Ove hẽ o Kuãi “Onjila Ya Velapo” Yocisola?
“SUKU eye ocisola.” Ondaka eyi ya tukuiwa lupostolo Yoano, yi lekisa ocituwa ca velapo ca Suku. (1 Yoa. 4:8) Ocisola Suku a kuetele omanu, oco ci tu kuatisa oku amẽla kokuaye, kuenda oku kuata ukamba wocili laye. Volonepa vipi vikuavo tu kuatisiwa locisola ca Suku? Omanu va siata oku popia hati: “Ovina tu sole cilo, vi lekisa ovituwa tuka kuata kovaso yoloneke.” Olondaka evi, viocili. Tu pondola oku kuama ongangu ya vana tu sole, kuenda ya vana va lekisa ocisola kokuetu. Omo okuti, tua lulikiwa lesetahãlo lia Suku, tu pondola oku kuama ongangu yocisola caye. (Efet. 1:27) Omo liaco, upostolo Yoano wa soneha hati, tu sole Suku, “momo eye wa lianga oku tu sola.”—1 Yoa. 4:19.
Olondaka Vikuãla vi Situlula Ocisola
Upostolo Paulu wa tukula ocisola hati, “onjila ya velapo.” (1 Va Kor. 12:31) Momo lie a popela hati, ocisola oco ca velapo? Ocisola cipi Paulu a tukula? Oco tu sange etambululo, tu konomuisi elomboloko liondaka “ocisola.”
Va Helasi kosimbu, va kuatele olondaka vikuãla vi situlula ocisola ndeci: stor·geʹ, eʹros, phi·liʹa, kuenda a·gaʹpe. Pole, ondaka a·gaʹpe yi tiamisiwila ku Suku ‘ukuacisola.’a Ulongisi umue o tukuiwa hati, William Barclay, velivulu liaye li tukuiwa hati, New Testament Words (Palavras do Novo Testamento), wa popia eci catiamẽla kocisola hati: “Ondaka Agapē, yi tiamisiwila kovisimĩlo viomunu. Oyo, ka yi lomboloka onjongole yiya ocipikipiki vutima wetu. Pole, yi tiamisiwila kovina tu sukila oku linga. Vondaka Agapē, mua kongela oku kuata onjongole yoku linga cimue.” Ndomo ondaka a·gaʹpe ya tukuiwa palo, yi lomboloka ocisola ci songuiwa lolonumbi, pole, mua kongela ovina vikuavo. Omo okuti, kuli olonumbi via sunguluka levi ka via sungulukile, Akristão va sukila oku songuiwa lolonumbi viwa vi sangiwa Vembimbiliya, via tumbikiwa la Yehova Suku. Nda tua sokisa ondaka a·gaʹpe lolondaka vikuavo vi sangiwa Vembimbiliya vi lombolola ocisola, tu kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla kocisola tu sukila oku lekisa.
Oku Lekisa Ocisola Vepata
Tua sanjuka calua omo lioku tiamẽla kepata liomanu va li kuetele ocisola kuenda elitokeko! Ondaka yo Helasi Stor·geʹ, olonjanja vimue, yi tiamisiwila kocisola ci kasi pokati kepata. Akristão va siata oku likolisilako oku lekisa ocisola vepata liavo. Paulu wa popia hati, koloneke via sulako omanu ka vaka kuata “ocikembe la vangadiavo.”b—2 Tim. 3:1, 3.
Koloneke vilo, omanu ka va siatele oku lekisa ocisola ci sukiliwa vepata. Momo lie akãi va mina, va siatela oku pulumula? Momo lie apata alua ka a siatelele oku lekisa ocisola kolonjali viavo via kuka? Momo lie valua va siatela oku tepa olohuela viavo? Etambululo li lekisa okuti, ka va kuete ocikembe.
Embimbiliya li tu longisa okuti, “utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene.” (Yer. 17:9) Vocisola co vepata mua kongela oku lekisa ovisimĩlo viosi vi kasi vutima wetu. Paulu wa tukula ondaka a·gaʹpe oco a lombolole ocisola ulume a sukila oku lekisa kukãi waye. Eye wa sokisa ocisola caco, locisola Kristu a lekisa vekongelo. (Va Efe. 5:28, 29) Ocisola caco, ci songuiwa lolonumbi via eciwa la Yehova, Usovoli wepata.
