Ove hẽ wa Siata Oku Lekisa Esumbilo Ku Vakuene?
“Koku sumbila, velisipo vakuẽle.”—VA ROM. 12:10.
1. Ovina vipi ka via siatele kolofeka vimue?
KOLOFEKA vimue, kuli ocituwa cokuti, amalẽhe va sukila oku lekisa esumbilo kakulu vana va kasi lavo. Nda va sanga akulu va tumãla, va sukila oku yuvula oku talama vilu. Handi vali, nda omõla wa imba onyima ukulu, ci lekisa ekambo liesumbilo. Ndaño esumbilo li lekisiwa volonjila vialitepa vapata amue, ocituwa caco ci tu ivaluisa Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose. Vocihandeko caco mua kongela onumbi yi popia hati: “Votokela kovaso u o kuete owele, sumbila ocipala cekongo.” (Ovis. 19:32) Kolofeka vimue, omanu ka va siatele oku lekisa esumbilo ku vakuavo. Kuenje, ocituwa caco ca livokiya koloneke vilo.
2. Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku sumbila helie?
2 Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku lekisa esumbilo. Oyo, yi tu sapuila hati, tu sukila oku sumbila Yehova la Yesu. (Yoa. 5:23) Yi tu vetiyavo oku lekisa esumbilo vepata, ku vamanji, kuenda komanu vakuavo. (Va Rom. 12:10; Va Efe. 6:1, 2; 1 Pet. 2:17) Tu lekisa ndati esumbilo ku Yehova? Kuenda tu pondola ndati oku lekisa esumbilo ku vamanji? Tu konomuisi apulilo aco.
Tu Sumbili Yehova Kuenda Onduko Yaye
3. Onjila yipi tu sukila oku kuama oco tu sumbile Yehova?
3 Onjila yimue yoku lekisa epokolo ku Yehova, oku sumbila onduko yaye. Ocili okuti, tua ‘nõliwila onduko yaye.’ (Ovil. 15:14) Oku ambata onduko ya Yehova Suku tõlo, ci lekisa esumbilo kokuaye. Uprofeto Mika wa popia hati: “Olofeka viosi viendela, ofeka vonduko ya suku yayo, ofeka vonduko ya suku yayo, etu puãi tu endela ño-o hũ, oloneke ka vi pui, vonduko ya Yehova Suku yetu.” (Mika 4:5) ‘Tu endela vonduko ya Yehova’ poku ambata omuenyo u lekisa esumbilo konduko yaye. Ndomo Paulu a vetiya Akristão ko Roma, nda ka tu pokola kolondaka viwa tu kunda, omanu vaka “tomba” onduko ya Suku kuenda ka va yi sumbila vali.—Va Rom. 2:21-24.
4. O tenda ndati ocikele coku eca uvangi watiamẽla ku Yehova?
4 Tu lekisa esumbilo ku Yehova poku kunda olondaka viwa. Kosimbu Yehova wa lalekele va Isareli oco va kale olombangi viaye, pole, ka va pokuile. (Isa. 43:1-12) Momo va enda oku tomba Yehova, loku “valula U o kola wa Isareli.” (Osa. 78:40, 41) Omo liaco, va nyõla ukamba wavo la Yehova. Koloneke vilo, tu sanjukila esumũlũho lietu lioku eca uvangi watiamẽla ku Yehova, kuenda oku sapuila onduko yaye komanu vosi. Tu ci linga, omo liocisola tu u kuetele, kuenda tu yongola okuti, onduko yaye yi sumbiwa. Omo okuti tua kũlĩha ocili catiamẽla ku Isietu wokilu, kuenda kocipango caye, ci tu vetiya oku kunda olondaka viwa. Tu kuãi ongangu yupostolo Paulu wa popia hati: “Nda [kundikiwa ocikele caco]. Ngongo yange nda si kundi ondaka yiwa.”—1 Va Kor. 9:16.
