Oku Pandikisa Kovitangi ku Nena Esivayo ku Yehova
“Nda vu linga cĩvi kuenje vo veti, ndaño vu tala ohali yaco lepandi, vu sesamela ndati oku panduiwa? Puãi, nda vu tala ohali lepandi eci vu linga esunga, oco ci panduiwa la Suku.”—1 PETULU 2:20.
1. Omo okuti Akristão vocili va sakalala loku ambata omuenyo umue u litava lelitumbiko liavo, epulilo lipi tu sukila oku konomuisa lutate?
AKRISTÃO vosi va litumbika ku Yehova kuenda, va yongola oku linga ocipango caye. Oco vambate omuenyo umue u litava lelitumbiko liavo, va likolisilako calua loku kuama ongangu ya Yesu Kristu kuenda oku eca uvangi umue wocili. (Mateo 16:24; Yoano 18:37; 1 Petulu 2:21) Yesu kumue lomanu vakuavo vakuekolelo va eca omuenyo wavo kuenda oku lieca kolofa omo liekolelo liavo. Eci hẽ ci lomboloka okuti Akristão vosi va lavoka oku fila ekolelo liavo?
2. Ndamupi Akristão va siata oku tenda ohali lovitangi?
2 Etu Tuakristão vakuekolelo tu vetiyiwa oku pandikisa toke kokufa, pole eci ka ci lomboloka oku fila ekolelo lietu. (2 Timoteo 4:7; Esituluilo 2:10) Eci ci lomboloka okuti ndaño tu nõlapo oku talisiwa ohali toke kokufa omo liekolelo lietu, ka ci lomboloka okuti tu kuete onjongole yoku tala ohali kuenda oku fa. Etu ka tu sanjukila ohali, evalo ale epembulo. Omo okuti tu lavoka ohali lelambalalo, tu sukila oku konomuisa onjila tu pondola oku kuama eci tu liyaka lovitangi viaco.
Oku Pandikisa Lekolelo Koloseteko
3. Ovolandu api Embimbiliya atiamẽla koku liyaka lelambalalo ove o pondola oku lombolola? (Tanga pokakasia losapi ya linga hati: “Ndomo Ovo va Tẽla Oku Liyaka Lelambalalo,” kemẽla likuãimo.)
3 Vembimbiliya, tu sangamo ovolandu alua a lekisa ndomo omanu va Suku kosimbu va tẽla oku sanga onjila va kuama eci va enda oku liyaka lovitangi vina vi kapa omuenyo wavo kohele. Olonjila via litepa ovo va kuamele kosimbu poku liyaka lovitangi, ovio Akristão koloneke vilo va sukilavo oku kuama eci va liyaka lelambalalo. Konomuisa ovolandu a sangiwa pokakasia losapi ya linga hati: “Ndomo Ovo va Tẽla Oku Liyaka Lelambalalo,” kuenda kũlĩhĩsa ndomo o pondola oku lilongisila kovolandu avo.
4. Nye ci popiwa catiamẽla ku Yesu kuenda komanu vakuavo vakuekolelo eci va pita lovitangi?
4 Ndaño okuti Yesu kumue lomanu vana va kolela ku Suku, va tẽla oku liyaka lelambalalo lina lieyile volonjila via litepa, pole ka va kapele locipango cavo muẽle omuenyo wavo kohele. Eci ovo va enda oku limbuka okuti omuenyo wavo u kasi kohele, va enda oku lunguka calua. (Mateo 10:16, 23) Ovo va kuata onjongole yoku amamako kupange wavo woku kunda kuenda oku lekisa esunguluko liocili ku Yehova. Esunguluko ovo va lekisa kolonjila via litepa vielambalalo, olio ongangu Akristão va sukila oku kuama koloneke vilo eci va liyaka lovitangi kuenda elambalalo.
5. Elambalalo lipi lia pita kofeka yo Malawi okupisa kunyamo wo 1960? Kuenda ndamupi Olombangi via Yehova via tẽla oku liyaka locitangi caco?
