OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w10 15/12 kam. 11-15
  • ‘Yilo Oyo Otembo Ya Sunguluka’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘Yilo Oyo Otembo Ya Sunguluka’
  • Utala Wondavululi—2010
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • ‘Otembo ya Sunguluka’
  • Ka tu ka “Tambuli Ocali ca Suku Leselula”
  • ‘Kuati Owuya Wespiritu’
  • Lilo Olio Eteke Lieyovo!
    Utala Wondavululi—1999
  • Kunda Olondaka Viwa Viohenda ya Piãla ya Yehova
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • Kunda Olondaka Viwa Viusoma Lonjongole Yocili
    Utala Wondavululi—2000
  • ‘Tu Kuati Owuya Wespiritu’
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2010
w10 15/12 kam. 11-15

‘Yilo Oyo Otembo Ya Sunguluka’

“Limbuki okuti yilo oyo otembo yaco yasunguluka, leteke lilo olio eteke liaco lieyovo.”—2 VA KOR. 6:2.

1. Momo lie ci kuetele esilivilo oku limbuka ovina tu sukila oku linga kotembo yaco?

“OVINA viosi vi kuete uvo wavio, ovina viosi vemẽhi lilu vi kuete eteke liavio.” (Uku. 3:1) Salomone poku soneha olondaka evi, wa lekisa esilivilo lioku limbuka otembo loku likolisilako oku linga ovina kuvo wavio, ndeci oku lima, oku linga ungende, olomĩlu, kuenda oku sapela lomanu vakuavo. Tu sukila oku limbuka upange wa velapo vali u sesamẽla oku lingiwa kotembo yaco. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kũlĩhĩsa ovina tu sukila oku pitisa kovaso.

2. Tua kũlĩha ndati okuti eci Yesu a kala oku kunda wa kũlĩhile otembo ya kambeleko?

2 Eci Yesu a kala palo posi, wa lavulula otembo kuenda ovina a sukilile oku linga. Omo wa kũlĩhĩle eci ci kuete vali esilivilo, wa limbukile okuti ovitumasuku vina viatiamẽlele ku Mesiya omanu va lavokaile, vi tẽlisiwa kotembo yaco. (1 Pet. 1:11; Rev. 19:10) Eye wa talavaya ciwa oco omanu va limbuke okuti eye muẽle Mesiya una ovitumasuku via tukuile. Wa sapula ocili poku eca uvangi Wusoma kuenda wa kongela omanu vana va laikele oku kuata ocipiñalo kumue laye Vusoma. Kuenda wa tumbika ociseveto cekongelo Liakristão lieya oku tambula ocikele coku kunda loku longisa omanu toke kasukiyo o kilu lieve.—Mar. 1:15.

3. Omo lioku lavulula ciwa otembo Yesu wa vetiyiwa oku linga nye?

3 Oku lavulula otembo, kua vetiya Yesu oku kuata ombili yoku linga ocipango ca Isiaye. Eye wa sapuila olondonge viaye hati: “Oku ungula kua lua, puãi olondingupange viñamiñami. Oco, pingi ku Ñala yoku ungula oco a tume olondingupange koku ungula kuaye.” (Luka 10:2; Mal. 4:5, 6) Tete Yesu wa nõla 12 kolondonge, noke wa nõla 70, yu wa va ĩha olonumbi va sukilile, kuenje wa va tuma oku kunda esapulo liwa hati: “Usoma wokilu u kasi ocipepi.” Catiamẽla ku Yesu tu tanga ndoco: “Eci [eye] a mala oku usika olondonge viaye ekui la vivali, oco wa tundako, wa enda oku longisa loku kunda vovaimbo avo.”—Mat. 10:5-7; 11:1; Luka 10:1.

4. Paulu wa setukula ndati Yesu Kristu?

4 Yesu wa sia ongangu yiwa kolondonge viaye yoku lekisa ombili kuenda oku sumbila Suku. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a vetiyila vamanji hati: “Lingi muẽle olosetukuli viange ndomo ame ndisetukuli ya Kristu.” (1 Va Kor. 11:1) Paulu wa setukula ndati Kristu? Catete, eye ka kuatele owesi woku kunda esapulo liwa. Vovikanda Paulu a sonehela akongelo, tu sangamo olondaka ndevi, “kombili ko ka lendi,” ‘vumbi Yehova,’ “olonjanja viosi lingi vakuambili yupange wa Ñala,” kuenda “upange wene, nda we, nda we, u lingi ciwa ndava va vumba [Yehova].” (Va Rom. 12:11; 1 Va Kor. 15:58; Va Kol. 3:23) Paulu lalimue eteke a ivaleleko eci a lisanga la Ñala Yesu Kristu vetapalo lio ko Damasko lolondaka Yesu a sapuila ndonge Ananiya catiamẽla ku Paulu okuti: “Eye o linga ocikuata coku ambatela onduko yange loku yi tuala ku vakualofeka, lo kolosoma viavo, kuenda ku va Isareli.”—Ovil. 9:15; Va Rom. 1:1, 5; Va Gal. 1:16.

