OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/11 kam. 4-7
  • Olonumbi Viwa Vioku Tekula Omãla

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Olonumbi Viwa Vioku Tekula Omãla
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Sokiya Otembo Yoku Kala Lomãla
  • Va Longisa Olonumbi Via Sunguluka
  • Lekisa Esunguluko
  • Kuatisiwa Lolonumbi Viondaka ya Suku
  • Alonjali—Kuatisi Omãla Vene Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Epata Liove li Kuata Ndati Esanju?—Onepa 2
    Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui!—Elilongiso Liembimbiliya
  • Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Alonjali​—Pindisi Omãla Vene Oco va Sole Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/11 kam. 4-7

Olonumbi Viwa Vioku Tekula Omãla

UKÃI umue o tukuiwa hati Ruti, wa popia hati: ‘Eci nda mina onjanja yatete, nda kuata lika ci soka 19 kanyamo. Otembo yaco nda kala ocipãla lepata liange kuenda sia lipongiyile.’ Omo okuti eye wa kala umalẽhe, ka simĩle okuti o lingavo onjali. Oco hẽ, pi a sanga olonumbi vioku u songuila?

Ulume umue o tukuiwa hati Jan, okuti cilo o kuete omãla vavali wa popia hati: ‘Kefetikilo nda simĩle okuti nda kũlĩha ovina viosi. Kuenda si sukila ekuatiso lalimue. Pole, sia pitile otembo yalua, noke nda limbuka okuti, sia kuatele ukũlĩhĩso wa suapo.’ Olonjali vimue kefetikilo, via siata oku limbuka okuti ka vi tẽla oku tata omãla vavo. Vikuavo vi ci limbuka noke. Oco hẽ, pi vi pondola oku sanga olonumbi viwa vioku tata omãla vavo?

Koloneke vilo, etendelo liolonjali, vi sandiliya vo Internet olonumbi vioku tekula ciwa omãla vavo, lia li vokiya calua. Ove pamue o sima okuti, olonumbi viaco vi pondola oku kuatisa omanu. Pole, tu kuete esunga lioku lunguka lolonumbi viaco. Ove hẽ, wa kũlĩha omunu o kasi oku eca olonumbi viaco vo Internet? Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi sange onjila yoku tekula ciwa omãla vavo? Ove o sukila oku lunguka poku sandiliya olonumbi viatiamẽla koku tata epata liove. Ndomo ocipama catete ca lombolola, olonjanja vimue olonumbi vieciwa lolonoño, via siata oku sumuisa olonjali vialua. Pi tu pondola oku sanga alungulo ocili?

Yehova Suku Usovoli wepata, eye Ono ya velapo yolonumbi vioku tekula omãla. (Va Efeso 3:​15) Kuenda Eye onoño ya velapo yalungulo. Vondaka yaye, wa eca olonumbi via sunguluka vioku kuatisa olonjali. (Osamo 32:8; Isaya 48:​17, 18) Omo liaco, tu sukila oku pokola kolonumbi viaco.

Olonjali vimue, via pulisiwa eci ca siata oku va kuatisa koku tekula omãla vavo okuti eci va kula va vumba Suku. Ovo va lombolola okuti, va kuatisiwa lolonumbi Viembimbiliya. Olonjali viaco via limbuka okuti, olonumbi Viembimbiliya, vi kuete esilivilo ndeli via kuatele kosimbu eci lia sonehiwa.

Sokiya Otembo Yoku Kala Lomãla

Ukãi umue otukuiwa hati Katarina, poku pulisiwa eci co kuatisa oku tekula omãla vaye vavali, wa tukula elivulu Liesinumuĩlo 6:​7, li popia hati: “[Olonumbi Viembimbiliya] o longa lavio omãla vove loku vi pitolola, o vi vangula eci o tumãla vonjo yove, leci wenda vonjila, lo poku pekela, lo poku pasuka.” Eye wa limbukile okuti, oco a pokole kolondaka evi, wa sukilile oku sanda otembo yoku kala lomãla vaye.

Citava okuti o sima ndoco: ‘Oku vangula kua leluka. Pole, ka ca lelukile oku tẽlisa ondaka yaco.’ Olonjali, vi sukila oku talavaya oco vi sange eteku liepata liavo. Oco hẽ, ndamupi vi sanga otembo yoku kala lomãla vavo? Ulume umue o tukuiwa hati Torlief, cilo omõlaye o kasivo oku tata epata liaye. Eye wa lombolola okuti, oku pokola kolonumbi vielivulu Liesinumuĩlo, ci kuete esilivilo lia velapo. Nda wambata omõlove kuosi wenda, ci leluka oku sanga epuluvi lioku sapela laye. Manji Torlief wa popia hati: ‘Nda siata oku talavaya kumosi lomõlange kovopange o konjo.’ Noke wamisako hati: ‘Vepata lietu tua siata oku ñuala ñuala kumosi. Tu lila kumosi. Kuenje omõletu ka kuete ohele yoku tu sapuila ovisimĩlo viaye.’

