Ovitangi Viomanu Ndopo vi Puako!
“EKUATISO lieciwa komanu li kuata esilivilo litito nda ka liatiamẽlele kesokiyo limue okuti liecelela oku mãlako cosi cina ca siata oku nena ovitangi. Ovovangi a siata oku lekisa okuti ekuatiso liaco eli lieciwa komanu lika lialio, ka li pondola oku mãlako eci ca siata oku koka ovitangi viaco.—The State of the World’s Refugees 2000.
Ndaño okuti kueciwa ekuatiso lialua komanu, pole ovitangi vi kasi loku livokiya calua. Epondolo lipi li kasiko lioku mãlako ovitangi viaco okuti lalimue eteke vika kalako vali? Ocili okuti, kua kamba otembo yitito. Oco hẽ nye tu pondola oku lavoka vali? Kefetikilo liukanda upostolo Paulu a sonehela Akristão voko Efeso, wa lombolola ndomo Suku aka mãlako ovitangi viosi viomanu. Suku wa lekisa omunu una oka mãlako ovitangi viosi tu kasi loku liyaka lavio oloneke vilo. Momo lie ku konomuisila eci Paulu a popia? Ulandu waco u sangiwa kelivulu lia Va Efeso 1:3-10.
‘Ovina Viosi vi Kongeliwa vu Kristu’
Upostolo Paulu poku lombolola ocipango ca Suku wa ci tukula okuti: ‘Esokiyo liovina viosi votembo ya sunguluka [ale oku tetulula ovitangi] votembo yimue ya sokiyiwa.’ Eci hẽ ci lomboloka nye? Eci ci lomboloka okuti Suku wa sokiya otembo eye aka ‘kongela ovina viosi vu Kristu okuti vievi viokilu levi vio posi.’ (Va Efeso 1:10) Ocili okuti, Suku o kasi loku linga vali eliangiliyo lioku kongela ovina viosi viokilu levi vio posi oco vi kale vemẽhi liolonumbi viaye. Kueci catiamẽla kondaka yokuti ‘oku kongela vali ovina viosi,’ onoño yimue ya siata oku konomuisa Embimbiliya o tukuiwa okuti K. H. Thayer, wa popia hati: “Oco ovina viosi vi kongeliwe vali vokuaye, . . . (okuti toke cilo ovina viosi vi kasi vekandu), vika kongeliwa kumuamue oco vi kale vukamba wa Kristu.”
Eci ci lekisa okuti Suku o yongola oku linga eliangiliyo liaco omo liovina viosi via litepele kefetikilo. Esapulo li lekisa okuti, olonjali vietu viatete Adama la Heva va tavele ku Satana Eliapu koku sinila Suku. Ovo va yonguile oku linga eci va yongola poku linõlela ovo muẽle eci ciwa leci cĩvi. (Efetikilo 3:1-5) Omo liesunga lia Suku, ovo va tundisiwa vepata lia Suku kuenda va pumba ukamba wavo laye. Ovo va kapa omanu vosi vekandu kumue lolohali viosi tu kasi loku liyaka lavio cilo.—Va Roma 5:12.
Ndopo Muẽle Ekandu Lipuako
Omanu vamue va pondola oku pula hati: “Momo lie Suku a ecelela omanu oku linga ekandu liaco?” ‘Nda okuti Suku o kuete unene wa velapo kuenda epondolo lioku tẽlisa ocipango caye, momo lie kefetikilo ka malẽleko ohali levalo tu kasi oku pita lalio cilo?’ Ca sunguluka oku kuata ocisimĩlo eci. Pole, eci hẽ nda ca lekisa nye, nda eye wa kapeleko unene waye? Ove hẽ o komõha, ale o tava komunu umue o kuete unene woku linga eci a yongola poku kangisa ukuavo wa linga cimue cĩvi vonjanja yatete? Sio, ocili okuti ku tava.
Omanu vaco ava vahuka ka va tombele lika unene wa Suku. Pole, va sinĩlavo olonumbi viaye via sunguluka vioku viala. Oco ovitangi viaco vi tetuluiwe viosi, Yehova wa siata oku ecelela okuti omanu vaye va liviala ovo muẽle vokuenda kuotembo yimue yitito. (Ukundi 3:1; Luka 21:24) Eci otembo yaco yi pua, eye oka viala ovina viosi via palo posi. Noke, eci cika lekisa uvangi wokuti, uviali wa Yehova owo lika u pondola oku nena ombembua yimue ka yi kuete esulilo, una u nena esanju kuenda ekalo liwa liolonungi via palo posi. Kuenje, omanu vosi vana va siata oku kangisa vakuavo vaka kunduiwa okuti lalimue eteke vaka kalako vali.—Osamo 72:12-14; Daniele 2:44.
