OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/5 kam. 23-27
  • Yehova O Pindisa Angombo Oco Va Songuile Ocunda Caye

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova O Pindisa Angombo Oco Va Songuile Ocunda Caye
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Pindisiwa Lakulu Vekongelo va Loñoloha
  • Oku Pindisiwa Londaka ya Suku
  • Oku Pindisiwa ‘Lukuenje wa Lunguka’
  • Angombo Va Eca ‘Ongangu Yiwa Kocunda’
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Akulu Vekongelo, va Kuãi Ongangu Yangombo va Velapo
    Utala Wondavululi—2013
  • Wa Limbuka hẽ Esilivilo Lioku Pindisa Vamanji Vakuavo?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • Tu Lekisi Epokolo Kakulu Vekongelo
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/5 kam. 23-27

Yehova O Pindisa Angombo Oco Va Songuile Ocunda Caye

“Yehova eye ukuakueca olondunge. Vomẽla waye mu tunda tunda ukũlĩhĩso luloño”​—⁠OLOSAPO 2:⁠6.

1, 2. Momo lie vamanji va papatisiwa va sanjukilila oku kuata ovikele vekongelo?

MANJI umue o tukuiwa hati Nick, tunde eci a linga ukulu wekongelo papita ale anyamo epanduvali. Eye wa popia hati: ‘Eci nda linga ukulu wekongelo, nda kuata esanju lialua. Momo nda kũlĩhĩle okuti, ocikele caco ci ndi kuatisa oku amisako upange wange ku Yehova. Noke, nda limbuka okuti, ndi kuete ofuka la Yehova omo liovina a siata oku ndi lingila. Kuenje nda yonguile oku kuatisa vamanji ndeci akulu vekongelo va ndi kuatisa.’ Manji Nick, wa kuatelevo ohele locikele caye. Eye wa popia hati: ‘Otembo yaco sia kuatele ci soka akũi atatu kanyamo. Omo liaco, nda simĩle okuti, si kuete olondunge. Kuenda si pondola oku tẽlisa ocikele cange vekongelo.’

2 Omanu vana Yehova a nõla oco va songuile ocunda Caye, va kuete esunga lioku sanjuka. Upostolo Paulu wa ivaluisa akulu vekongelo ko Efeso eci a popia olondaka via Yesu hati: “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.” (Ovilinga 20:​35) Oku kala oñuatisi yakulu vekongelo ale ukulu wekongelo, ceca epuluvi lioku talavaya calua kupange wa Yehova kuenda oku kuatisa ekongelo. Pole, vamanji va papatisiwa ovo lika va kuete epuluvi liaco. Oloñuatisi viakulu vekongelo, vi talavaya kumosi lakulu vekongelo. Ovo va kuete ovopange alua vekongelo. Poku linga upange waco, va vetiyiwa locisola va kuetele Yehova kuenda vamanji.​—⁠Marko 12:​30, 31.

3. Momo lie vamanji vamue va kuetele ohele yoku tambula ovikele vekongelo?

3 Kuli vamanji vamue va papatisiwa okuti, ka va yongola oku kala oloñuatisi viakulu vekongelo ale ukulu wekongelo. Momo va sima okuti, ka va loñolohele. Oco hẽ nye ci popiwa catiamẽla kokuavo? Ovo pamue va kuete ovisimĩlo ndevi via manji Nick viokuti, ka va kuete olondunge vioku kala ukulu wekongelo. Anga hẽ ove u manji wa papatisiwa, o kuetevo ovisimĩlo viaco? Ca sunguluka oku kuata ovisimĩlo viaco. Momo Yehova o lavulula ndomo akulu vekongelo va tata ocunda caye. Omo liaco, va kuete ocikele kovaso aye. Yesu wa popia hati: “Wosi wa ĩhiwa ca lua, eye o kisikiwa ca lua. U wa kundikiwa ca lua, eye va pilika ca lua.”​—⁠Luka 12:⁠48.

4. Yehova wa siata oku kuatisa ndati omanu vana a nõla oco va tate olomeme viaye?

4 Anga hẽ Yehova ecelela okuti, oloñuatisi viakulu vekongelo lakulu vekongelo va tẽlisa ovikele viavo lolondunge viavo muẽle? Sio hacoko. Yehova ka eci lika ekuatiso oco va tẽlise ovikele viavo. Eye, o va kuatisa oco va endise ciwa ovikele viaco. Ndomo ca lomboluiwa vocipama capita, Yehova eca kokuavo espiritu sandu oco li va kuatise oku tata ciwa olomeme viaye. (Ovilinga 20:28; Va Galatia 5:​22, 23) Eye ecavo kokuavo olondunge, lukũlĩhĩso kuenda uloño. (Olosapo 2:⁠6) Wa siata oku cilinga ndati? Tu konomuisi olonepa vitatu vi lekisa ndomo Yehova a siata oku pindisa omanu vana a nõla oco va tate olomeme viaye.