Ocisola ci lekisiwa la vakuepata, ci tu vetiya oku kapako olonjali vietu via kuka, kuenda ci tu kuatisa oku tata ciwa omãla vetu. Ci vetiya olonjali oku pindisa omãla vavo locisola, kuenda ci va kuatisavo okuti, ka va ecelela omãla vavo oku linga ovina viosi va yongola.—Va Efe. 6:1-4.
Ocisola ci Tuala Kolohuela Kuenda Olonumbi Viembimbiliya
Ocisola ci kasi pokati kulume lukãi va li kuele, ombanjaile ya tunda ku Suku. (Olosap. 5:15-17) Omanu va soneha Embimbiliya, ka va tukuile ondaka eʹros, oco va yi tiamisile kocisola ci tuala kolohuela. Momo lie? Vanyamo a pita, Utala Wondavululi wa popia hati: “Koloneke vilo, omanu va siata oku linga ovina ka via sungulukile ndeci va Helasi va linga kosimbu. Ovo va enda oku fendela o suku yimue o tukuiwa hati Eros, poku kekamẽla kutala, loku eca ovilumba kokuaye kutala waco. . . . Pole, ulandu waco u lekisa okuti, efendelo liaco liatiamẽla kocisola coku lipekela, lia nena ovitangi vialua levĩho, kuenda olonepele pokati komanu. Citava okuti, eli olio esunga lieci omanu va soneha Embimbiliya ka va tukuilile ondaka yaco.” Oco tu yuvule ocisola ci tuala kolohuela, tu sukila oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Omo liaco, o sukila oku li pula ndoco: ‘Anga hẽ, nda siata oku lekisa ocisola ca sunguluka komunu nda likuela laye?’
Vokuenda ‘kuotembo yovomalẽhe’ okuti oloñeyi vioku lipekela via livokiya, amalẽhe vana va pokola kolonumbi Viembimbiliya, va pondola oku amamako loku liyelisa kovina viosi. (1 Va Kor. 7:36; Va Kol. 3:5) Tu sukila oku tenda olohuela ndombanjaile ya tunda ku Yehova. Yesu wa popia eci catiamẽla komanu va kuele hati: “Eci ca tokekisa Suku omunu ka ka ci [tepe].” (Mat. 19:6) Ndaño tu sukila oku kala pamosi vokuenda kuomuenyo wetu, loku lekisa ukamba wocili pokati ketu, tu sukila oku kapako ohuminyo tua linga yolohuela. Eci olohueli vi liyaka lovitangi, ka vika sime okuti, via sanga epuluvi lioku litepa. Pole, vi sukila oku likolisilako oku lekisa ovituwa via Suku oco epata li kuate esanju. Nda via ci linga, vi kuata esanju ka li pui.—Va Efe. 5:33; Va Hev. 13:4.
Ocisola Pokati Kakamba
Nda ka tu kuete akamba ka tu kuata esanju! Olusapo lumue Luembimbiliya lu popia hati: “Kuli ekamba li ku lamelela okuti huvove o sule.” (Olosap. 18:24) Yehova o yongola okuti, tu kuata akamba vocili. Tua kũlĩha ciwa ukamba wa kala pokati ka Daviti la Yonatão. (1 Sam. 18:1) Embimbiliya li popia hati, Yesu ‘wa solele calua’ upostolo Yoano. (Yoa. 20:2) Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ocisola ale ukamba, yi lomboloka phi·liʹa. Ca sunguluka oku kuata ekamba limue vekongelo. Momo elivulu lia 2 Petulu 1:7, li tu vetiya oku vokiya ocisola cetu (a·gaʹpe) ku “vamanji.” Vondaka oku kuatela ocisola “vamanji,” okuti, (phi·la·del·phiʹa, mua kongela ondaka phiʹlos kuenda a·del·phosʹ okuti, kelimi lio Helasi yi lomboloka “manji”). Oco tu kuate ukamba wocili, tu sukila oku pokola kelungulo liaco. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, nda siata oku tiamisila ovisimĩlo viange kolonumbi Viembimbiliya?’
