Apata Akristão Va Sukila Oku Kuama Ongangu Ya Yesu!
“Kristu . . . wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye.”—1 PET. 2:21.
1. (a) Ocikele cipi Omõla wa Suku a kuata poku lulika ovina? (b) Yesu wa tendele ndati omanu?
ECI Suku a lulika ilu losi, wa kala Lomõlaye watete “ndomesele.” Eye wa talavaya la Isiaye Yehova Suku, poku lulika ovinyama via litepa lovikũla palo posi, kuenda eci angiliya Ocumbo Celau oco omanu vakuesetahãlo liaye va kalemo. Omõla wa Suku una weya oku tukuiwa hati, Yesu, wa solele calua omanu. Eye wa “sanjukilavo omãla vomanu.”—Olosap. 8:27-31; Efet. 1:26, 27.
2. (a) Eliangiliyo lipi Yehova a linga oco a kuatise omanu ka va lipuile? (b) Konepa yipi yomuenyo Embimbiliya lieca onumbi?
2 Eci Adama la Heva va lueya, noke, Yehova wa linga eliangiliyo lioku yovola omanu kekandu. Eye wa eca Kristu ndocilumba cocisembi cina ca yulula onjila yoku yovola omanu. (Va Rom. 5:8) Yehova wa ecavo Ondaka yaye yi sangiwa Vembimbiliya, oco yi songuile omanu oku kuata ekalo liwa, ndaño va piñala ekandu. (Osa. 119:105) Vondaka ya Yehova mu sangiwa olonumbi vi kuatisa omanu oku pama kespiritu kuenda oku kuata esanju vepata. Elivulu Liefetikilo li lombolola eci catiamẽla kolohuela hati, ulume o sukila oku “litokeka lukãi waye, kuenje va linga etimba limuamue.”—Efet. 2:24.
3. (a) Nye Yesu a longisa catiamẽla kolohuela? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?
3 Osimbu Yesu a kala palo posi kupange woku kunda, wa popia hati, vana va kuele, va sukila oku amamako loku pamisa olohuela viavo. Eye wa longisa olonumbi viokuti, nda via kapiwako, vi kuatisa epata oku yuvula ovituwa vi nena ovitangi volohuela ale vi tepulula esanju vepata. (Mat. 5:27-37; 7:12) Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo ovina Yesu a longisa kuenda ongangu a lekisa eci a kala palo posi, vi pondola oku kuatisa alume, akãi, olonjali, kuenda omãla oku kuata esanju komuenyo.
Ndomo Ulume Ukristão a Lekisa Esumbilo Kukãi Waye
4. Elitokeko lipi li kasi pokati kocikele ca Yesu kuenda calume Akristão?
4 Suku wa nõla ulume oco a kale utue wepata ndeci a linga la Yesu okuti, eye Utue wekongelo. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ulume eye utue wukãi ndeci Kristu eye utue wekongelo, hailio etimba liaye, kuenje Kristu haeye upopeli walio. Ene alume, soli akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo, kuenje wa li liecela.” (Va Efe. 5:23, 25) Ongangu ya Yesu yoku tata ciwa olondonge viaye, oyo alume Akristão va sukila oku kuama poku tata akãi vavo. Omo liaco, tu konomuisi olonjila vimue Yesu a kuama poku tẽlisa ocikele a tambuile ku Suku coku songola.
5. Ocituwa cipi Yesu a lekisa poku songuila olondonge viaye?
5 Yesu wa kala omunu umue ‘wonjuka, kuenda wa liketisile vutima.’ (Mat. 11:29) Eye wa kala ukuambili kovopange osi. Lalimue eteke a lekisile owesi koku tẽlisa ovikele viaye. (Mar. 6:34; Yoa. 2:14-17) Eye wa enda oku lekisa umbombe poku lungula olondonge viaye. (Mat. 20:21-28; Mar. 9:33-37; Luka 22:24-27) Lalimue eteke a temẽlele olondonge viaye poku vi lungula ale oku vi sumuisa okuti vi sima hati, ka vi soliwe, kuenda ka vi tẽla oku linga ovina a va longisa. Pole, wa vi pandiya kuenda wa vi vetiya oku linga eci ca sunguluka. (Luka 10:17-21) Ocisola lohenda Yesu a lekisa, ca vetiya olondonge viaye oku lekisa esumbilo kokuaye!
6. (a) Nye ulume a pondola oku lilongisa kongangu ya Yesu yoku tata olondonge viaye? (b) Evetiyo lipi Petulu a eca kalume va kuele?