Citava okuti pamue pokati kolonjali lomãla, pa kala ocitangi cekambo lioku sapela ale oku sapela kuaco ku lingiwa lonjila yimue ka ya sungulukile. Oco hẽ, nye olonjali vi sukila oku linga? Olonjanja vimue ocitangi caco ca siata oku iya eci omãla va fetika oku kula. Pole, oku sokiya otembo yoku kala lavo ci kuatisa calua. Ken ulume wa Katarina, ivaluka okuti, eci omõlavo a linga ufeko, wa enda oku lisiõsiõla okuti, ka tua siatele oku u yevelela. Onepa yalua yamalẽhe, va siatavo oku kuata ovisimĩlo viaco. Nye eye a linga? Ken wa popia hati: ‘Nda sokiya oku pesela otembo yalua yoku sapela laye, okuti ndi yevelela ovisimĩlo viaye, lolonjongole viaye, kuenda ovina via siata oku u sumuisa. Oku kuama onjila yaco ca ndi kuatisa.’ (Olosapo 20:⁠5) Ken wa limbuka okuti, ca lelukile oku kuama onjila yaco. Momo vepata liaye muli ocituwa coku sapela. Eye, wa popia hati: ‘Nda kuata ukamba walua lomõlange ufeko kuenje co kuatisa oku ndi sapuila ovisimĩlo viaye.’

Esapulo limue lia lombolola okuti, pokati komanu vosi, omãla ovo va siata oku liyeya calua omo liovituwa violonjali viavo. Ovo va popia hati, olonjali ka via siatele oku sokiya otembo yoku kala lavo. Momo lie ku pokuila kolonumbi Viembimbiliya? Sokiya otembo yoku kala lomãla vove ndeci: Kowola yepuyuko, poku linga upange wo vonjo, eci o linga ungende, poku pasuka kuenda kuteke, osimbu kua pekelele handi. Sokiya otembo yoku enda lavo kuosi o yongola. Ndomo elivulu Liesinumuĩlo 6:7 li lombolola, oku pita otembo yalua lomãla ci kuete esilivilo liocili.

Va Longisa Olonumbi Via Sunguluka

Ulume umue o tukuiwa hati Mario, ukuakuteyuila ovihandeleko, haeye o kuete omãla vavali, wa popia hati: ‘Lekisa ocisola calua komãla vove kuenda va tangela ovinimbu vimue Viembimbiliya.’ Pole, ka citava okuti ci lingiwa lika oco o pindise olondunge viavo. Ove o sukila oku va longisa oco va tẽle oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. Mario wamisako loku popia hati: ‘Kuata elilongiso Liembimbiliya lomãla vove.’

Embimbiliya li vetiya olonjali hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via Ñala.” (Va Efeso 6:⁠4) Koloneke vilo, olonjali vialua ka via kapeleko esilivilo lioku longisa ovituwa viwa komãla vavo. Omanu vamue, va tava kovisimĩlo viokuti, eci omãla va linga akulu, va nõla olonumbi va yongola oku kuama. Ove hẽ, o tava kovisimĩlo viaco? Oco omõla a kule letimba lia pama halio li kuete uhayele, o sukila oku litekula ciwa. Cimuamue haico ci pita lovisimĩlo viaye. Olonjali vi sukila oku u pindisa ciwa oco a kuate ovisimĩlo via sunguluka. Nda omãla vove kua va longisile olonumbi viwa, noke va kuama ovituwa viakamba vavo kosikola, lovisimĩlo vialongisi vavo kuenda evi vi sandekiwa vovikanda viasapulo.

Embimbiliya li kuatisa olonjali oku longisa omãla vavo oco va kũlĩhe oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. (2 Timoteo 3:​16, 17) Manji umue o tukuiwa hati Jeff, okuti ukulu wekongelo, haeye o kuete omãla vavali, wa lombolola okuti, olonjali vi sukila oku kuama Embimbiliya poku longisa omãla vavo olonumbi viwa. Noke wa popia hati: ‘Nda omãla va pindisiwa lolonumbi Viembimbiliya, va kũlĩha ovisimĩlo via Yehova. Kuenje eci va liyaka lovitangi, ka va kuama lika olonumbi violonjali viavo. Noke olonumbi Viembimbiliya vi pongolola ovisimĩlo viavo lovitima viavo. Oco tu va kuatise oku yuvula ovituwa vĩvi lovisimĩlo vĩvi, tu sukila oku sokiya otembo yoku kũlĩhĩsa olonumbi Viembimbiliya. Eci tu tumãla kumue lavo, tu va ecelela oku tanga ovinimbu viaco. Olonjanja vimue omãla poku tanga ovinimbu viaco, va fetika oku lila. Kuenje tu komõha calua. Embimbiliya, li kuete unene walua okuti, olondaka tu popia kuenda ovilinga vietu vi sule.’