Oku Pindisiwa Lakulu Vekongelo va Loñoloha

5. Momo lie Petulu la Yoano va kuatelele uloño woku longisa?

5 Eci upostolo Petulu la Yoano va endele koku sombisiwa, ovitunda vinene via va tendele ndomanu ‘ka va lilongisile.’ Ndaño okuti, va tẽlele oku tanga loku soneha, ovo ka va tambuile elongiso lia velapo Liovisonehua. Pole, Petulu la Yoano kuenda olondonge vikuavo, va loñolohele calua koku longisa. Kuenda va kuatisa omanu valua oku linga Akristão. Oco hẽ, nye ca vakuatisa oku loñoloha koku longisa? Ovitunda vinene eci via yevelela elongiso lia Petulu leli lia Yoano, via “limbuka okuti, va kala la Yesu.” (Ovilinga 4:​1-4, 13) Ovo va kuatisiwa lespiritu sandu. (Ovilinga 1:⁠8) Ndaño okuti ovitunda via kala olomeke konepa yespiritu, via limbukile okuti, Petulu la Yoano va pindisiwa la Yesu. Eci Yesu a kala lovapostolo vaye, ka va longisile lika ndomo va kundila omanu va soka ndolomeme. Pole, wa va longisavo ndomo va songuila omanu vaco.​—⁠Mateo 11:29; 20:​24-28; 1 Petulu 5:⁠4.

6. Yesu la Paulu va eca ongangu yipi yoku pindisa vakuavo?

6 Eci Yesu a pinduiwa, wamamako oku pindisa vana va kuete ocikele coku lava ocunda ca Yehova. (Esituluilo 1:1; 2:1–3:​22) Eye wa nõlele Paulu kuenje wo pindisa. (Ovilinga 22:​6-​10) Paulu wa sola calua epindiso liaco. Kuenje, wa pindisavo vakuavo. (Ovilinga 20:​17-​35) Eye wa pesela otembo yalua loku pindisa Timoteo oco a linge ‘ondingupange ya Suku ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi.’ (2 Timoteo 2:​15) Eye la Timoteo va kuatele ukamba wocili. Omo liaco, poku soneha eci catiamẽla ku Timoteo wa popia hati: “Vupange woku kunda ondaka yiwa eye wa ñuatisa ndeci omõla a kuatisa isiaye.” (Va Filipoi 2:​22) Paulu ka tendele Timoteo lomanu vakuavo ndolondonge viaye. Pole, wa vetiya vakuavo ‘oku kuama ongangu yaye ndeci a kuamẽle ongangu ya Kristu.’​—⁠1 Va  Korindo 11:⁠1.

7, 8. (a) Catiamẽla kakulu vekongelo, ulandu upi u lekisa onima yoku kuama ongangu ya Yesu la Paulu? (b) Otembo yipi akulu vekongelo va sukila oku eca epindiso ku vamanji osimbu ka va lingile oloñuatisi viakulu vekongelo ale akulu vekongelo?

7 Akulu vekongelo va siata oku kuama ongangu ya Yesu leyi ya Paulu. Kuenje, va siatavo oku kuata onima yiwa poku pindisa vamanji vapapatisiwa. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Chad. Eye wa kulila vepata limue okuti, ka va kasi vetavo limuamue. Pole, cilo wa linga ukulu wekongelo. Eye wa popia hati: ‘Vokuenda kuanyamo alua, akulu vekongelo va ndi kuatisa oku amamako kespiritu. Omo okuti, isia yange ka kaile Ombangi ya Yehova, akulu vekongelo va lekisa ocisola kokuange. Kuenje va linga olonjali viange konepa yespiritu. Ovo va pesela otembo yalua poku ndi pindisa kupange woku kunda. Noke umue pokati kavo wa ndi pindisa oco ndi tẽlise ocikele nda tambuile vekongelo.’

