OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/7 kam. 23-28
  • “Ko Ka Fetuluinyi Umue Cĩvi Leci Cĩvi”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Ko Ka Fetuluinyi Umue Cĩvi Leci Cĩvi”
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • “Ndu Pingi Lohenda”
  • ‘Ocisola Cene ci Kale Cocili’
  • ‘Likutilili Ava vo Talisi Ohali’
  • “Kali Lombembua Lomanu Vosi”
  • “Ko ka Lifetuluinyi”
  • Esunga Lieci tu Yuvuila Oku Fetuluinyila
  • “Kali Lombembua Lomanu Vosi”
    Utala Wondavululi—2009
  • Atosi Avelapo Vukanda wa Va Roma
    Utala Wondavululi—2008
  • ‘Oku Tiamisila Utima Wove Kovina vi Pamisa Ekolelo ci Lomboloka Omuenyo Kuenda Ombembua’
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • Tu Sivayi Suku ‘Lutima Umuamue’
    Utala Wondavululi—2004
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/7 kam. 23-28

“Ko Ka Fetuluinyi Umue Cĩvi Leci Cĩvi”

“Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi. Sandi ovina viwa kovaso omanu vosi.”​—⁠VA ROMA. 12:⁠17.

1. Ocituwa cipi ca siata pokati komanu?

OMÕLA nda umue wo kunyula, o kunyulavo omunu waco omo lionyeño. Ci sumuisa calua omo okuti, ocituwa caco ka ca siatele lika komãla. Momo akulu valua va siatavo oku lekisa ocituwa caco. Eci omunu umue a valinga cĩvi, va fetuluinyavo ũvi waco. Vamue ndaño okuti ka va fetuluinya ocina caco cĩvi, pole, va sandiliya olonjila vikuavo vioku ci linga. Ovo va vangula ovina vĩvi viatiamẽla komunu waco, ale va sanda onjila yoku nyõla ekalo liaye okuti ka kuata cimue komuenyo waye. Ovina evi vieca uvangi woku fetuluinya.

2. (a) Momo lie Akristão vocili va sukilila oku yuvula oku fetuluinya? (b) Apulilo api tu sukila oku sanda etambululo, kuenda ocipama cipi Cembimbiliya tu konomuisa cilo?

2 Ndaño okuti, onjongole yoku fetuluinya yi kasi vutima, pole, Akristão vocili va sukila oku yuvula ocituwa caco. Ovo va sukila oku kuama elungulo lia Paulu wa popia hati: “Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi.” (Va Roma 12:​17) Nye ci tu vetiya oku pokola konumbi eyi? Helie o sukila oku yuvula ocituwa coku fetuluinya cĩvi leci cĩvi? Esumũlũho lipi tu tambula nda tua yuvula oku fetuluinya cĩvi leci cĩvi? Oco tu sange etambululo, tu sukila oku kũlĩhĩsa ulandu wolondaka via Paulu. Poku konomuisa ocipama 12, celivulu lia va Roma, tu limbuka okuti, oku yuvula oku fetuluinya ci lekisa uvangi wocisola haiyo onjila ya sunguluka tu sukila oku kuama. Omo liaco, tu konomuisi atosi aco atatu.

“Ndu Pingi Lohenda”

3, 4. (a) Paulu nye a lombolola kocipama 12 vukanda a sonehela va Roma, kuenda olondaka viaco vi lekisa nye? (b) Ohenda ya Suku ya kuatisa ndati Akristão voko Roma?

3 Paulu kocipama 12 celivulu lia va Roma, wa lombolola atosi akuãla atiamẽla komuenyo Wakristão. Eye wa lombolola eci catiamẽla kukamba wetu la Yehova, la vamanji, lomanu vana ka va lilongisa Embimbiliya, kuenda lolombiali. Paulu wa lekisa esunga lieci tu sukilila oku yuvula ovisimĩlo vĩvi kuenda ocituwa coku fetuluinya. Eye wa popia hati: “A vamanji, ndu pingi lohenda ya Suku.” (Va Roma 12:⁠1) Olondaka evi vi lekisa okuti, kuli ovina vimue Paulu a lombolola tete. Eye wa yonguile oku popia ndoco: ‘Avamanji, omo liovina ndo lomboluili ale, ndu pingi okuti u linga ovina ndi yongola oku vu sapuili vali.’ Oco hẽ, ovina vipi Paulu a lomboluile Kakristão voko Roma?