5. Ndamupi oku kolela Yehova ku kuete elitokeko loku lekisa esumbilo kokuaye?
5 Ukualosamo Daviti wa popia hati: “Ava va kũlĩha onduko yove va ku kolela. Momo ove, a Yehova, kua yandulukile ava va ku sanda.” (Osa. 9:10) Nda tua kũlĩha Yehova kuenda tu sumbila onduko yaye, tu kolela kokuaye ndeci afendeli vaye va linga kosimbu. Nda tua kolela Yehova, tu lekisa esumbilo kokuaye. Tu konomuisi elitokeko li kasi pokati koku kolela Yehova Suku kuenda oku lekisa esumbilo kokuaye, ndomo ca lekisiwa Vondaka yaye. Eci va Isareli va liwekapo oku lekisa ekolelo, Yehova wa pula Mose hati: “Eteke lipi omanu ava va liweka oku membula? Ndaño ndukuakuvaiha olondimbukiso via lua haimo okuliñala kuavo ku sulila eteke li pi?” (Ate. 14:11) Nda tua kolela Yehova oco a tu teyuile loku tu kuatisa oku pandikisa, ceca uvangi wokuti, tu lekisa esumbilo kokuaye.
6. Nye ci tu vetiya oku lekisa esumbilo ku Yehova?
6 Yesu wa popia hati, oku lekisa esumbilo ku Yehova, ku tunda kutima womunu. Poku popia catiamẽla ku vana ka va fendelele lutima wosi, wa tukula olondaka Yehova a popia hati: “Omanu ava va sumbila ño lovimẽla viavo, puãi ovitima viavo vi kasi ocipãla lame.” (Mat. 15:8) Omunu wa sumbila Yehova, o limbukiwila kocisola a lekisa kokuaye. (1 Yoa. 5:3) Omo liaco, tua kolela kohuminyo ya Yehova wa popia hati: “Ava va sumbila ame, ovo [ndi] sumbilavo.”—1 Sam. 2:30.
Akulu Vekongelo va Lekisa Esumbilo ku Vakuavo
7. (a) Momo lie vamanji va kuete ovikele vekongelo va sukilila oku lekisa esumbilo ku vakuavo? (b) Paulu wa lekisa ndati esumbilo ku vamanji?
7 Upostolo Paulu wa vetiya vamanji hati: “Koku sumbila, velisipo vakuẽle.” (Va Rom. 12:10) Vamanji va kuete ovikele vekongelo, va sukila oku lekisa ongangu yiwa koku ‘velisapo vakuavo,’ kuenda oku va sumbila. Va sukilavo oku kuama ongangu ya Paulu. (Tanga 1 Va Tesalonike 2:7, 8.) Vamanji vana Paulu a nyula, va kũlĩhĩle okuti, eye ka va kisikile ovina ka yonguile oku linga. Pole, wa lekisa esumbilo kokuavo, kuenda wa va kapeleko. Omo liaco, valua va kuama ongangu ya Paulu wa popia hati: “Ndu peyeli okuti u setukuli ame.”—1 Va Kor. 4:16.
8. (a) Yesu wa lekisa ndati esumbilo kolondonge viaye? (b) Koloneke vilo, akulu vekongelo va kuama ndati ongangu ya Yesu?
8 Vamanji va kuete ovikele vekongelo, va lekisavo esumbilo ku vakuavo, poku lombolola esunga lieci va tumila oku linga upange umue. Nda va ci linga, va lekisa okuti, va kuãi ongangu ya Yesu. Eci Yesu a vetiya olondonge viaye oku likutilila oco ku kale olondingupange vialua kupange woku ungula, wa lekisa esunga liaco. Eye wa popia hati: “Okungula kua lua puãi olondingupange viñamiñami. Pingi ku Cime cokungula oco a tume olondingupange kokungula kuaye.” (Mat. 9:37, 38) Eci a sapuila olondonge viaye hati, “lavululi,” wa lekisavo esunga liaco. Eye wa popia hati: “Momo ka wa kũlĩhili eteke Ñala yene eya.” (Mat. 24:42) Olonjanja vimue, Yesu wa enda oku sapuila olondonge viaye eci va sukila oku linga kuenda wa lekisa esunga liaco. Poku ci linga, wa lekisa esumbilo kokuavo. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku kuama ongangu yaye!
Tu Sumbili Ocisoko ca Yehova Kuenda Olonumbi Viaye
9. Nda tua lekisa esumbilo ku vamanji voluali luosi, kuenda ku vana va songuila ekongelo, tu eca esivayo kulie? Lombolola ulandu waco.