‘Otembo ya Sunguluka’

5. Nye ca vetiya Paulu oku lekisa ombili kupange woku kunda?

5 Poku tanga elivulu Liovilinga, tu limbuka ndomo Paulu a lekisa ombili kupange woku kunda. (Ovil. 13:9, 10; 17:16, 17; 18:5) Paulu wa limbukile esilivilo liotembo eye a kala. Eye wa popia hati: “Limbuki okuti yilo oyo otembo yaco ya sunguluka, leteke lilo olio eteke liaco lieyovo.” (2 Va Kor. 6:2) Kunyamo wo 537 K.Y., eci omanu va tunda kumandekua ko Bavulono, ya kala otembo ya sunguluka. (Isa. 49:8, 9) Pole, nye Paulu a yonguile oku popia? Ulandu wolondaka viaye u tu kuatisa oku limbuka eci ca kala ocisimĩlo caye.

6, 7. Esumũlũho lipi lia eciwa Kakristão olombuavekua vo koloneke vilo, kuenda velie va kasi oku kuatisa olombuavekua viaco?

6 Kefetikilo liukanda waye, Paulu wa tukula esumũlũho eye kumue Lakristão vakuavo olombuavekua va tambuile. (Tanga 2 Va Korindo 5:18-20.) Eye wa lombolola okuti va tambula elaleko ku Suku locimãho coku linga “upange woku inalisa” loku peya omanu ‘oku linalisa la Suku.’ Eci ci lomboloka oku tumbulula ukamba loku kuata ombembua la Suku.

7 Tunde eci kua lingiwa usuanji Vocumbo Cedene, omanu va tinduka ku Yehova. (Va Rom. 3:10, 23) Oku tinduka kuaco kua kapa omanu vowelema wespiritu, kua koka ohali kuenda olofa. Paulu wa soneha hati: “Tua kũlĩha okuti, toke cilo, ovina viosi via lulikiwa vi yavalela kumuamue olongembia.” (Va Rom. 8:22) Pole Suku o kuete onjongole yoku “peya” omanu oku tiuka kokuaye ale oku linalisa laye. Eli olio esunga lieci Paulu kuenda Akristão vakuavo olombuavekua va vetiyiwila oku linga upange woku kunda. ‘Otembo ya sunguluka’ ya laikele oku linga ‘eteke lieyovo’ ku vana va lekisa ekolelo ku Yesu. Akristão vosi olombuavekua kuenda oloñuatisi viavo, “olomeme vikuavo” va litumbika kupange woku laleka omanu oco va kuatisiwe ‘kotembo ya sunguluka.’—Yoa. 10:16.

8. Elaleko lipi lioku inalisa li kasi oku lingiwa?

8 Elaleko lioku linalisa lomanu li kuete esilivilo, momo tunde eci kua lingiwa usuanji vocumbo Cedene, pokati komanu la Suku pa kasi epangu kuenje Suku wa sanda onjila yoku sitika epangu liaco. (1 Yoa. 4:10, 19) Nye eye a linga? Paulu wa tambulula ndoco: “Suku wa kala loku inalisa oluali kokuaye, okuti ka tendele vali akandu omanu oku va pisa lao, kuenje wa tu kundika upange woku inalisa.”—2 Va Kor. 5:19; Isa. 55:6.

9. Nye Paulu a linga ci lekisa okuti wa sanjukilile ohenda ya Suku?

9 Poku eca ocisembi, Yehova wa sokiya okuti wosi o lekisa ekolelo, akandu aye a ecelua kuenda o tumbulula ukamba laye. Handi vali, eye wa tuma olomunga viaye oku peya omanu vo kolonepa viosi oku sanda ombembua laye osimbu handi kuli epuluvi. (Tanga 1 Timoteo 2:3-6.) Omo okuti Paulu wa limbukile ocipango ca Suku, kuenda wa kũlĩhĩle otembo a kala, wa litumbikile ‘kupange woku inalisa.’ Ocipango ca Yehova ka ca pongolokele. Ocipango caco, ci kasi oku lingiwa toke cilo. Olondaka via Paulu viokuti, ‘yilo oyo otembo ya sunguluka,’ kuenda ‘lilo olio eteke lieyovo,’ vi kasi oku tẽlisiwa. Suku yetu Yehova, o kasi oku lekisa ohenda kuenda ocikembe ca piãla!—Etu. 34:6, 7.