4 Paulu kovipama viatete vi soka 11 viukanda a sonehela va Roma, wa lombolola esumũlũho lia eciwile ku va Yudea la vakualofeka lioku tiamẽla Kusoma wa Kristu. Va Isareli, va pumba esumũlũho liaco. (Va Roma 11:​13-​36) Pole, va Yudea kuenda vakualofeka, va tambula esumũlũho liaco omo ‘liohenda ya Suku.’ Akristão va lekisile ndati olopandu kohenda ya Suku? Ovo va sukilile oku eca olopandu lutima wavo wosi, kuenda oku vetiyiwa oku pokola kolondaka via Paulu wa popia hati: “Weci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku.” (Va Roma 12:⁠1) Akristão ‘va lieca’ ndati ndocilumba ku Suku?

5. (a) Omunu o lieca ndati ‘ndocilumba’ ku Suku? (b) Onumbi yipi yi kuatisa Akristão oku lekisa ovituwa viwa?

5 Paulu wamisako hati: “Ko ka lisetahaisi loluali lulo, pũai kuati ovitima viokaliye okuti, ovimuenyo vi pongoluiwa, kuenje vu limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, ca pua eko.” (Va Roma 12:⁠2) Akristão vocili, va sukilile oku lunguka lovisimĩlo violuali oco ka vika pongolole ovitima viavo. Pole, va likolisilako oku kuata ovisimĩlo via Kristu. (1 Va  Korindo 2:16; Va Filipoi 2:⁠5) Onumbi yaco, ya va kuatisa kovituwa viosi va lekisa komuenyo wavo. Kuenje, yi tu kuatisavo koloneke vilo.

6. Olondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia va Roma 12:​1, 2, vi tu kuatisa ndati oku yuvula oku fetuluinya?

6 Olondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia va Roma 12:​1, 2, vi tu kuatisa ndati? Tu sukila oku kuama ongangu Yakristão olombuavekua ko Roma yoku eca olopandu ku Suku omo liohenda a siata oku lekisa kokuetu. Oku kuata utima woku eca olopandu, ci tu vetiya oku vumba Suku longusu yetu yosi, kuenda ovoloño etu. Utima waco wolopandu, u tu vetiyavo oku yuvula ovisimĩlo violuali okuti, tu kuata ovisimĩlo via Kristu. Oku kuata ovisimĩlo via Kristu, ci tu kuatisa oku tata ciwa vakuetu ci kale vamanji Akristão ale vana ka va lilongisa Ondaka ya Suku. (Va Galatia 5:​25) Nda tua kuata ovisimĩlo via Kristu, tu yuvula ocituwa coku fetuluinya cĩvi leci cĩvi.​—⁠1 Petulu 2:​21-23.

‘Ocisola Cene ci Kale Cocili’

7. Ocisola cipi Paulu a tukula vukanda a sonehela va Roma kocipama 12?

7 Etu ka tu yuvula lika oku fetuluinya cĩvi leci cĩvi omo okuti ocituwa caco ciwa. Pole, tu cilingila omo okuti, oku yuvula ocituwa caco ci lekisa uvangi wocisola. Kũlĩhĩsa ndomo Paulu a lombolola esunga lioku lekisa ocisola. Eye kelivulu lia va Roma poku lombolola ocisola ca Suku leci ca Kristu, wa tukula olonjanja vialua ondaka ‘ocisola cocili.’ (Va Roma 5:​5, 8; 8:​35, 39) Pole, kocipama 12, wa tukula ondaka yaco poku lombolola ocisola tu sukila oku lekisa komanu vosi. Noke yoku lombolola ndomo olongavelo viespiritu via eciwa Kakristão volonepa vialitepa, wa lekisa ocituwa Akristão vosi va sukila oku kuata. Eye wa popia hati: ‘Ocisola cene ci kale cocili.’ (Va Roma 12:​4-9) Oku lekisa ocisola komanu vosi, oyo ondimbukiso Yakristão vocili. (Marko 12:​28-​31) Paulu, wa tu vetiya oco tu kũlĩhĩse nda tu kasi oku lekisa ocisola cocili ku vakuetu.