5 Koloneke vilo, omanu va Yehova va siata oku liyaka lovitangi viuhukũi kuenda asakalalo alua komuenyo wavo omo liovoyaki, loku handelekiwa oku liwekapo kupange wavo woku kunda kuenda elambalalo. Okupisa kunyamo wo 1960, Olombangi via Yehova kofeka yo Malawi via liyaka lelambalalo lialua. Olonjango viavo Viusoma, lolonjo viavo, ovikulia viavo, olomĩlu kuenda ovikuata vikuavo viosi via nyõliwa. Ovo va tipuiwa kuenda va liyaka lakangiso akuavo. Onjila yipi vamanji veya oku kuama noke? Ci soka olohũlũkãi via vamanji va tila vovambo avo. Valua vamanji veya oku tilila vovisenge, osimbu okuti vakuavo va tilila vofeka yo Mosambike muna veya oku kala vokuenda kuotembo yimue. Ndaño okuti kua kala vamanji valua va fa, pole vakuavo va nõlapo oku tila pocitumãlo cina cohele omo liovitangi viaco. Omo liaco, vamanji va kuama ongangu yina ya tumbikiwa la Yesu kuenda upostolo Paulu.
6. Nye ci lekisa okuti Yehova ka yandulukile vamanji vo ko Malawi eci va liyaka lelambalalo?
6 Ndaño okuti vamanji ko Malawi va tilile vofeka yavo, pole va kuama onumbi yocisoko cuviali wa Suku kuenje luyombeki wocili, va likolisilako oku amisako upange wavo woku kunda. Nye ceya oku iyililako? Kueya oku kala etendelo lieci ci soka 18.519 kakundi Vusoma osimbu handi ka va pitĩlile kunyamo wo 1967 eci veya oku handelekiwa oku liwekapo kupange wavo woku kunda. Ndaño okuti oku tatekiwa kupange wavo kueya oku kisika vamanji oku tilila kofeka yo Mosambike, pole ulandu wakundi wunyamo wo 1972, wa lekisa etendelo liokaliye lieci ci soka 23.398 kakundi vusoma. Ukundi lukundi wa eca eci ci pitahãla 16 kolowola vokuenda kuosãi losãi. Ocili okuti, ovo va lekisa ovilinga vina vi sivaya Yehova, kuenje Eye wa sumũlũisa vamanji vaco vakuekolelo va kala oku liyaka lovitangi vialua.a
7, 8. Momo lie vamanji vamue ka va siatelele oku tava oku tila vofeka yavo ndaño lovitangi vielambalalo?
7 Handi vali, kolofeka vina okuti elambalalo li kasi oku nena ovitangi vialua, vamanji vamue ka va tundile vofeka yavo ndaño okuti ovo va kuatele epondolo lioku ci linga. Nda ovo va ilukilile kofeka yikuavo, nda ca va kuatisa oku tetulula ovitangi vimue, pole ci tava okuti nda va likokelavo ovitangi vikuavo. Anga hẽ ovo nda va tẽla oku kuata elitokeko la vamanji okuti ka va kambela okulia kuespiritu? Ci tava okuti vofeka yaco va ilukila muli ovokuasi alua, ale pamue ca leluka oku sanga ovopange ana a yayuisako omunu oku kala ohuasi. Anga hẽ ovo nda va kuata epondolo lioku tẽlisa ovikele viavo kespiritu osimbu va likolisilako oku tumbika omuenyo wavo vofeka yaco?—1 Timoteo 6:9.
8 Vamanji vakuavo va nõlelepo oku kala vofeka yavo okuti ka va ilukile vali omo lioku sakalala lekalo lia vamanjavo konepa yespiritu. Handi valio ove va nõlapo oku kala vofeka yavo omo liocikele cavo cupange woku kundila vovikanjo vio vofeka yavo kuenda oku eca ekoliso ku vakuavo va fendelela kumuamue. (Va Filipoi 1:14) Vamanji vana va nõlapo oku kala vofeka, va kuatisa calua oku endaenda kombonge oco va tambule omoko yoku kunda kolombiali viofeka yavo.b
9. Ovina vipi omunu a sukila oku konomuisa lutate eci a liyaka locitangi coku nõla oku kala vofeka yaye ale oku ilukila kofeka yikuavo omo lielambalalo?