6 Ongangu ya Yesu, yi longisa alume Akristão okuti, poku songuila epata liavo va sukila oku yuvula ungangala. Pole, va sukila oku lekisa esumbilo kuenda ocisola. Upostolo Petulu wa vetiya alume oku kuama ongangu ya Yesu yoku “kala lakãi” vavo locisola, kuenda oku va ‘sumbila.’ (Tanga 1 Petulu 3:7.) Ulume o tẽlisa ndati ocikele a tambula ku Suku coku songuila epata, kuenda oku tata ukãi waye lesumbilo?
7. Kovina vipi ulume a sukila oku sumbila ukãi waye? Ci lombolola.
7 Ulume o lekisa esumbilo kukãi waye, poku kapako ovisimĩlo viaye, osimbu ka nõlele onjila yi kuamiwa poku songuila epata. Pamue ulume o kuama onjila yatiamẽla kovina vimue a yongola oku linga ndeci: oku ilukila vimbo likuavo, oku sandiliya upange ukuavo, oku tetulula ovitangi viatiamẽla kocitumãlo a yongola oku enda koloneke viepuyuko, kuenda oku tetulula ocitangi cekambo liolombongo vepata. Omo okuti, vovitangi viaco mua kongela epata, ulume o sukila oku yevelela ovisimĩlo viukãi waye, oco o kuatise oku nõla onjila yi kuamiwa. Nda wa ci linga, ci vetiya ukãi waye oku u kuatisa oku songuila epata. (Olosap. 15:22) Nda alume Akristão va lekisa esumbilo vepata, va soliwa lakãi vavo loku sumbiwa lavo, kuenda va taviwa la Yehova.—Va Efe. 5:28, 29.
Ndomo Ukãi a Lekisa Esumbilo Kulume Waye
8. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku kuama ongangu ya Heva?
8 Koloneke via Yesu, akãi Akristão va lekisile esumbilo kocikele culume coku songuila epata. Ovisimĩlo via Yesu vioku songola via litepa locituwa ca lekisiwa lukãi watete! Heva ka lekisile ongangu yiwa okuti, yi kuamiwa lakãi koloneke vilo. Eye wa sukilile oku pokola kulume waye wa nõliwa la Yehova oco a ece olonumbi vioku songuila epata. Heva ka sumbilile ocikele culume waye coku songuila epata. Eye ka pokuile kolonumbi a tambuile ku Adama. (Efet. 2:16, 17; 3:3; 1 Va Kor. 11:3) Ndaño Heva wa kembiwa, pole, wa sukilile oku pulisa ulume waye una wo sapuilile ovina ‘Suku a kulĩha.’ Pole, wa nõlapo oku li songuila eye muẽle.—Efet. 3:5, 6; 1 Tim. 2:14.
9. Ongangu yipi Yesu a sia yatiamẽla koku lekisa epokolo?
9 Yesu wa lekisa ongangu ya lipua yoku pokola ku Suku Utue waye. Ovituwa viaye kuenda ovina a linga, vi lekisa okuti, ka “sandele ulamba woku lisokisa la Suku.” Pole, “wa lipesela eye muẽle, [kuenje] wa linga ndupika.” (Va Fil. 2:5-7) Ndaño cilo Yesu wa vialekiwa komangu Yusoma, pole o kasi oku amamako oku lekisa ovituwa viaco. Eye wa siata oku pokola ku Isiaye kovina viosi kuenda U kuatisa koku songuila ovopange.—Mat. 20:23; Yoa. 5:30; 1 Va Kor. 15:28.
10. Ukãi o pondola ndati oku kuatisa ulume waye oku songuila epata?
10 Ukãi Ukristão o sukila oku kuama ongangu ya Yesu poku kuatisa ulume waye oku songuila epata. (Tanga 1 Petulu 2:21; 3:1, 2.) Tu konomuisi ulandu umue okuti, ukãi o kuata epuluvi lioku kuatisa ulume waye. Omõla wavo o yongola oku kuama onjila yimue, kuenje o sapela la inaye oco o wĩhe omoko yaco. Omo okuti, olonjali ka via sapelele catiamẽla kondaka yaco, ina o sukila oku pula omõla ndoco: “Anga hẽ, wa sapela ale la isiove catiamẽla kondaka yaco?” Nda omõla ka ci lingile, inaye o sukila oku sapela lulume waye osimbu ka nõlele onjila yi kuamiwa. Ukãi Ukristão, o sukila oku yuvula oku patãla ocisimĩlo culume waye kovaso yomõla wavo. Nda ka tavele kocisimĩlo culume waye, o sukila oku sapela laye pokolika.—Va Efe. 6:4.