8. Tu pondola ndati oku lekisa ocisola cocili?

8 Paulu wa lombololavo ndomo tu lekisa ocisola cocili. Eye wa popia hati: “Nyehuli eci cĩvi. Kakateli eci ciwa.” (Va Roma 12:⁠9) Olondaka oku ‘nyehula’ kuenda oku ‘kakatela,’ vi kuete esilivilo liocili. Oku ‘nyehula,’ ci lomboloka ‘oku suvuka’ ocina cimue. Etu ka tu sukila lika oku suvuka ovitangi viyilila koku linga evĩho, pole tu sukilavo oku yuvula evĩho liaco. (Osamo 97:​10) Ondaka oku ‘kakatela,’ yopiwa kelimi lia va Helasi, yi lomboloka ‘oku lamelela.’ Ukristão una o kuete ocisola cocili, o lamelẽla, ale o kakatela koku lekisa ohenda komuenyo waye.

9. Elungulo lipi Paulu a pitulula olonjanja vialua?

9 Paulu wa lombolola olonjanja vialua ndomo ocisola cocili ci lekisiwa. Eye wa popia hati: “Likutilili ava vo [talisi ohali], ko ka va siñali, te oku va likutilila.” “Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi.” “Akuetu wa soliwi, ko ka lifetuluinyi.” “Ku ka yuliwe leci cĩvi, puãi eci cĩvi ci yula leci ciwa.” (Va Roma 12:​14, 17-19, 21) Olondaka via Paulu, vi lekisa ndomo tu pondola oku tata omanu vana ka va lilongisa Ondaka ya Suku, kuenda vana va tu suvuka.

‘Likutilili Ava vo Talisi Ohali’

10. Ndamupi tu likutililako ava va tu suvuka?

10 Tu pokola ndati kelungulo lia Paulu lioku popia hati: ‘Likutilili ava vo talisi ohali’? (Va Roma 12:​14) Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fukĩlĩsi.” (Mateo 5:44; Luka 6:​27, 28) Onjila yimue yoku likutililako ava va tu suvuka, oku pinga ku Yehova oco a situlule ovitima viavo okuti, va limbuka ocili Condaka yaye. Momo vamue va siata oku tu suvuka omo okuti ka va kuete ukũlĩhĩso wocili. (2 Va  Korindo 4:⁠4) Ondaka yoku likutililako ava va tu suvuka, yi molẽha ndu okuti, ka yi kuete elomboloko. Pole, osimbu tu amamako oku kuata ovisimĩlo via Kristu, tu limbuka ndomo tu lekisa ocisola kovanyali vetu. (Luka 23:​34) Onima yipi yi tunda koku lekisa ocisola caco?

11. (a) Nye tu lilongisa kulandu wa Stefano? (b) Ndomo ca lekisiwa vulandu wa Paulu, apongoloko api vana va tu suvuka va pondola oku linga?

11 Ndonge Stefano wa lekisa ongangu yoku likutililako ovanyali, kuenje ohutililo yaye ka ya kale olivova. Noke yokatembo kamue tunde Kopendekoste yunyamo wa 33, Stefano wambatiwa lovanyali va suvukile ekongelo Liakristão. Noke vo tuala kosamua yo Yerusalãi, kuenje vo sosola lovawe. Osimbu handi ka file, wa likutilila ku Suku lolukandi hati: “A [Yehova], ku ka va tendele ekandu eli.” (Ovilinga 7:58–8:⁠1) Umue pokati komanu a likutililako keteke liaco, Saulu una wa kala ombangi haeye mitavaso yolofa Viaye. Eci Yesu a pinduka, wa limolehisa ku Saulu. Noke Saulu wa linga ondonge ya Yesu, kuenje wa tukuiwa hati, Paulu una wa soneha ukanda wa va Roma. (Ovilinga 26:​12-​18) Yehova omo liohutililo ya Stefano, wa ecela ekandu lia Paulu lioku lambalala Akristão. (1 Timoteo 1:​12-​16) Eli olio esunga lieci Paulu a vetiyila Akristão hati: “Likutilili ava vo [talisi ohali.]” Eye wa kũlĩhĩle okuti, ovanyali vamue va pondola oku linga omanu va Yehova ndeci ca pita laye. Cimuamue haico ca siata oku pita koloneke vilo. Ovanyali vamue, va siatavo oku linga Akristão omo liovituwa viwa viomanu va Yehova.