Elivulu lia Va Heveru 4:​12, li popia hati: “Ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo . . . haiyo yi limbuka ovisimĩlo lovipango viutima.” Ulandu Wembimbiliya, ka u lomboloka ovisimĩlo viomanu Yehova a tuma oku sonehisa. Pole, Embimbiliya li kuete ovisimĩlo via Yehova vioku kuatisa omanu. Olio, lia litepa lolonumbi viosi viomanu. Nda poku longisa omãla vove wa kuama olonumbi Viembimbiliya, o va kuatisa oku kũlĩha ovisimĩlo via Yehova. Elongiso liove lika kuata unene walua vomuenyo wavo. Momo, lika veta kovitima viomãla vove.

Katarina wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, o tava kolondaka evi. Eye wa popia hati: ‘Olonumbi Viondaka ya Suku, vi tu kuatisa oku tetulula ovitangi viosi via tatama.’ Olonumbi Viembimbiliya vina o longisa komãla vove, vi pondola oku va kuatisa oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.

Lekisa Esunguluko

Upostolo Paulu, wa tukula onumbi yikuavo yi pondola oku kuatisa olonjali oku tekula ciwa omãla vavo. Eye wa vetiya Akristão hati: “Esunguluko liene li limbukiwe lomanu vosi.” (Va Filipoi 4:⁠5) Olonjali vi sukila oku lekisa esunguluko liavo komãla. Ivaluka okuti, esunguluko li eca uvangi ‘wolondunge viokilu.’​—⁠Tiago 3:⁠17.

Tu lekisa ndati esunguluko poku pindisa omãla vetu? Tu ci linga, poku va kuatisa kovina viosi loku yuvula oku va vetela evelo kovina viosi va linga. Mario, wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, Ombangi ya Yehova. Eye wa popia hati: ‘Omãla vetu, tua enda oku va vetiya oku iñila kupange wakundi votembo yosi noke yepapatiso. Kuenda tua va vetiya oco va kuate ovimaho vikuavo viespiritu. Pole, tua enda oku va sapuila okuti, eci otembo yaco yi pitĩla, ovo muẽle va kuete omoko yoku li nõlela ovimaho viavo.’ Onima yipi yeyililako? Omãla vavo, cilo va linga akundi votembo yosi.

Elivulu lia va Kolosai 3:​21, li vetiya olonjali hati: “Ene a vaisia, ko ka sanumuli onyeño yomãla vene, sanga ci va kokela olukonyo.” Katarina, o sole calua ocinimbu eci Cembimbiliya. Nda olonjali ka vi lekisa vali epandi, ci leluka oku tema lonjanga. Eye wa popia hati: ‘Ndeci ove ku yongola oku kisikiwa ovina via tĩla, haico catiamẽla komãla. Kuka va kisike ovina vialua.’ Katarina wa tukuiwa ndeti Ombangi ya Yehova. Eye wamisako hati: ‘Ecelela omãla vove oku vumba Yehova lesanju.’

Manji Jeff wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa popia hati: ‘Osimbu omãla vetu va kala oku kula, ekamba lietu lia tu sapuila hati, lalimue eteke a tavele epingilo liomãla vaye. Ocituwa caco ca sumuisa omãla vaye loku va sila ovisimĩlo vĩvi. Poku yuvula ocituwa caco, wa eca elungulo liokuti, tu sukila oku lilongisa oku tava apingilo omãla vetu.’

Manji Jeff wamisako loku popia hati: ‘Onumbi eyi ya tu kuatisa calua. Kuenje, tua fetika oku sandiliya apuluvi voku vetiya omãla vetu oco va lingile kumosi la vakuavo olomapalo via sunguluka. Olonjanja vimue poku va vetiya, tu va pula ndoco: ‘Wa kũlĩha ale eci akamba vove ngandi la ngandi, va kasi oku linga? Momo lie ku endela kokuavo? Nda olonjanja vimue omãla va tu pinga oku enda lavo kocitumãlo cimue, tu tava epingilo liavo ndaño okuti, pamue tua kava. Tu yuvula oku likala epingilo liavo.’ Eci oco ci lomboloka oku lekisa esunguluko. Pole, ka tu sukila oku lueya olonumbi Viembimbiliya.

Kuatisiwa Lolonumbi Viondaka ya Suku

Olonjali via tukuiwa ndeti cilo vi kuete ale olonekulu. Ovio, via sanjuka calua poku limbuka ndomo olonumbi Viembimbiliya via kuatisa omãla vavo oku kalavo olonjali. Anga hẽ o pondolavo oku kuatisiwa lolonumbi Viembimbiliya?