9 Cikale okuti omunu o nõlapo oku ilukila kofeka yimue yikuavo ale sio, eye muẽle o sukila oku nõla onjila a yongola oku kuama. Pole, eye o sukila tete oku likutilila ku Yehova oco a sange onjila ya sunguluka a yongola oku nõla. Poku nõla onjila tu yongola oku kuama, tu sukila oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Omunu omunu o lilombolola ku Suku.” (Va Roma 14:12) Ndomo tua ci mõla tete, Yehova o yongola okuti omunu lomunu o kasi oku u vumba, o sukila oku amamako lekolelo liaye ndaño lovitangi. Koloneke vilo, kuli omanu valua va Yehova va siata oku liyaka lovitangi kuenda elambalalo osimbu okuti vakuavo va lavokavo oku liyaka lovitangi viaco. Vosi yetu tu lavoka oku pita voseteko yimue kuenda lomue oka puluka. (Yoano 15:19, 20) Omo okuti tua litumbika ku Yehova, ka tu pondola oku yuvula oku kala vocitangi catiamẽla koku sumbila onduko ya Suku yetu Yehova kuenda oku kemãlisa uviali waye.—Esekiele 38:23; Mateo 6:9, 10.
“Koka Fetuluinyi Umue Cĩvi Leci Cĩvi”
10. Ongangu yipi yiwa Yesu a tu sila kuenda ovapostolo vaye yatiamẽla koku liyaka lovitangi kuenda elambalalo?
10 Onumbi yikuavo yesilivilo tu pondola oku lilongisa ya eciwa la Yesu kuenda ovapostolo, yatiamẽla koku yuvula oku fetuluinya ovanyãli vetu eci tu lambalaliwa. Vembimbiliya ka tu sangimo ulandu umue u lekisa okuti Yesu ale ovapostolo vaye va nõlelepo oku tamalãla oco va liyake lovanyãli vavo. Pole, ovo va pokola kelungulo lina upostolo Paulu a eca Kakristão hati, “ko ka fetuluinyi umue.” Eye wa vokiyako olondaka viaye hati: “Akuetu wa soliwi, ko ka li fetuluinyi. Efetuluinyo li kale konyeño ya Suku, momo ca sonehiwa citi, Efetuluinyo, liange. Ame [ndi] fetuluinya. Oco ca popia Ñala [Yehova].” Handi vali, “ku ka yuliwe leci cĩvi, puãi eci cĩvi ci yula leci ciwa.”—Va Roma 12:17-21; Osamo 37:1-4; Olosapo 20:22.
11. Nye ulongisi umue a popia catiamẽla kekalo Akristão vatete va lekisa Kolombiali?
11 Akristão vatete va pokuile calua kelungulo lia tukuiwa ndeti. Ulongisi umue o tukuiwa hati Cecil J. Cadoux, wa lombolola ovituwa Akristão va lekisa kolombiali okupisa kunyamo wo 30 toke wo 70 K.K. Eye wa soneha ndoco: “Etu ka tu kuete uvangi la umue u lekisa okuti Akristão kotembo yaco yelambalalo va pandikisa omo lioku fetuluinya kovanyãli vavo. Eci ovo va linga lika, oku pisa olombiali omo lioku lambalaliwa kuenda oku tila. Akristão vocili eci va liyaka lelambalalo va lekisile esunguluko poku likala oku pokola kolonumbi vina via tumbikiwa lolombiali okuti ka vi litava lolonumbi via Kristu.”
