Kuata Uloño Woku Talavaya ‘Losipata Yespiritu’
“Tambuli ongalau yepopelo, kuenda osipata [yespiritu] haiyo ondaka ya Suku.” —VA EFE. 6:17.
1, 2. Tu pondola oku lekisa ndati okuti tua kapako epingilo liolonalavayi Viusoma?
NOKE yoku limbuka okuti owiñi wa sukilile oku kuatisiwa kespiritu, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Okungula kua lua puãi olondingupange viñamiñami. Pingi ku Cime cokungula oco a tume olondingupange koku ungula kuaye.” Yesu ka popele lika olondaka evi. Momo noke yoku popia olondaka viaco, “wongolola olondonge viaye ekui la vivali,” yu wa vi tuma kupange woku kunda, ale ‘wokungula.’ (Mat. 9:35-38; 10:1, 5) Noke, Yesu “wa nola vali akui epanduvali komanu, kuenje wa va tuma vavali, vavali,” oco vamameko lupange waco.—Luka 10:1, 2.
2 Koloneke vilo, ku sukiliwa vali enene akundi Vusoma. Konjivaluko yolofa via Yesu kunyamo wo 2009, ya lingiwa koluali luosi, kua kala eci ci soka 18.168.323 komanu. Eci ci lekisa okuti konjivaluko kua kala eci ci pitahãla 10 kolohuluwa viomanu vana okuti halombangiko via Yehova. Ovapia a yela, kuenda a sukila oku unguiwa. (Yoa. 4:34, 35) Omo liaco, tu sukila oku likutilila loku pinga olonalavayi vialua. Nye tu sukila oku linga oco epingilo liaco li tẽlisiwe? Tu sukila oku kuata ombili loku loñoloha kupange woku kunda Usoma, loku linga olondonge.—Mat. 28:19, 20; Mar. 13:10.
3. Espiritu lia Suku li tu kuatisa ndati oku loñoloha kupange woku kunda?
3 Ocipama catete, ca lombolola ndomo oku songuiwa lespiritu sandu ku tu kuatisa oku “popia ondaka ya Suku lutõi.” (Ovil. 4:31) Espiritu liaco, li tu kuatisavo oku kala olondingupange via loñoloha. Onjila yimue yoku lekisa okuti tualoñoloha kupange woku kunda oku talavaya ciwa locimãleho Yehova a tu ĩha, okuti Ondaka Yaye Embimbiliya. Olio lia sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu. (2 Tim. 3:16) Esapulo lialio, lia tunda ku Suku. Omo liaco, espiritu sandu li pondola oku tu kuatisa oku lombolola luloño ovina vi sangiwa Vovisonehua. Osimbu ka tua konomuisile ndomo tu pondola oku loñoloha kupange woku kunda, tu kũlĩhĩsi unene Wondaka ya Suku.
‘Ondaka ya Suku yi Kasi Oku Talavaya’
4. Esapulo li sangiwa Vondaka ya Suku, li pondola oku pongolola ndati omuenyo womunu?
4 Ondaka ya Suku yi kuete unene walua! (Va Hev. 4:12) Vupopi umue wocindekaise, esapulo li sangiwa Vembimbiliya lia tua calua okuti osipata ya pangiwa lomunu ci sule, kuenda yi toma toke yi tepa omuenyo lolondunge kuenda asokoluilo lupuma. Ovisonehua vi vetiya omunu oku situlula ovina vi kasi vutima waye, kuenda viu kuatisa oku linga apongoloko. (Tanga Va Kolosai 3:10.) Ocili okuti, Ondaka ya Suku yi kuete unene woku pongolola omuenyo womanu!
5. Embimbiliya li tu songuila ndati, kuenda onima yipi tu pondola oku kuata?
5 Embimbiliya elivulu liukũlĩhĩso umue wa velapo. Olio, li kuete olonumbi vi kuatisa omanu oku liyaka lovitangi violuali lulo lua vĩha. Ondaka ya Suku, ka yi tuila lika apa pa liatela olomãhi vietu pole yi tuilavo volonjila tu endela. (Osa. 119:105) Oyo yi pondola oku tu kuatisa oku tetulula ovitangi tu liyaka lavio, ale oku nõla ciwa akamba, ovitalukilo, upange woku sanda eteku, uwalo, kuenda ovina vikuavo. (Osa. 37:25; Olosap. 13:20; Yoa. 15:14; 1 Tim. 2:9) Oku pokola kolonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku, ci tu kuatisa oku kala ciwa la vakuetu. (Mat. 7:12; Va Fil. 2:3, 4) Nda tu ecelela oku songuiwa Londaka ya Suku, tu ka limbuka ndomo onjila tua nõla yi pondola oku tu kuatisa kovaso yoloneke. (1 Tim. 6:9) Ovisonehua vi lombololavo ndomo ocipango ca Suku ci ka tẽlisiwa kovaso yoloneke, kuenda vi tu kuatisa oku kuata ekalo liwa komuenyo. (Mat. 6:33; 1 Yoa. 2:17, 18) Omunu wosi ecelela oku songuiwa lolonumbi via Suku, o kuata esanju komuenyo!