Ka tu ka “Tambuli Ocali ca Suku Leselula”

10. Ondaka ‘eteke lieyovo’ yi lomboloka nye Kakristão olombuavekua vo kosimbu lava vo koloneke vilo?

10 Ava va kuatisiwa tete lohenda ya Suku, vava va ‘kasi vomunga la Kristu.’ (2 Va Kor. 5:17, 18) Kokuavo ‘eteke lieyovo’ lia fetika ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K.. Ovo va kundikiwa “upange woku inalisa.” Koloneke vilo, ocisupe Cakristão olombuavekua ca kundikiwa “upange woku inalisa.” Ovo va limbuka okuti angelo vakuãla vana upostolo Yoano a mola vocinjonde, va kasi ale oku “talama kavindi akuãla okilu lieve.” Ocili okuti, lilo olio ‘eteke lieyovo,’ kuenda yilo oyo ‘otembo ya sunguluka.’ (Esit. 7:1-3) Eli olio esunga lieci, okuti tunde kocita 20, ovisupe violombuavekua va kasi oku lekisa ombili yoku linga “upange woku inalisa” kavindi osi o kilu lieve.

11, 12. Akristão olombuavekua vo kocita 20 va lekisa ndati okuti va kala oku lavulula otembo? (Tala ociluvialuvia kemẽla 15.)

11 Ndomo ca lekisiwa velivulu Testemunhas de Jeová —Proclamadores do Reino de Deus, kocita 20 “C. T. Russel loloñuatisi viaye, va kolelele okuti va kala kotembo yoku ungula kuenda omanu va sukilile oku yeva ocili ci yovola.” Nye ovo va linga? Omo va limbukile okuti va kala kotembo yoku ungula, haiyo ‘otembo yimue ya sunguluka’ vamanji vaco ka va sanjukilile lika oku laleka omanu kupange umue wetavo. Momo asongui vetavo Liesanda va kala ale oku linga upange waco vokuenda kuotembo yalua. Akristão olombuavekua va sanda onjila ya sunguluka yoku sandeka olondaka viwa. Ovo va talavaya ciwa luloño woluali, oco va amameko lupange woku kunda.

12 Oco va kunde olondaka viwa Viusoma, okacimunga kaco ka vamanji vakuambili, va talavaya lolotratadu, otuikanda, olorevista kuenda alivulu. Ovo va pongiyavo olohundo lovipama vimue kuenje va vi sandeka vovikanda viasapulo. Va enda oku yevalisa ovipama Viespiritu vovingungu viasapulo, vokati kofeka kuenda kolofeka vikuavo. Va lekisavo oviluvialuvia vi lisengasenga okuti vi likuama lovileñi via ngalavaliwa, ndaño okuti kotembo yaco olofilme ka via lekisiwile handi lovileñi. Ombili va lekisa ya eca onima yipi? Koloneke vilo, ci soka epanduvali kolohuluwa viomanu, va tambuluiya ciwa poku likongela koku sandeka esapulo liokuti: “Linali la Suku.” Ocili okuti afendeli va Yehova kosimbu, va eca ongangu yiwa yoku lekisa ombili ndaño lakatanga.

13. Ocipango cipi ca Suku tu sukila oku ivaluka?

13 Olondaka via Paulu viokuti, “yilo oyo otembo yaco ya sunguluka,” viocili muẽle. Omo ka tua sesamẽlele oku tambula ohenda ya Yehova, tu eca olopandu kepuluvi tu kuete lioku yeva loku tava kesapulo lioku linalisa. Tu sukila oku yuvula oku kuata owesi poku kapako olondaka via Paulu viokuti: “Poku talavayela kumuamue laye, tu vu peya okuti ka vu tambula ocali ca Suku leselula.” (2 Va Kor. 6:1) Ocipango ca Suku oku lekisa ohenda komanu loku “inalisa oluali kokuaye” vonduko ya Kristu.—2 Va Kor. 5:19.

14. Apuluvi api a kasi kolofeka vialua?

14 Valua va kasi vupeke wa Satana, va tinduka ku Suku kuenda va tomba ocipango Caye coku lekisa ohenda komanu. (2 Va Kor. 4:3, 4; 1 Yoa. 5:19) Ocili okuti, ekalo lĩvi lioluali lia siata oku vetiya valua oku tambulula ciwa eci va va lekisa okuti oku tinduka kuomanu ku Suku, kua nena ohali yalua. Kolofeka vialua kuna omanu ka va tavele kesapulo liwa, kaliye va tava oku va kundila kuenda va kasi oku linalisa la Suku. Tu tava hẽ okuti yilo oyo otembo yoku kala vakuambili koku yevalisa elaleko liokuti: ‘Linalisi la Suku’?