Yesu wa Sila Ongangu Yiwa Olonjali
11. Ongangu yipi Yesu a sila olonjali?
11 Ndaño Yesu ka kuelele, kuenda ka kuatele omãla, pole, wa sila ongangu yiwa olonjali Akristão. Wa ci linga ndati? Eye wa lekisa epandi locisola poku longisa olondonge viaye kuenda wa va sila ongangu yiwa. Wa lekisa ndomo va pondola oku tẽlisa upange a va ĩha. (Luka 8:1) Ovituwa Yesu a lekisa, via kuatisa olondonge viaye oku limbuka ndomo va pondola oku li sumbila pokati.—Tanga Yoano 13:14-17.
12, 13. Nye olonjali vi sukila oku linga nda vi yongola okuti omãla vavo va kula loku sumbila Suku?
12 Omãla va siata oku setukula ovituwa violonjali viavo, ndaño viwa ale vĩvi. Omo liaco, olonjali vi sukila oku lipula ndoco: ‘Ovina vipi tu kasi oku longisa komãla vetu catiamẽla kotembo tua siata oku pesila koku tala o Televisão, kovitalukilo, kelilongiso Liembimbiliya, kuenda kupange woku kunda? Ovina vipi tua pitisa kovaso vepata lietu? Anga hẽ, tua siata oku lekisa ongangu yiwa yoku pitisa kovaso efendelo liocili komuenyo wetu?’ Olonjali vi sukila oku pitisa kovaso olonumbi Viembimbiliya, nda vi yongola okuti, omãla vavo va kula loku sumbila Suku.—Esin. 6:6.
13 Nda olonjali vi likolisilako oku pokola kolonumbi Viembimbiliya kovina vieteke leteke, omãla va limbuka elikolisilo liaco. Olondaka violonjali kuenda ovina va longisa, vi pondola oku kuatisa omãla vavo. Pole, nda omãla va limbuka okuti, olonjali ka vi pokola kolonumbi va tumbika, va sima okuti, olonumbi Viembimbiliya ka vi kuete esilivilo. Kuenje, omãla va yapuisiwa layonjo oluali.
14, 15. Ovina vipi olonjali vi sukila oku vetiya komãla vavo, kuenda vi pondola oku ci linga ndati?
14 Olonjali Akristão via kũlĩha okuti, oku pindisa omãla ci kuete esilivilo lia velapo okuti, oku va ĩha ovina va sukila ci sule. Ovio vi sukila oku yuvula oku vetiya omãla oco ka vaka kuate lika ovimãho vioku kuata ovokuasi. (Uku. 7:12) Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi pitise kovaso ovina viespiritu. (Mat. 6:33) Olonjali Akristão vi sukilavo oku kuama ongangu ya Yesu poku vetiya omãla vavo oku kuata ovimãho viespiritu.
15 Olonjali vi ci linga poku va vetiya oku kuata akamba va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Tu konomuisi ndomo amalẽhe va pondola oku kũlĩha akundi votembo yosi, ale vamanji vana va nyula akongelo kuenda akãi vavo. Oku nyula olomisionaliu, vamanji va talavaya ko Betele, kuenda vana va tunda kolofeka vikuavo oco va kuatise kupange woku tunga Olonjango Viusoma, ci kuete esilivilo. Momo ci kuatisa amalẽhe oku yevelela ovolandu avo atiamẽla kesanju va siata oku kuata kupange wa Yehova. Nda va ci linga, ci kuatisavo amalẽhe oku kũlĩha ovolandu alua. Ongangu ya vamanji yoku litumbika kupange waco, yi pondola oku kuatisa omãla vove oku nõla onjila ya sunguluka va yongola oku kuama, oku kuata ovimãho viespiritu, kuenda oku kuata elilongiso liwa li va kuatisa kupange wakundi votembo yosi.
Amãla, Nye ci ku Kuatisi Oku Kuama Ongangu ya Yesu?
