti, omunu wosi o yongola [oku papatisiwa], o sandeka eci catiamẽla kekolelo liaye. Kuenje poku papatisiwa kuaye, etimba liaye liosi liñisiwa vovava vonduko ya Yesu.”

25. Nye tuka lilongisa vocipama ci kuãimo?

25 Kua tukuiwa lika atosi amue atiamẽla kovina vi taviwa, vi sangiwa Vembimbiliya kuenda ovilinga Viakristão vatete. Omo liaco, ci tava okuti tu tukulavo atosi akuavo atiamẽla kueci ci taviwa Lolombangi via Yehova. Vocipama ci kuãimo, tuka lilongisa olonjila vikuavo viatiamẽla koku limbuka vana va kasi oku longisa ocili komanu.

O Tambulula hẽ ndati?

• Efendelo lipi Suku a yongola?

• Ndamupi ocili ca tẽlisiwa vonduko ya Yesu Kristu?

• Ocili cipi catiamẽla komuenyo kuenda kolofa?

• Ndamupi epapatiso Liakristão lia siata oku lingiwa? Pole, omanu vosi va yongola oku papatisiwa va sukila oku linga nye?

[Elitalatu kemẽla 14]

Yesu wa sapuila Pilato hati: ‘Ndeyilila oku imba uvangi wocili’

[Elitalatu kemẽla 15]

O pondola hẽ oku lombolola esunga lieci Yesu a popela hati: ‘Ame ndicili’?

[Elitalatu kemẽla 16]

Voku papatisiwa Kuakristão mua tenga Ocili ce?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link