“Osimbu Oluali ka Lua Sevetiwile Handi”
Ocipango ca Yehova coku linga ovina evi tunde osimbu. Eli olio esunga lieci Paulu a lomboluila okuti, “osimbu oluali ka lua sevetiwile handi.” (Va Efeso 1:4) Ocisimĩlo caco eci, Yehova wa kala laco ale eci handi ka lulikile ongongo kuenda Adama la Heva. Oluali luaco lua ‘posokele’ kuenda ka mua kale esino. (Efetikilo 1:31) “Oluali” lupi upostolo Paulu a tukula? Oluali luomãla va Adama la Heva vakuakandu, okuti omanu ka va lipuile vana va kuete elavoko lioku yovuiwa. Eci handi ka kua citiwile omõla la umue, Yehova wa kũlĩhĩle ndomo a pondola oku tetulula ocitangi coku yovola ombuto ya Adama.—Va Roma 8:20.
Eci ka ci lomboloka okuti Suku o tetulula ovitangi viaco ndeci omanu va siata oku linga. Eci omanu va limbuka okuti kuiya ocina cimue cohele, va sandiliya onjila yoku potolola ocitangi caco. Pole, Suku ukuonene wosi wa tumbika ocipango caye kuenje eye muẽle o ci tẽlisa. Omo liaco, Paulu wa lombolola ndomo Yehova aka potolola ovitangi viaco oco omanu vosi va yovoke kekandu. Eliangiliyo lipi lia lingiwa?
Helie Oka Nena Epopelo?
Paulu wa lombolola okuti, olondonge via Kristu vina okuti olombuavekua vi kuete ocikele coku potolola ovitangi via neniwa lekandu lia Adama. Paulu wa popia hati, Yehova ‘wa tu nõla okuti la Kristu’ tu viala Vusoma waye wokilu. Handi vali, Paulu wa lombolola hati: “[Yehova] wa tu nola locisola caye kuenje wa panga ale okuti tu linga omãla vaye la mitakati Yesu Kristu.” (Va Efeso 1:4, 5) Ocili okuti, Yehova ka va nõlele okuti omunu lomunu lika liaye. Pole, eye wa nõla ocisoko comanu vakuekolelo vana va litumbika kumue la Kristu oco va mãleko ovitangi Satana Eliapu kumue la Adama kuenda Heva va nena kepata liomanu.—Luka 12:32; Va Heveru 2:14-18.
Eci ci komohĩsa calua. Etombo liatete lia Satana komoko ya Suku yoku viala lieli okuti, omanu va pokola lika kuviali wa Suku nda okuti ka va kasi loku lambalaliwa. (Yovi 1:7-12; 2:2-5) Vocindekaise cimue ci komohĩsa ca Yehova Suku vokuenda kuotembo, ‘coku sivaya ulamba wocili caye,’ eye wa lekisa ekolelo komanu va palo posi vana va piñala ekandu lia Adama oco pokati kavo pa nõliwe vamue veya oku linga omãla vaye kespiritu. Omanu vaco ava vatiamẽla kocimunga citito, va kuete elavoko lioku ka kala kilu. Nye vaka lingako?—Va Efeso 1:3-6; Yoano 14:2, 3; 1 Va Tesalonike 4:15-17; 1 Petulu 1:3, 4.
Upostolo Paulu wa popia hati, omãla vaco va nõliwa la Suku, ‘vaka piñala la Kristu’ Usoma waye wokilu. (Va Roma 8:14-17) Omo okuti ovo olosoma haivo ovitunda, vaka kuata onepa koku popela epata liomanu kevalo kuenda kohali tu kasi oku liyaka layo cilo. (Esituluilo 5:10) Ocili okuti, ‘omanu vosi va kasi loku tala ohali toke cilo.’ Pole, omãla vaco va Suku va nõliwa, vaka kuata onepa la Yesu Kristu koku linga upange waco. Kuenje, omanu vosi va pokola ‘vaka panduluiwa kupika wenyõleho oco va mõle vali eyovo liulamba womãla va Suku.’—Va Roma 8:18-22.