“Kali Lombembua Lomanu Vosi”

12. Olondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia va Roma 12:​17, vi lekisa ndati okuti viatiamẽla kocinimbu 9?

12 Paulu velungulo liaye, wa lekisa ndomo tu sukila oku kala la vakuetu kuenda vana ka va fendela Yehova. Eye wa popia hati: “Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi.” Olondaka evi Paulu wa vi lombolola noke yolondaka a popele tete hati: “Nyehuli eci cĩvi.” Omunu o nyehula ndati eci cĩvi nda o fetuluinya vakuavo leci cĩvi? Omunu wosi o fetuluinya cĩvi leci cĩvi, ka lekisa ‘ocisola cocili.’ Paulu wa popia hati: “Sandi ovina viwa kovaso omanu vosi.” (Va Roma 12:​9, 17) Tu pokola ndati kolondaka evi?

13. Ovituwa vipi tu sukila oku lekisa “kovaso omanu vosi”?

13 Paulu vukanda a sonehela va Korindo, wa lombolola ovitangi ovapostolo va liyaka lavio. Eye wa popia hati: “Tua linga etalula kovaso oluali kuenda kovaso ovangelo lo kovaso omanu. . . . Eci va tu siliñinya tu livondela. Toke etaili lilo omanu va tu lingisa ño ndovina viokeyala lioluali, pamue ndonasi yovina viosi.” (1 Va  Korindo 4:​9-​13) Akristão koloneke vilo, va siatavo oku linga ocitalukilo comanu voluali lulo. Pole, eci omanu va limbuka ovituwa vietu viwa ndaño tu tatiwa lãvi, va yevelela ciwa esapulo tu va kundila.​—⁠1 Petulu 2:⁠12

14. Ndamupi tu sanda ombembua pokati komanu vosi?

14 Tu sanda ndati ombembua pokati komanu vosi? Tu ci linga poku likolisilako oku li sunguluisa lomanu vosi. Paulu wa sapuila vamanjaye Akristão hati: “Ndeci ca soka locikele cene, kali lombembua lomanu vosi nda ci tẽliwa.” (Va Roma 12:​18) Olondaka vioku popia hati, “ndeci ca soka locikele cene,” kuenda evi vioku popia hati, “nda ci tẽliwa,” vi lekisa okuti, olonjanja vimue ka ca lelukile oku kala lombembua la vakuetu. Pole, ka ci lekisa okuti tu sukila oku tomba ocihandeleko ca Suku coku kala lombembua lomanu vosi. (Mateo 10:​34-36; Va Heveru 12:​14) Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku linga ovina viosi oco tu pokole konumbi ya Yehova yoku kala lombembua ‘lomanu vosi.’

“Ko ka Lifetuluinyi”

15. Kelivulu lia va Roma 12:​19, ku lekisa ndati esunga lioku yuvula oku fetuluinya?

15 Paulu wa lombolola esunga likuavo lieci tu sukilila oku yuvula ocituwa coku fetuluinya. Eye wa popia hati: “Akuetu wa soliwi, ko ka lifetuluinyi. Efetuluinyo li kale konyeño ya Suku, momo ca sonehiwa citi, efetuluinyo, liange. Ame fetuluinya. Oco ca popia Ñala [Yehova].” (Va Roma 12:​19) Ukristão wosi o fetuluinya, o lekisa epela. Momo wa likapa pomangu yoku linga eci ci sesamẽla oku lingiwa la Suku. (Mateo 7:⁠1) Handi vali, omo lioku tetulula eye muẽle ocitangi caye, o lekisa ekambo lioku kolela kohuminyo ya Yehova yi popia hati: “Ame fetuluinya.” Akristão vocili, va kolela okuti Yehova oka ‘tetuluila lesunga omanu vaye.’ (Luka 18:​7, 8; 2 Va  Tesalonike 1:​6-8) Omo liaco, va eca kokuaye omoko yoku fetuluinya ovina viosi vĩvi.​—⁠Yeremiya 30:​23, 24; Va Roma 1:⁠18.

16, 17. (a) Oku “lundika akala ondalu ponumbutue” yomunu, ci lomboloka nye? (b) Anga hẽ, wa siata oku mola ndomo ocisola ci leñelisa utima womanu vana ka va lilongisa Ondaka ya Suku? Tukula ulandu umue.