9 Oco tu ece esivayo ku Yehova, tu sukila oku sumbila vamanji voluali luosi kuenda vana va songuila ekongelo. Nda tua tava kelungulo Liovisonehua li tunda kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, ci lekisa okuti, tua sumbila ocisoko ca Yehova kuenda olonumbi viaye. Kocita catete, upostolo Yoano wa lungula vamanji vamue ka va lekisile esumbilo ku vana va kuata ovikele vekongelo. (Tanga 3 Yoano 9-11.) Olondaka via Yoano vi lekisa okuti, kua kala vamue ka va lekisile esumbilo kakulu vekongelo, kelongiso liavo, kuenda kolonumbi viavo. Pole, onepa yalua Yakristão va lekisile epokolo. Kotembo yovapostolo, vamanji vosi va lekisile esumbilo kakulu vekongelo.—Va Fil. 2:12.
10, 11. Lekuatiso Liovisonehua, lombolola esunga lieci vamanji vamue va tambuila ocikele coku songuila ekongelo.
10 Vamue va siata oku sima okuti, olondaka Yesu a sapuila kolondonge viaye hati, “lene vosi wamanji,” vi lekisa okuti, lomue pokati kavo o kuete ocikele coku songuila ekongelo. (Mat. 23:8) Pole, Ovisonehua vio Heveru kuenda vio Helasi, vi kuete ovolandu alua atiamẽla komanu va kuatele ovikele va tambuile ku Suku. Ulandu wolonganji, kuenda wolosoma vio ko Heveru, weca uvangi wokuti, Yehova wa siata oku eca olonumbi komanu vana va kuete ocikele coku songola. Kosimbu omanu ka va lekisile epokolo kuava va nõliwa la Yehova, va enda oku yambuiwa.—2 Olos. 1:2-17; 2:19, 23, 24.
11 Akristão vatete, va kapeleko ovikele viovapostolo. (Ovil. 2:42) Paulu wa enda oku eca olonumbi ku vamanji vekongelo. (1 Va Kor. 16:1; 1 Va Tes. 4:2) Eye wa pokuilevo ku vamanji va kuatele ocikele coku songuila ekongelo. (Ovil. 15:22; Va Gal. 2:9, 10) Paulu wa kapeleko vamanji.
12. Ovina vipi vivali tu lilongisa vulandu Wembimbiliya viatiamẽla koku songola?
12 Ulandu waco, u tu longisa ovina vivali vi kuete esilivilo. Catete, Ovisonehua vi lekisa okuti, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” lekuatiso Liosungu Yakulu Yolombangi Via Yehova, wa siata oku eca ovikele ku vamanji. Kuenje, pokati kavo pali vamue va tambula ovikele vioku songuila vakuavo. (Mat. 24:45-47; 1 Pet. 5:1-3) Cavali, vosi yetu oku kongelamo akulu vaco va tambula ovikele, tu sukila oku pokola kukuenje wa lunguka. Tu pondola ndati oku sumbila vana va kuete ovikele vioku songuila akongelo voluali luosi?
Tu Sumbili Vamanji va Nyula Akongelo
13. Tu pondola ndati oku lekisa esumbilo ku vamanji vana va kuete ovikele vioku songuila ekongelo?
13 Paulu wa popia hati: “A vamanji, tu vu vetiya okuti vu sumbila ava va linga upange pokati kene, haivo vo songuili vu Ñala loku vu lungula. Va sumbili ca lua locisola, oku va sumbilila upange wavo. Kali lombembua pokati kene.” (1 Va Tes. 5:12, 13) Vamanji vana va nyula akongelo, va sanjukila ‘upange vamanji’ va siata oku linga. Omo liaco, tu sukila oku va ‘sumbila kuenda oku lekisa ocisola’ kokuavo. Tu ci linga, poku pokola kalungulo avo kuenda kevetiyo liavo. Nda va tu ĩha olonumbi vi tunda kukuenje wa kolelua, “olondunge viokilu” vi tu kuatisa oku ‘pokola’ kokuavo.—Tia. 3:17.