12. Momo lie ca sungulukila oku pandikisa kohali okuti tu yuvula oku fetuluinya?
12 Anga hẽ epokolo liaco ovo va lekisa lia sunguluka? Anga hẽ omanu vaco vana va lekisile epokolo ndeli ka ca lelukile oku va ponda? Anga hẽ ka ca sungulukile kokuavo oku liteyuila ovo muẽle? Ci tava okuti kovaso yomanu, nda oco va sima. Etu tumanu va Yehova, tua kolela okuti oku pokola kolonumbi via Yehova kovina viosi tu linga, oyo lika onjila ya velapo. Etu tu ivaluka olondaka viupostolo Petulu wa popia hati: “Nda vu tala ohali lepandi eci vu linga esunga, oco ci panduiwa la Suku.” (1 Petulu 2:20) Etu tua kolela okuti, Yehova wa kũlĩha ciwa ovitangi viosi tu liyaka lavio kuenda kaka ecelela okuti ovitangi viaco viamamako otembo yosi. Ndamupi tu pondola oku kolela kokuaye? Yehova wa likuminyile komanu vaye va kala kumandekua ko Bavulono hati: ‘Nda umue wa ku lambi ci kasi ndomunu wa lamba komõliso liange.’ (Sakariya 2:8) Otembo yiñami omunu umue a pondola oku ecelela oku u lamba vomõliso liaye? Yehova oka yovola omanu vaye votembo yina a sokiya. Omo liaco, ka kuli atatahãi atiamẽla kondaka eyi.—2 Va Tesalonike 1:5-8.
13. Momo lie Yesu a pokuila poku ambatiwa lovanyãli vaye?
13 Kueci catiamẽla kondaka eyi, tu sukila oku ivaluka ongangu ya Yesu. Eci eye a ecelela oku ambatiwa lovanyali vaye vocumbo co Gesemane, ka ca lekisile okuti ka kuatele epondolo lioku liteyuila eye muẽle. Eye wa sapuila kolondonge viaye hati: “Wa soka [hẽ] okuti si tẽla oku pinga ku Tate hã ha numisa ndopo olohoka viovangelo okuti ekui liolohoka kolohoka vivali vi sule? Puãi nda oco, ovisonehua hẽ, vi tẽlisua ndati? Momo via popia viti, ci lingiwa ndoco.” (Mateo 26:53, 54) Yesu wa velisilepo oku tẽlisa ocipango ca Yehova, ndaño wa kũlĩhĩle okuti poku ci linga cu kokela oku tala ohali. Eye wa lekisile ekolelo kolondaka viocitumasuku vi sangiwa vosamo ya Daviti wa popia hati: “Ku njanduluka okuti ngenda ño konjembo. Ku tava okuti u wove ukuesunga o kala ño veyambo.” (Osamo 16:10) Noke lianyamo amue, upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla ku Yesu hati: “Eye, mekonda liesanju lio kapiwila kovaso, wa pandikisa oku tala ohali [poku valeliwa kuti], wa pembula osõi, kuenje cilo wa tumala kondio yocalo ca Suku.”—Va Heveru 12:2.
Esanju li Tunda Koku Kolisa Onduko ya Suku
14. Esanju lipi lia kuatisa Yesu oku pandikisa koloseteko viosi eye a liyaka lavio?
14 Esanju lipi lia kuatisa Yesu oku pandikisa koloseteko vina ka vi tendiwa? Pokati komanu vosi va Yehova, Yesu omõla wa Suku eye wa tala vali ohali yalua peka lia Satana. Epandi Yesu a lekisa eci a pita voloseteko, olio etambululo lia velapo a eca ku Satana una wa kala oku imbula Yehova. (Olosapo 27:11) Anga hẽ ove o pondola oku limbuka esanju Yesu a kuata eci a pinduiwa? Hesanjukuolio Yesu a kuata poku tẽlisa ocikele caye coku kala omunu walipua omo lioku kemãlisa uviali wa velapo wa Yehova kuenda oku tumbangiya onduko Yaye! Handi vali, Yesu oku tumãla kuaye “kondio yocalo ca Suku,” kua nena esivayo limue likomohĩsa kuenda esanju liocili kokuaye.—Osamo 110:1, 2; 1 Timoteo 6:15, 16.
15, 16. Elambalalo lipi Olombangi via Yehova via liyaka lalio kofeka yo Sachsenhausen? Kuenda pi va tambula ongusu yoku pandikisa?
15 Akristão va kuetevo esanju liocili omo lioku kuata onepa koku kemãlisa onduko ya Suku poku liyaka lovitangi kuenda elambalalo ndeci Yesu a linga. Kuli ulandu umue wa pita Lolombangi via Yehova vina via tala ohali kocitumãlo cimue coku kangisila ci tukuiwa hati, Sachsenhausen eci va puluka kungende wolofa kesulilo Liuyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi. Vungende ovo va linga kua fa olohũlũkãi vialua violomandekua omo liovoveyi, lonjala kuenda vakuavo va pondiwila konẽle yetapalo lasualali va Hitler. Kueci ci soka 230 Kolombangi via Yehova via kalako, vosi yavo va puluka kolofa omo lioku likuata kuavo omunga kuenda oku likuatisa pokati ndaño okuti va kapele kohele omuenyo wavo.