6. Embimbiliya li tu kuatisa ndati kuyaki wetu wespiritu?
6 Sokololavo, unene Embimbiliya li kuete kuyaki wetu wespiritu. Paulu wa tukula Ondaka ya Suku hati, ‘osipata yespiritu.’ (Tanga Va Efeso 6:12, 17.) Nda esapulo li sangiwa Vembimbiliya lia lomboluiwa ciwa komanu, li va kuatisa oku yovoka kupika wa Satana. Osipata yaco, yi popela omanu, ka yi va nyõli. Omo liaco, tu sukila oku kuata uloño woku talavaya losipata yaco.
Talavaya Londaka ya Suku Luloño
7. Momo lie oku lilongisa oku talavaya ciwa ‘losipata yespiritu’ ci kuetele esilivilo?
7 Esualali li pondola lika oku kuata uloño woku talavaya lovimalẽho viaye, nda lia siata oku lipindisa kuenda li kapako ovina vo longisa. Cimuamue haico ca tiamẽla koku talavaya ‘losipata yespiritu’ kuyaki wetu wespiritu. Paulu wa soneha hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda ciwa ondaka yocili.”—2 Tim. 2:15, NW.
8, 9. Nye ci tu kuatisa oku kuata elomboloko lieci Embimbiliya li popia? Tukula ocindekaise cimue.
8 Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kuata uloño woku ‘talavaya londaka yocili’ kupange woku kunda? Osimbu ka tua longisile omanu eci Embimbiliya li popia, tete tu sukila oku kuata elomboloko liaco. Tu kũlĩhisi handi ulandu wocinimbu cimue Cembimbiliya. Ondisionaliu yimue, yi popia hati, “ulandu wolondaka vimue, wocinimbu, ale wocisonehua cimue, olondaka via livangako pamue vievi via sulako, okuti vi kuatisa oku kuata elomboloko liwa.”
9 Oco tu kuate elomboloko Liocisonehua cimue, tu sukila oku tanga ovinimbu vikuavo. Olondaka via Paulu kelivulu lia Va Galatia 5:13, vi lekisa ciwa esunga liaco. Eye wa soneha hati: ‘Ene akuetu wa kovongiwili eyovo. Cinene ceci okuti, eyovo liaco ka li ko wihi onjila yoku sanjuisa ño etimba, puãi livumbi pokati locisola.’ Eyovo lipi Paulu a tukula pocinimbu eci? Anga hẽ, wa tukula oku yovuiwa kekandu, kolofa kuenda kalongiso esanda, ale wa tukula ocina cikuavo? Ulandu waco u lekisa okuti, Paulu wa tukula oku ‘yovuiwa kesiñalo Liovihandeleko.’ (Va Gal. 3:13, 19-24; 4:1-5) Eye wa tukulavo elianjo li tunda koku kuama Kristu. Vana va sanjukila oku yovuiwa kupika waco, va likuetele ocisola pokati. Pole, vana ka va yongola, va suvuka vakuavo, kuenda va li kuetele onyeño.—Va Gal. 5:15.
10. Ovina vipi tu sukila oku kũlĩhĩsa oco tu kuate elomboloko lia suapo Liovisonehua, kuenda tu ci linga ndati?
10 Ondaka “ulandu” yi kuete elomboloko likuavo. Oyo yi lombolokavo “esapulo, otembo, . . . lekalo.” Oco tu kuate elomboloko lia suapo liovisonehua, tu sukila oku konomuisa ono yesapulo liaco, ndeci u wa soneha elivulu limue Liembimbiliya, otembo a li soneha, kuenda ovitangi a pita lavio. Tu sukilavo oku limbuka esunga lieci a sonehela elivulu liaco, oku konomuisa ekalo liomanu kuenda ovituwa viavo, letavo va tiamẽlele kotembo yaco.a
11. Momo lie tu sukilila oku lunguka eci tu lomboluila omanu ovisonehua?
11 Voku “kunda ciwa ondaka yocili,” ka mua kongelele lika oku lombolola ovina vi sangiwa Vovisonehua. Tu sukila oku lunguka oco ka tu ka yokokise omanu lesapulo Liembimbiliya. Ndaño okuti tu sukila oku tukula Ovisonehua poku teyuila ocili, ndeci Yesu a linga eci a yonjiwa Leliapu, Embimbiliya helivuluko lioku saluisa omanu. (Esin. 6:16; 8:3; 10:20; Mat. 4:4, 7, 10) Tu sukila oku kapako elungulo liupostolo Petulu liokuti: “Vovitima viene sumbili Kristu nda Ñala. Olonjanja viosi lipongiyi okuti vu tẽla oku kumbulula komunu wosi o pula oku kũlĩhisa elavoko vu kasi lalio. Ci lingi puãi lumbombe kuenda lesumbilo.”—1 Pet. 3:15.