Ondaka ya Suku yi tu kuatisa oku yuvula olonepele lakamba vetu. Tu yuvuli oku kuama olonumbi via litepa volonepa vivali ndeci okuti: pokati kakamba vetu, tu lekisa ovituwa viwa, pole, nda tu kasi lomanu ka tua kũlĩhĩle, tu lekisa ovituwa ka via sungulukile. Tu sukilavo oku yuvula oku eca epandiyo liesanda oco tu kuate akamba. Oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci tu kuatisa oku nõla akamba vawa kuenda oku yuvula ‘akamba vãvi, momo va nyõla ovituwa vietu viwa.’—1 Va Kor. 15:33.
Ocisola ka ci Sokisiwa!
Ocisola oco ci tokeka Akristão vosi! Upostolo Paulu wa soneha hati: “ Ocisola ci kale cocili. . . . Lisoli pokati ndomunu la manjaye.” (Va Rom. 12:9, 10) Akristão va kuata esanju poku lekisa ‘ocisola cocili (a·gaʹpe) ku vakuavo.’ Ocisola ka ci kasi ndocina cimue ciya ocipikipiki vutima wetu. Pole, ci vetiyiwa lolonumbi Viembimbiliya. Paulu wa popiavo catiamẽla koku ‘lisola pokati,’ ci lomboloka (phi·la·del·phiʹa) kuenda oku ‘likuatela ohenda’ pokati. Ocisola caco ci lomboloka (phi·loʹstor·gos, kuenda olondaka viaco vi tiamisiwila kocisola phiʹlos kuenda stor·geʹ). Onoño yimue ya popia hati: ondaka oku ‘lisola pokati,’ yi lomboloka oku lekisa “ocisola, ohenda, ocikembe, kuenda oku kuatisa vakuetu.” Oku lekisa ocisola a·gaʹpe, ci vetiya ukamba pokati kafendeli va Yehova. (1 Va Tes. 4:9, 10) Ondaka yikuavo ya pongoluiwa hati, “oku likuatela ohenda,” ya tukuiwa lika onjanja yimosi Vembimbiliya, kuenda yi tiamisiwila koku kuata ukamba wocili vepata.c
Elitokeko liocisola ci lekisiwa pokati kepata, locisola pokati kakamba, kuenda ocisola cendisiwa lolonumbi Viembimbiliya, oco ci tokekisa Akristão vocili. Onjango Yusoma, hacitumãloko coku lingila olomĩlu ale upange ukuavo. Pole, ocitumãlo cimue apata va likuete omunga va siata oku fendelela Yehova Suku. Vosi yavo tu va tenda ndepata lietu kuenda tu va tukula hati, vamanjetu. Ovo vatiamẽla kepata lietu kespiritu. Tu kuete ukamba lavo, kuenda olonumbi Viembimbiliya vi tu kuatisa oku lekisa ocisola kokuavo. Omo liaco, tu amamiko oku lekisa ocisola cina ci tu vetiya oku kuata ukamba kuenda ci tu kuatisa oku limbukiwa lomanu okuti, tua tiamẽla kekongelo Liakristão vocili.—Yoa. 13:35.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ondaka A·gaʹpe, olonjanja vimue, ya siatavo oku tiamisiwila kovina ka via sungulukile.—Yoa. 3:19; 12:43; 2 Tim. 4:10; 1 Yoa. 2:15-17.
b Ondaka yokuti ka vaka kuata “ocikembe la vangadiavo,” yopiwa kondaka Stor·geʹ. Oyo yi tiamisiwila kovina ka via sungulukile, kuenda yi lomboloka okuti, ‘ka va kuete olondunge.’ Tangavo Va Roma 1:31.
c Vo Tradução do Novo Mundo, mu sangiwa olondaka vikuavo vio Helasi via pongoluiwavo hati, “oku likuatela ohenda.” Olondaka viaco, ka vi sangiwa lika kelivulu lia Va Roma 12:10. Pole vi sangiwavo kelivulu lia Va Filipoi 1:8, kuenda 1 Va Tesalonike 2:8.
[Elitalatu kemẽla 12]
Nye o sukila oku linga oco o lekise ocisola ci tu tokeka pamosi?