16. Yesu wa lekisa ndati esumbilo kolonjali viaye palo posi, kuenda ku Isiaye wokilu?
16 Ene amãla, Yesu wa ku sili ongangu yiwa. Yosefe, la Maria va tambuile ocikele coku u tata, kuenda eye wa pokola kokuavo. (Tanga Luka 2:51.) Eye wa limbukile okuti, ndaño olonjali viaye ka via lipuile, pole, via tambuile ocikele ku Suku coku u tata ciwa. Omo liaco, Yesu wa lekisile esumbilo kokuavo. (Esin. 5:16; Mat. 15:4) Osimbu a kala oku kula, wa enda oku linga ovina vi sanjuisa Isiaye wokilu. Pole, wa sukilile oku pandikisa kayonjo. (Mat. 4:1-10) Ene amalẽhe, citava okuti, olonjanja vimue u vetiyiwa oku lekisa esino kolonjali viene. Nye ci pondola oku ku kuatisi oku kuama ongangu ya Yesu?
17, 18. (a) Ayonjo api amalẽhe va siata oku liyaka lavo kosikola? (b) Ivaluka eci ci pondola oku kuatisa amalẽhe oku pandikisa kayonjo?
17 Onepa yalua yakamba vove kosikola, ka va pokola kolonumbi Viembimbiliya. Ovo pamue va ku vetiya oku linga onepa kovina ka via sungulukile, kuenje nda kua tavele, va ku yola epembe. Anga hẽ, akamba vove kosikola, va siata oku ku tukula lolonduko vimue vielaviso omo lioku likala oku linga lavo ovina vimue ka via sungulukile? Nye wa siata oku linga, nda va ku tukula lolonduko viaco? Nda wa kuata usumba lavo, loku tava kokuavo, o sumuisa olonjali viove kuenda Yehova. Nye ci pondola oku pita love, nda wa kuama akamba vove vo kosikola? Citava okuti, okuete ovimãho vimue ndeci: oku kala ukundi wotembo yosi, oñuatisi yakulu vekongelo, oku talavaya kovikanjo kuli ekambo liakundi Vusoma, ale oku talavaya ko Betele. Nda wa kuata ukamba la vana u tangela kosikola yimuamue, anga hẽ, va ku kuatisa oku tẽlisa ovimãho viove?
18 Anga hẽ, ene wamalẽhe wa pitili ale locitangi cimue ci kapa voseteko ekolelo liene? Wa ci yuli ndati? Sokololi ongangu ya Yesu. Eye wa likala oku wila veyonjo kuenda wa pandikisa omo liovina via sunguluka a kũlĩhĩle. Oku ivaluka ulandu waco, ci ku kuatisi oku sapuila akamba vene kosikola okuti, ka u yongola oku linga cimue wa kũlĩhi okuti, ka ca sungulukile. Tiamisili utima wene kupange u nena esanju kuenda pokoli ku Yehova ndeci Yesu a linga.—Va Hev. 12:2.
Olonumbi vi Kuatisa Apata Oku Kuata Esanju
19. Ovina vipi vi nena esanju liocili komuenyo?
19 Yehova Suku la Yesu Kristu va yongola okuti, omanu va kuata ekalo liwa. Ndaño ka tua lipuile, tu pondola oku kuata esanju. (Isa. 48:17, 18; Mat. 5:3) Yesu wa longisa ocili ci nena esanju komanu, pole, ovina viaco havioko lika a longisa kolondonge viaye. Eye wa longisa ovina vi nena ekalo liwa komuenyo. Yesu wa longisavo ovina vi vetiya omanu oku ambata omuenyo wa sunguluka kuenda oku kuata ovituwa viwa. Ndaño tu kuete ovikele via litepa vepata, pole, tu pondola oku kuama ongangu yaye poku tẽlisa ovikele viaco. Omo liaco, alume, lakãi, lolonjali, kuenda omãla, va sukila oku kuama ongangu ya Yesu! Oku pokola kovina Yesu a longisa loku kuama ongangu yaye, ci nena esanju vepata.
O Tambulula Ndati?
• Alume va pondola ndati oku tẽlisa ovikele va tambula ku Suku vioku songuila epata?
• Ukãi o kuama ndati ongangu ya Yesu?
• Nye olonjali vi pondola oku lilongisa kongangu ya Yesu yoku tata ciwa olondonge viaye?
• Nye amalẽhe va pondola oku lilongisa kongangu ya Yesu?
[Elitalatu kemẽla 8]
Osimbu ulume ukuacisola ka nõlele onjila a yongola oku kuama poku songuila epata, nye a sukila oku linga?
[Elitalatu kemẽla 9]
Kovina vipi ukãi a sukila oku kuatisa ulume waye oku songuila epata?
[Elitalatu kemẽla 10]
Omãla va sukila oku kuama ongangu yiwa yolonjali viavo