12, 13. “Olombonge” vipi vi pondola oku yuliwa Londaka ya Suku? Tukula ulandu umue.
12 Onima yipi tu pondola oku kuata eci tu lombolola ciwa ocili Condaka ya Suku? (Tanga 2 Va Korindo 10:4, 5.) Ovisonehua vi kuete unene “woku nyõla olombonge” ndeci, alongiso esanda, ovituwa vi nyõla ekalo liomunu, kuenda ovilongua vi tunda kolondunge viomanu ka va lipuile. Embimbiliya li tu kuatisa oku imũla ovisimĩlo viosi vi “tamalalala lukũlĩhĩso wa Suku.” Alongiso Embimbiliya a pondola oku kuatisa omanu okuti ovisimĩlo viavo vi likuata locili.
13 Tu konomuisi ulandu wukãi umue o kuete 93 kanyamo, o kasi kofeka yo India. Tunde vutila wa longisiwa okuti, omunu eci a fa, o ka citiwila vali vetimba likuavo. Eci eye a fetika oku lilongisa Embimbiliya lekuatiso liovikanda via enda oku u tumisa omõlaye wulume o kasi kofeka yikuavo, wa tava lonjanga kolohuminyo via Yehova. Omo wa kolelele kelongiso liokuti omunu wa fa o ka citiwila vetimba likuavo, co tatamele calua oku tava eci omõlaye o sapuila ekalo liomanu va fa. Eye wa popia hati: “Si tẽla oku kuata elomboloko Liovisonehua. Atavo osi a longisa okuti, vetimba lietu muli ocilelembia ka ci fi. Otembo yosi nda tavele okuti, eci omunu a fa, vetimba liaye mu tunda ocilelembia cimue ci ka citiwila vetimba likuavo ci soka 8.400.000 kolonjanja. Citava ndati okuti eci nda lilongisa haciliko? Anga atavo osi yapa a longisa lika uhembi?” Oco hẽ “osipata ye espiritu” yeca ndati elomboloko liocili kelongiso liaco? Eci ukãi waco a konomuisa lutate alongiso aco lekuatiso Liovisonehua, noke yolosemana vimue wa soneha ndoco: “Cilo, ndi kuete elomboloko liasuapo lia tiamẽla kekalo liava va fa. Oku kũlĩha okuti ava va fa va ka pinduiwa ca ndi nenela esanju kuenda elavoko liokuti eteke limue tu ka li sanga vali la vangandietu va fa. Nda kolela okuti, Usoma wa Suku u kasi ocipepi.”
Kuata Uloño Woku Tavisa
14. Oku tavisa omanu ci lomboloka nye?
14 Oku talavaya Lembimbiliya luloño, ka ci lomboloka lika oku tukula ovisonehua. Tu sukila oku kuama ongangu ya Paulu yoku “tavisa” omanu. (Tanga Ovilinga 19:8, 9; 28:23.) Ondaka oku “tavisa” yi lomboloka ‘oku vetiyila omunu kocina cimue.’ Omunu wosi wa vetiyiwa, “o tava kondaka ya popiwa.” Eci tu vetiya omunu oku tava kelongiso li sangiwa Vembimbiliya ci lekisa okuti, tu kasi oku u kokela kokuetu, oco a kuate elomboloko liovina tuo longisa. Oco tu ci linge ciwa, tu sukila oku vetiya olonjeveleli poku popia ocili. Tu pondola oku ci linga poku kuama olonumbi vi kuãimo.
15. O lekisa ndati okuti wa sumbila Embimbiliya?
15 Tukula Ondaka ya Suku lonjila yimue yi lekisa okuti wa yi sumbila. Poku tukula ocisonehua cimue, lekisa esilivilo lioku kũlĩha ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kondaka yaco. Noke yoku linga epulilo komunu umue, ecelela etambululo, kuenje popia ndoco: ‘Tu konomuise ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kondaka eyi.’ Ale u pulisa ndoco: ‘Cipi ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kondaka eyi?’ Tukula ocisonehua cimue lonjila yi lekisa okuti Embimbiliya ondaka ya Suku kuenda li kuatisa omunu oku kuata ovisimĩlo viwa. Oku ci linga, ci kuete esilivilo, ca piãla enene nda omunu tu kasi oku kundila o tava okuti kuli Suku, pole, ka kũlĩhĩle eci Embimbiliya li longisa.—Osa. 19:7-10.