16 Oku fetuluinya umue wa tu linga cĩvi, ku tĩlisa utima waye, pole, oku u tata locisola, ku leñelisa utima waye. Momo lie? Kũlĩhĩsa olondaka Paulu a sapuila Akristão voko Roma. Eye wa popia hati: “Nda unyali wove o kasi lonjala, u lisa, nda o kasi lenyona, u nyuisa, momo oku linga ndoco o lundika akala ondalu ponumbutue yaye.” (Va Roma 12:20; Olosapo 25:​21, 22) Olondaka evi vi lomboloka nye?

17 Ondaka yoku popia hati, oku “lundika akala ondalu ponumbutue yaye,” yi lomboloka upopi umue wocindekaise coku lekisa ndomo kosimbu omanu va enda oku yengulula utale. Owo u kapiwa vofolono, okuti akala ondalu ka a kapiwa lika vemehi, pole, a kapiwavo kilu liaco. Noke, omo lioku sanya kualua, utale u fetika oku yenguluka, kuenje onepa yi kuete esilivilo, yi litepa leyi ka yi kuete esilivilo. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Nda tua lekisa ovituwa viwa kunyali wetu, tu ‘yengulula’ utima waye wa tĩla, kuenje tu nena kilu ovituwa viaye viwa. (2 Olosoma 6:​14-​23) Koloneke vilo, omanu valua va kasi vocisoko ca Yehova, va kokiwa lovilinga viwa omanu va Yehova va lekisa kokuavo.

Esunga Lieci tu Yuvuila Oku Fetuluinyila

18. Momo lie oku yuvula oku fetuluinya ku ecela uvangi wocisola, lesunguluko?

18 Vulandu tua konomuisa vocipama 12 celivulu lia va Roma, tua limbuka esunga lieci tu sukilila oku yuvula oku fetuluinya “umue cĩvi leci cĩvi.” Catete, ceci okuti, oku yuvula ocituwa caco, oyo onjila ya sunguluka. Omo liohenda Yehova a siata oku lekisa kokuetu, tu sukila oku lieca kokuaye loku pokola kovihandeleko viaye okuti, mua kongela oku sola ovanyali vetu. Cavali, oku yuvula oku fetuluinya, ku eca uvangi wocisola cetu. Nda tua yuvula ocituwa coku fetuluinya loku sanda ombembua, tu kuatisa ovanyali vetu oco va linge afendeli va Yehova. Catatu, oku yuvula oku fetuluinya, ku eca uvangi wesunguluko lietu. Oku fetuluinya vakuetu, ku lekisa epela. Momo Yehova wa popia hati: “Efetuluinyo, liange.” Ondaka Yaye yi popia hati: “Eci epela liya oco osõi yiyavo, ambombe puãi, ovo va kuete olondunge.” (Olosapo 11:⁠2) Oku kapa efetuluinyo peka lia Yehova, ku eca uvangi wesunguluko lietu.

19. Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?

19 Paulu poku malusula ohundo yaye, wa lombolola ndomo tu sukila oku kala la vakuetu. Eye wa lungula Akristão hati: “Kuka yuliwe leci cĩvi, puãi eci cĩvi ci yula leci ciwa.” (Va Roma 12:​21) Ovina vipi tu kasi oku liyaka lavio koloneke vilo? Tu vi yula ndati? Vocipama ci kuãimo, tuka sanga atambululo aco kuenda atambululo atiamẽla kapulilo akuavo.

O Tẽla Oku Lombolola?

• Elungulo lipi lia pituluiwa olonjanja vilua kelivulu lia Va Roma kocipama 12?

• Nye ci tu vetiya oku yuvula oku fetuluinya?

• Ekuatiso lipi tu tambula kumue la vakuetu nda tua yuvula oku fetuluinya ‘cĩvi leci cĩvi’?

[Okakasia kemẽla 24]

Elivulu lia Va Roma kocipama 12, li lombolola okuti, Ukristão o sukila oku kuata ukamba:

• la Yehova

• la vamanji

• kuenda lomanu ka va lilongisa Ondaka ya Suku

[Elitalatu kemẽla 25]

Nye tu lilongisa vulandu wa Stefano?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link