16 Nye ca kuatisa Olombangi evi via Yehova oco vi pandikise kelambalalo liaco? Noke yoku puluka kuavo, ovo va lekisa esanju liavo kuenda va eca olopandu ku Yehova vukanda umue u kuete osapi ya linga hati: “Onjila ya nõliwapo leci ci soka 230 Kolombangi via Yehova vina vi tunda kolofeka epandu, vana va liongoluilile vusenge umue ocipepi lolupale luo Schwerin, ko Mecklenburg ko [Alemanya].” Vukanda waco ovo va sonehamo ndoco: “Otembo yosi tua tala ohali ya pita ale, kuenje vosi vana va popeliwa va kasi soketi vopiwa vofolono ya tokota, pole ka va kuete elemba liondalu. (Tanga elivulu lia Daniele 3:27.) Ovo veyuka ongusu lunene u tunda ku Yehova kuenje lesanju liocili, va lavoka elaleko liokaliye liatiamẽla kupange wa Suku lina lika eciwa la Soma.”c
17. Oloseteko vipi omanu va Suku va siata oku liyaka lavio koloneke vilo?
17 Ndeci ca pita leci ci soka 230 ya vamanji, ci tava okuti ekolelo lietu li pitavo voseteko ndaño ka tua pitile handi voseteko yimue ‘toke eci osonde yi tunda.’ (Va Heveru 12:4) Oloseteko ci tava okuti viyilila volonjila vialitepa. Ci tava okuti vakuetu tu tangela kosikola yimuamue va tu yola epembe, ale pamue va tu vetiya oku linga akandu ana a vĩhisa kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile. Handi vali, pamue tu pita voseteko yoku yuvula oku kapiwa osonde, oku pokola kocihandeleko coku kuelela lika vu Ñala. Olohueli vina vi kasi vatavo alitepa ka ca lelukile oku kuatisa omãla vavo oco va kulile vocili, kuenje eci ca siata oku va kokela oku liyaka lovitangi vialua.—Ovilinga 15:29; 1 Va Korindo 7:39; Va Efeso 6:4; 1 Petulu 3:1, 2.
18. Ohuminyo yipi tu kuete yi lekisa okuti ndaño lovitangi vialua tu pondola oku pandikisa lavio?
18 Ndaño tua sangiwa loloseteko, tua kũlĩha okuti, tu kasi oku tala ohali omo lioku pitisa kuetu kovaso upange wa Yehova Lusoma waye kuenda tu kuata esanju lialua poku ci linga. Etu tu tambula ekuatiso kolondaka viupostolo Petulu wa popia hati: “Nda vo wimbuili onduko ya Kristu nda wa sumũlũhi, momo nda oco, espiritu liulamba, okuti espiritu lia Suku, li kasi lene.” (1 Petulu 4:14) Lekuatiso liespiritu lia Yehova, tu pondola oku kuata ongusu yoku yula ovitangi viosi oco tu ece esivayo kokuaye.—2 Va Korindo 4:7; Va Efeso 3:16; Va Filipoi 4:13.
[Atosi pombuelo yemẽla]
a Ovitangi vina via fetika okupisa kunyamo wo 1960 via kala ño efetikilo lielambalalo loku tipuiwa kuenda oku pondiwa Kuolombangi via Yehova kofeka yo Malawi momo vieya oku livokiya vokuenda kueci ci soka akũi atatu kanyamo. Oco o kuate elomboloko liasuapo liulandu waco, tala vo Anuário das Testemunhas de Jeová yunyamo wo 1999, okupisa kemẽla 171 toke 212.
b Tala ocipama losapi ya linga hati: “Supremo Tribunal apoia a Adoração Verdadeira ‘na Terra do Ararate,’ ” ci sangiwa Vutala Wondavululi 1 wosãi ya Kupupu yunyamo wo 2003, okupisa kemẽla 11 toke 14, kelimi Lioputu.
c Oco o sange ulandu wasuapo watiamẽla konjila Olombangi via Yehova via nõlelepo, tala vo Anuário das Testemunhas de Jeová yunyamo wo 1974, okupisa kemẽla 208 toke 209. Ulandu womunu watete una wa puluka kungende u tuala kolofa, u sangiwa Vutala Wondavululi 1 wosãi ya Susu wunyamo wo 1998 okupisa kemẽla 25 toke 29, kelimi Lioputu.