15. Ndaño okuti oku kunda esapulo liwa ku nena esanju komanu, nye tu yongola okuti omanu vosi oco va sukila oku kũlĩha?

15 Upange wetu hakusapuilako ño omanu okuti nda va linalisa la Suku, eye o ka tetulula ovitangi viavo kuenda o ka va kuatisa oku kala ciwa. Valua va endaenda lika vonembele locimãho coku tambula ekuatiso kuenda atavo a tẽlisa onjongole yavo. (2 Tim. 4:3, 4) Eci hacoko ocimãho cetu poku enda kupange woku kunda. Esapulo liwa tu kunda lieli okuti, Yehova omo liocisola caye, o yongola oku ecela akandu omanu vonduko ya Kristu. Ocili okuti, omanu va tinduka va pondola oku yovoka poku linalisa la Suku. (Va Rom. 5:10; 8:32) Pole, ‘otembo ya sunguluka’ yi panda kesulilo.

‘Kuati Owuya Wespiritu’

16. Nye ca kuatisa Paulu oku lekisa utõi kuenda ombili?

16 Tu pondola oku kuata ndati ombili kuenda oku amamako kefendelo liocili? Vamue va kuete osõi, kuenje ka va tẽla oku sapela lomanu. Pole tu sukila oku ivaluka okuti ombili ka yi lomboloka lika oku sanjuka, pamue oku lekisa onjolela kuenda ka ya tiamẽlele kekalo liomunu. Paulu wa lekisa ndomo citava oku kuata ombili poku vetiya vamanjaye Akristão hati: “Kuati owuya we espiritu.” (Va Rom. 12:11) Espiritu lia Yehova, olio lia kuatisa ovapostolo oku kuata ombili kuenda utõi kupange woku kunda. Tunde eci Paulu a lalekiwa la Yesu, leci eya oku kapiwa vokayike ko Roma, toke kolofa viaye, pa pitile eci ci pitãhala 30 kanyamo, pole ombili ya Paulu ka ya tepulukile. Olonjanja viosi Paulu wa imba ovaso ku Suku una wo wĩha espiritu lio pamisa. Eye wa popia hati: ‘Nela ovina viosi vonduko ya una o ñolaisa.’ (Va Fil. 4:13) Tu kuatisiwa calua poku kuama ongangu yaye!

17. Tu pondola oku kuata ndati ‘owuya wespiritu’?

17 Ondaka “owuya” yi lomboloka oku “feluka.” (Kingdom Interlinear) Oco ombia ye yuka ovava yi feluke, tu sukila oku yi siakalẽla. Letu le, oco tu ‘kuate owuya wespiritu,’ tu sukila oku amamako oku yukisua lespiritu lia Suku. Onjila yimue yoku ci linga, oku upa esilivilo kaliangiliyo osi a Yehova ana a tu pamisa kespiritu. Valiangiliyo aco, mua kongela efendelo liepata, kuenda vekongelo, oku lingainga elilongiso lio pokolika leli liepata, olohutililo kuenda oku endaenda kolohongele. Ovina evi vi ka tu kuatisa oku kuata ‘owuya wespiritu’ “ndondalu” yi “feluisa” ombia.—Tanga Ovilinga 4:20; 18:25.

18. Omo okuti Tuakristão va litumbika, ocimãho cipi tu sukila oku tẽlisa?

18 Omunu wa litumbika, yuna o tiamisila lika utima kocimãho cimue, kuenje lacimue cu tateka oku tẽlisa ocimãho caco. Omo okuti Tuakristão va litumbika, ocimãho cetu oku tẽlisa cosi Yehova a tu tuma ndeci Yesu a linga. (Va Hev. 10:7) Koloneke vilo, Yehova o yongola okuti omanu valua va linalisa laye. Omo liaco, tu kuati ombili poku setukula Yesu, kuenda Paulu koku tẽlisa lonjanga upange wa velapo tua kundikiwa oku linga koloneke vilo.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Nye ci lomboloka “upange woku inalisa” wa lingiwa la Paulu kuenda Akristão vakuavo olombuavekua?

• Ovisupe Viakristão olombuavekua vi kasi oku talavaya ndati ‘lotembo ya sunguluka’?

• Olondingupange Akristão va pondola oku kuata ndati ‘owuya wespiritu’?

[Elitalatu kemẽla 12]

Paulu ka ivaleleko onjanja yatete a lisanga la Ñala Yesu Kristu

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link