16. Nye ci pondola oku ku kuatisa oku lombolola ciwa ovisonehua?
16 Ku ka tange lika ovisonehua, pole vi lombolola. Paulu wa kuata ocituwa coku ‘lombolola loku lekisa’ ono yovina a enda oku longisa. (Ovil. 17:3) Omo okuti Ovinimbu vimue Viovisonehua vi kuete atosi alua, o sukila oku lombolola lika etosi lia tiamẽla kondaka vu kasi oku konomuisa. O pondola oku ci linga poku pitulula olondaka via velapo, ale poku linga apulilo a ka kuatisa omunu oku limbuka etosi liaco. Kuenje lekisa elomboloko liocisonehua caco. Noke kuatisa omunu oku limbuka ndomo ocinimbu Cembimbiliya ci tiamisiwila kokuaye.
17. O kuatisa ndati omanu oku tava kesapulo li sangiwa Vovisonehua?
17 Lombolola Ovisonehua lonjila yimue yi vetiya omunu oku tava. Paulu wa enda oku vetiya omanu poku ‘sapela lavo catiamẽla Kovisonehua.’ (Ovil. 17:2, 4) Kuata ocituwa coku vetiya omanu ndeci Paulu a lingaile. ‘Linga’ apulilo a lekisa okuti o kuetele ocisola omanu. (Olosap. 20:5) Yuvula oku vangula olondaka vi sumuisa. Vangula olondaka via sunguluka haivio via leluka oku kuata elomboloko liavio. Olondaka viaco, vi sukila oku kuata uvangi wocili. Lombolola ovina vi kuete uvangi Wondaka ya Suku. Oku tanga ocisonehua cimosi loku ci lombolola ciwa kuenda oku linga ovindekaise ca velapo okuti oku tanga vivali pamue vitatu kuenje ka vi lomboluiwa, ci sule. Tukula esapulo li pondola oku ‘vokiya uloño kolondaka viove.’ (Olosap. 16:23) Olonjanja vimue, tu sukila oku konomuisa ovipama vikuavo oco tu vokiye ukũlĩhĩso wetu. Ukãi una o kuete 93 kanyamo wa tukuiwa ale, wa sukilile oku kũlĩha esunga lieci omanu valua va tavela kelongiso liokuti, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi. Oco a kuate elomboloko lioku kua fetikila alongiso aco, kuenda ndomo a li sanduila vatavo alua koluali luosi, ca sukilile oku u vetiya oku tava eci Embimbiliya lilongisa catiamẽla kondaka yaco.b
Amamako Luloño Woku Talavaya Lembimbiliya
18, 19. Momo lie tu sukilila oku kuata uloño woku talavaya ‘losipata yespiritu’?
18 Embimbiliya li popia hati, “oluali ndomo lu kasi cilo, lu kasi loku imuha.” Olondingaĩvi, vi kasi oku amamako oku linga ovina via vĩha. (1 Va Kor. 7:31; 2 Tim. 3:13) Omo liaco, tu amamiko oku “nyõla olombonge,” poku talavaya ‘losipata yespiritu haiyo ondaka ya Suku.’
19 Tua sumũlũha calua omo tu kuete Ondaka ya Suku, Embimbiliya, li tu kuatisa oku limbuka alongiso esanda, hailio li kuete unene woku vetiya vakuavitima via sunguluka! Embimbiliya li tu kuatisa oku situlula alongiso osi esanda. Omo liaco, tu amamiko luloño woku talavaya ‘losipata yespiritu,’ kupange tua tambula ku Suku woku kunda Usoma.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ovimãleho vimue vi pondola oku tu kuatisa oku kuata elomboloko liwa liulandu umue Wembimbiliya, alivulu a-a: Toda a Escritura é Inspirada por Deus e Proveitosa, Estudo Perspicaz das Escrituras, kuenda ovipama Viutala Wondavululi losapi hati, Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo.
b Tanga ombrochura losapi hati: Nye Cipita Letu Eci Tufa?, kemẽla 5-16.
Nye wa Lilongisa?
• Ondaka ya Suku yi kuete unene we?
• Tu pondola ndati oku ‘kunda ciwa ondaka yocili’?
• Esapulo Liembimbiliya li pondola ndati ‘oku nyõla olombonge’?
• O pondola oku kuata ndati uloño woku tavisa omanu kupange woku kunda?
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 12]
Ndomo tu Kuata Uloño Woku Tavisa
▪ Lekisa okuti wa sumbila Embimbiliya
▪ Lombolola Ovisonehua
▪ Lombolola lonjila yi vetiya omanu oku tava
[Elitalatu kemẽla 11]
O sukila oku lilongisa ndomo o kuata uloño woku talavaya ‘losipata yespiritu’