Manji Ruti wa tukuiwa vocipama cilo, eye kumue lulume waye, eci va linga olonjali, va simĩle okuti ka va kuete olonumbi vi va songuila. Pole, va kuata olonumbi viaco. Ovo va kuata alungulo a velapo a sangiwa Vondaka ya Suku. Olombangi via Yehova, via siata oku sandeka alivulu alua oku kuatisa olonjali oku pindisa omãla vavo. Amue pokati kalivulu aco vava: Aprenda do Grande Instrutor, Elivulu Liasapulo Embimbiliya, Os Jovens Perguntam​—⁠Respostas Práticas, kuenda elivulu, o Maior Homem Que já Viveu. Manji Torlief, okuti eye ulume wa manji Ruti, wa popia hati: ‘Koloneke vilo, kuli olonumbi vialua Viembimbiliya vi kuatisa olonjali. Nda via kapiwako, vi kuatisa olonjali oku tekula ciwa omãla osimbu vamamako oku kula.’

[Olondaka vielitalatu kemẽla 7]

Olonjali via lunguka, vi sokiya olomapalo vioku linga lomãla vavo

[Olondaka vielitalatu kemẽla 5]

Ceci OLONOÑO vi Popia Leci EMBIMBILIYA li Lombolola

Koku Lekisa Ocisola

Ndotolo John Broadus Watson, velivulu liaye liuloño woku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viomãla, wa popia hati: ‘Lalimue eteke kuka kuate kapepe omõlove loku u sipula. Kuenda kuka ecelele okuti, omõla o tumãla kovolu vove.’ Vokuenda kuanyamo a pita, Ndotolo umue o tukuiwa hati, Vera Lane kuenda Dorothy Molyneaux va sandeka elivulu limue liatiamẽla komãla. Ovo va popia hati: ‘Ovolandu a lekisa okuti, nda olonjali ka vi lekisa ocisola locikembe, omãla ka va kuli lolondunge.’

Elivulu lia Isaya 66:​12, poku tukula ocisola Yehova a kuetele omanu vaye, lia lekisa ocisola ndeci colonjali. Cimuamue haico Yesu a linga eci olondonge viaye via tutuiya omanu va kala oku nena omãla kokuaye. Eye wa vi lungula hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi.” Noke “wa va angata, kuenje oku va kapa ovaka aye, wa va sumũlũisa.”​—⁠Marko 10:​14, 16.

Poku va Longisa Olonumbi Viwa

Ndotolo Bruno Bettelheim, vukanda umue wasapulo wa sandekiwa kunyamo wo 1969, wa lombolola okuti, ‘omãla va pondola oku lisonguila lovolandu omuenyo wavo. Kuenda ka va sukila ekuatiso liolonjali ale liomanu vakuavo.’ Pole, eci pa pita 30 kanyamo, Ndotolo umue o tukuiwa hati Robert Coles, una wa lilongisa ekalo liomãla, wa popia hati: ‘Omãla va sukila oku kuama olonumbi violonjali viavo kuenda viomanu vana okuti akulu vendamba.’

Elivulu Liolosapo 22:​6, li vetiya olonjali hati: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla, eci a kula ka yapukamo vali.” Ondaka yo Heveru yoku popoia hati “pindisa,” yi lombolokavo oku ‘fetika’ oku longisa omõla tunde vutila. Omo liaco, olonjali via vetiyiwa oku fetika oku eca epindiso komãla vavo osimbu ka va kulile. (2 Timoteo 3:​14, 15) Ovina viosi omãla va longisiwa vutila, vika va kuatisa komuenyo wavo wosi.

Poku Pindisa

Ndotolo Tiago Dobson velivulu liaye wa popia hati: ‘Oku tipula, ka ku longisa omõla. Momo elongiso liaco, lieciwa lungangala.’ Ndotolo ukuavo o tukuiwa hati Benjamin, velivulu liaye liolonumbi vioku tata omãla wa popia hati: ‘Oku tipula lonjila yimue ka ya sungulukile, ku longisa omõla oku sina. Noke o li nõlela eci a yongola oku linga.’

Catiamẽla koku pindisa omãla, Embimbiliya li popia hati: “Ombueti lalungulo vi eca olondunge.” (Olosapo 29:​15) Pole, omãla vamue ka va sukila oku pindisiwa lombueti. Elivulu Liolosapo 17:10 li popia hati: “Okulonga ku yevala ca velapo kukualondunge, ocita colombole keveke ci sule.”

[Elitalatu kemẽla 5]

Kuama olonumbi Viembimbiliya poku vetiya utima womõla

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link