‘Ongecelo Yakandu’
Ongecelo yaco yakandu ya siata oku tẽlisiwa omo liohenda yalua Suku a kuatela oluali poku luyovola kekandu vonduko yocisembi ca Yesu Kristu. Paulu wa soneha hati: ‘Vomõlaye, okuti vosonde ya Yesu Kristu, omo tu kuetele eyovo longecelo yakandu, via tunda kokulua kuocali caye.’—Va Efeso 1:7.
Yesu Kristu eye wa nõliwa oco a tẽlise ocipango ca Suku. (Va Heveru 2:10) Ocilumba comuenyo waye ca ecelela Yehova oku nõla vamue vakuambuto ya Adama oco va linge epata liaye liokilu. Kuenje ovo va yovoka kekandu lia Adama okuti lalimue eteke va lueyela ovihandeleko kuenda olonumbi via Yehova. (Mateo 20:28; 1 Timoteo 2:6) Yehova wa linga ovina evi lonjila yimue ya sunguluka haiyo yi li kuata lesunga liaye lia lipua.—Va Roma 3:22-26.
‘Elumbu liocipango’ ca Suku
Vokuenda kuolohũlũkãi vianyamo, Suku lalimue eteke a situluile ndomo a tẽlisa ocipango caye palo posi. Kocita catete K.K., Suku ‘wa lumbuluila Akristão elumbu liocipango caye.’ (Va Efeso 1:9) Paulu kuenda Akristão vakuavo olombuavekua va kuata elomboloko liocikele ca velapo ca Yesu Kristu koku tẽlisa ocipango ca Suku. Ovo veyavo oku sola calua ocikele cavo koku piñalela kumue la Yesu Kristu Vusoma waye wokilu. (Va Efeso 3:5, 6, 8-11) Ocili okuti, uviali Wusoma peka lia Yesu Kristu kuenda olosoma vina vika viala kumue laye, ovo Suku aka avela omoko yoku nena ombembua yenda hũ okuti yika kala kilu kuenda palo posi. (Mateo 6:9, 10) Omo liaco, Yehova oka nena vali ekalo liwa ndeci a lingile ale tete.—Isaya 45:18; 65:21-23; Ovilinga 3:21.
Votembo yaye ya sokiyiwa okuti yi kasi ale ocipepi, eye oka yovola oluali kasipato osi kuenda kekalo ka lia sungulukile. Pole, Yehova wa fetika ale oku tumbulula oluali tunde Kopendekoste kunyamo wa 33 K.K. Ndamupi? Poku fetika oku ‘kongela ovina viosi viokilu,’ okuti omanu vana vaka viala la Kristu kilu. Vupange waco mua kongeliwavo Akristão voko Efeso. (Va Efeso 2:4-7) Omo liaco, kotembo yilo Yehova o kasi loku kongela ‘ovina vio posi.’ (Va Efeso 1:10) Omo liupange woku kunda u kasi loku lingiwa voluali luosi, eye o kasi loku ecelela okuti omanu vo kolofeka viosi va kũlĩha eci catiamẽla kuviali Wusoma waye una u kasi peka lia Yesu Kristu. Vosi vana cilo va kasi loku tava kesapulo liaco, va kasi loku kongeliwa vocitumãlo ceteyuilo haico cuhayele kespiritu. (Yoano 10:16) Ndopo muẽle omanu vaka kala vofeka yimue yelau haiyo ya yelisiwa palo posi, kuenje vaka yovoka kekalo liosi lĩvi kuenda kohali.—2 Petulu 3:13; Esituluilo 11:18.
“Kua siata oku lingiwa alikolisilo alua” oku kuatisa omanu va kasi oku tala ohali. (The State of the World’s Children 2000) Pole, ekuatiso lia velapo ndopo muẽle lika lingiwa la Yesu Kristu kuenda olosoma vina vika viala laye Vusoma wokilu. Ovo vaka mãlako ovina viosi via siata oku tu nenela ovitangi kuenda ovõvi akuavo ana a siata oku tu sumuisa. Kuenje, ovo vaka nena ombembua komanu viosi.—Esituluilo 21:1-4.
[Elitalatu kemẽla 4]
Ekuatiso lia siata oku eciwa komanu va kasi loku tala ohali, ka li pondola oku tetulula ovitangi viosi viomanu
[Elitalatu kemẽla 6]
Ocilumba comuenyo wa Kristu ca popela omanu kekandu lia Adama
[Elitalatu kemẽla 7]
Cilo, ci tava oku sanga eteyuilo kuenda uhayele kespiritu
[Elitalatu kemẽla 7]
Ndopo muẽle Usoma wa Mesiya uka mãlako ovitangi viosi viomanu