O Pondola Oku Lombolola?
• Ndamupi Akristão va siata oku tenda ohali lelambalalo?
• Nye tu pondola oku lilongisila kocituwa ca Yesu kuenda comanu vakuavo vakuekolelo eci va kala oku tala ohali?
• Momo lie tu sukilila oku yuvula oku fetuluinya eci tu liyaka lelambalalo?
• Esanju lipi lia kuatisa Yesu oku pandikisa kohali? Kuenda nye tu pondola oku lilongisila kongangu yaye?
[Okakasia lelitalatu kemẽla 27]
Ndomo Ovo va Tẽla Oku Liyaka Lelambalalo
• Osimbu handi asualali vana va tumiwile la Herode ka va pitĩlile ko Beteleme oco va ponde omãla vosi valume okupisa koloñaña toke kuava va kuete anyamo avali, Yosefe la Maria va lunguiwa lungelo kuenje, va tilila ko Egito lo kamõla kavo Yesu.—Mateo 2:13-16.
• Eci Yesu a linga upange waye woku kunda, olonjanja vialua ovanyali vaye va enda oku sandiliya onjila yoku u ponda omo liuvangi waye wocili. Pole, Yesu wa enda oku va tila.—Mateo 21:45, 46; Luka 4:28-30; Yoano 8:57-59.
• Eci asualali kumue lakuenje vamue vovitunda va endele vocumbo co Gesemane oco va kuate Yesu, eye wa lilekisa lonjanga kokuavo kuenda wa popia olonjanja vivali hati: “Ame.” Eye wa kandangiya olondonge viaye oco ka vika yake kuenje wa tava oku ambatiwa lowiñi.—Yoano 18:3-12.
• Upostolo Petulu kumue la vakuavo eci va kala ko Yerusalãi va kuatiwile kuenje va tipuiwa, kuenda va handelekiwile oco va liwekepo oku kunda eci catiamẽla ku Yesu. Pole, eci va va eca, “va tunda . . . [kuenje] oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.”—Ovilinga 5:40-42.
• Saulu una okuti noke weya oku linga upostolo Paulu eci a limbuka okuti va Yudea vana va kala ko Damasko va tunga ongombo yoku u kuata, vamanji vokapa vohumba kuteke, noke vo pitisila pepangu limue lia kala vocimbaka co volupale kuenje wa tila.—Ovilinga 9:22-25.
• Noke lianyamo amue, upostolo Paulu wa nõlapo oku pinga ekuatiso lioku konomuisa u o kuete esunga ku Kaisare ndaño okuti cikale Soma Festo ale Agripa ‘ka va sangele eko kokuaye okuti o sesamẽla oku fa, pamue oku yikiwa’.—Ovilinga 25:10-12, 24-27; 26:30-32.
[Elitalatu kemẽla 28]
Ndaño okuti Olombangi via Yehova kofeka yo Malawi via kisikiwa oku tila omo lielambalalo, pole olohũlũkãi via vamanji vamamako oku tẽlisa upange wavo Wusoma lesanju liocili
[Elitalatu kemẽla 29]
Esanju lioku kolisa onduko ya Suku lia kuatisa vamanji vakuekolelo oku pandikisa vungende u tuala kolofa ovo va linga kuenda vocitumãlo ca va Nazista coku talisiwa ohali
[Olofoto via eciwa]
Ungende wolofa: KZ-Gedenkstätte Dachau, courtesy of the USHMM Photo Archives
[Elitalatu kemẽla 31]
Oloseteko kuenda ovitangi viyilila kolonepa viñi viñi viomuenyo wetu