14. Tu lekisa ndati esumbilo ku vamanji va nyula akongelo, kuenda nye ciyililako?
14 Nye tu sukila oku linga nda tua tambula upange umue u sukila oku lingiwa lonjila ya litepa leyi tua siata oku kuama? Oco tu lekise esumbilo, tu sukila oku yuvula ocituwa coku popia ndoco: “Ka tu yongola oku linga upange ndomo wa tumiwa.” Ale pamue tu popia hati: “Upange owu, ka tua siatele oku u linga ndoco vekongelo lietu.” Pole, tu sukila oku pokola. Oku kũlĩha okuti ekongelo liatiamẽla ku Yehova kuenda Yesu eye Utue waco, ci tu kuatisa oku lekisa epokolo. Nda tua tava kolonumbi vieciwa lamanji o nyula akongelo loku vi kapako, ceca uvangi wokuti, tu kasi oku lekisa esumbilo. Upostolo Paulu wa vetiya vamanji vo ko Korindo oco va lekise epokolo kolonumbi via eciwa la Tito, una wa enda oku va nyula. (2 Va Kor. 7:13-16) Koloneke vilo, tu sukilavo oku ivaluka okuti, nda tua pokola kolonumbi tu tambula ku vamanji va nyula akongelo, esanju lietu kupange woku kunda li livokiya.—Tanga 2 Va Korindo 13:11.
Tu “Sumbili Omanu Vosi”
15. Olonjila vipi tu sukila oku kuama oco tu lekise esumbilo ku vamanji?
15 Paulu wa soneha hati: “Ukulu wendamba ku ko [vetele] evelo lukãlu, puãi u lungula nda so. Lungulavo ikuenjepombo nda vamanjove. Ovivenji vi lungula nda vanyõho, lovakãi vamalehe nda vamukãi wove lutima wa yela. Kuatisa ovimbumba via suka ocili.” (1 Tim. 5:1-3) Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku sumbila omanu vosi vekongelo. Nda o kuete ovitangi lamanji umue, nye o sukila oku linga? Anga hẽ, ovitangi viaco vi ku tateka oku lekisa esumbilo kokuaye? Ale o sukila oku pongolola ekalo liove, poku lekisa ovituwa viafendeli va Suku? Vana va kuete ocikele coku songola, va sukila oku amamako oku lekisa esumbilo ku vamanji poku yuvula oku ‘talisa ohali olomeme.’ (1 Pet. 5:3) Omo okuti vekongelo muli vamanji va siata oku lekisa ocisola ku vakuavo, tu kuetevo epuluvi lioku li sumbila pokati.—Tanga Yoano 13:34, 35.
16, 17. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo oku sumbila vana tu kundila kuenda ovanyãli vetu? (b) Tu ‘sumbila ndati omanu vosi’?
16 Ka tu sukila lika oku lekisa esumbilo ku vamanji. Paulu wa sonehela vamanji va kala koloneke viaye hati: “Eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi.” (Va Gal. 6:10) Ka ca lelukile oku pokola konumbi yaco, nda tu lavisiwa la vakuetu kupange ale kosikola. Vepuluvi liaco, tu sukila oku ivaluka olondaka via popia hati: “Ku ka lisakalaise mekonda liolondingaĩvi.” (Osa. 37:1) Oku pokola kolonumbi evi, ci tu kuatisa oku lekisa esumbilo kovanyãli vetu. Cimuamue haico tu sukila oku linga kupange woku kunda, momo ‘umbombe u tu kuatisa oku tambulula lesumbilo.’ (1 Pet. 3:15) Oku wala uwalo wa sunguluka, ceca uvangi wokuti, tu lekisa esumbilo ku vana tu kundila.
17 Nda tu kasi la vamanji ale lomanu vakuavo, tu sukila oku pokola kelungulo lia popia hati: “Sumbili omanu vosi. Soli vakuẽle. Sumbi Suku. Sumbili Soma.”—1 Pet. 2:17.
O Tambulula Ndati
O pondola ndati oku lekisa esumbilo:
• Ku Yehova?
• Kakulu vekongelo kuenda ku vana va nyula akongelo?
• Ku vamanji
• Komanu vana o kundila?
[Elitalatu kemẽla 23]
Akristão vatete, va lekisile esumbilo kosungu yakulu
[Elitalatu kemẽla 24]
Akulu vekongelo va siata oku lekisa esumbilo ku vamanji va nõliwa Losungu Yakulu Yolombangi Via Yehova oco va nyule akongelo