8 Ulandu wa Chad u lekisa okuti, akulu vekongelo osimbu ka va nõlele manji umue oco a linge oñuatisi yakulu vekongelo ale ukulu wekongelo, va sukila oku u pindisa. Momo lie ci kuetele esilivilo? Momo Embimbiliya li lekisa okuti, oloñuatisi viakulu vekongelo kuenda akulu vekongelo, va sukila oku tẽlisa olonumbi vimue osimbu handi ka va nõliwile. Ovo va sukila ‘oku setekiwa tete.’​—⁠1 Timoteo 3:​1-10.

9. Akulu vekongelo va kuete ocikele cipi, kuenda momo lie?

9 Citava okuti akulu vekongelo va yongola oku seteka manji umue wa papatisiwa oco a nõliwe oku kala oñuatisi yakulu vengelo ale ukulu wekongelo. Pole, tete va sukila oku u pindisa. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Ulongisi umue kosikola wa pinga ondonge yaye oco yi linge oseteko yocipama cimue ca tĩla. Anga hẽ ondonge yi pondola oku linga ciwa oseteko yaco nda ka ya tambuile epindiso? Sio ka yi piti voseteko. Alongisi vana va loñoloha, ka va pindisa lika olondonge viavo oco vi pite voseteko yimue. Pole, va cilingila oku va kuatisa oco va kuate ukũlĩhĩso. Cimuamue haico akulu vekongelo va sukila oku linga. Ovo va sukila oku pindisa alume va papatisiwa oco va kuate ovituwa vi sukiliwa koku kala oloñuatisi viakulu vekongelo ale akulu vekongelo. Ekuatiso liaco, ka lieciwa lika oco va nõliwe okuti va linga oloñuatisi viakulu vekongelo ale akulu vekongelo. Pole, li eciwa oco va loñolohe koku songuila ciwa ocunda ca Yehova. (2 Timoteo 2:⁠2) Vamanji vana va papatisiwa, va sukilavo oku likolisilako oco va tẽlise olonumbi vi sukiliwa koku kala oloñuatisi viakulu vekongelo ale akulu vekongelo. (Tito 1:​5-9) Akulu vekongelo va sukila oku kuatisa vana va kasi oku amamako kespiritu oco va loñolohe lonjanga okuti noke, va tambula ovikele vekongelo.

10, 11. Akulu vekongelo va pondola ndati oku kuatisa vamanji kovikele va tambula?

10 Akulu vekongelo va pondola ndati oku pindisa vamanji vapapatisiwa oco va tambule ovikele vekongelo? Va pondola oku ci linga poku lekisa onjongole kokuavo ndeci: Oku talavaya lavo kupange woku kunda, kuenda oku va kuatisa oco va loñolohe koku “kunda lesunga ondaka yocili.” (2 Timoteo 2:​15) Ovo va sukila oku sapela lavo catiamẽla kesanju li tunda koku kuatisa vakuavo. Kuenda oku va lomboluila esanju va kuete omo lioku kuata ovimãho viespiritu loku vi tẽlisa. Handi vali, va ecavo olonumbi vi lekisa ndomo va pondola oku loñoloha koku ‘eca ongangu yiwa kocunda.’​—⁠1 Petulu 5:​3, 5.

11 Eci manji umue a linga oñuatisi yakulu vekongelo, akulu vekongelo va sukila oku amamako oku u pindisa oco a loñolohe. Manji umue o tukuiwa hati Bruce, ukulu wekongelo. Vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: ‘Nda siata oku tumãla lavamanji vana va linga ndopo oloñuatisi viakulu vekongelo. Kuenje, ndi pitulula lavo olonumbi via sandekiwa lukuenje wa lunguka. Nda siatavo oku va tangela olonumbi vimue viatiamẽla kocikele cavo kuenda oku talavaya lavo toke eci va loñoloha kocikele caco.’ Osimbu oloñuatisi viakulu vekongelo vi loñoloha kovikele viavo, akulu vekongelo va sukilavo oku va pindisa kupange woku nyula vamanji. Manji Bruce wamisako hati: ‘Eci ngenda lamanji umue oñuatisi yakulu vekongelo kupange woku nyula vamanji, ndu u kuatisa oku nõla ocinimbu Cembimbiliya ci kuatisa epata tuka nyula. Kuenda ocinimbu ci kuatisa manji umue. Oco oñuatisi yakulu vekongelo yi linge ungombo uwa, o sukila oku lilongisa ndomo a nõla ocinimbu Cembimbiliya ci kuatisa manji aka nyula.’​—⁠Va Heveru 4:12; 5:⁠14.

12. Akulu vekongelo va loñoloha, va kuatisa ndati vana va nõliwa ndopo?

12 Akulu vekongelo vana va nõliwa ndopo, va sukilavo epindiso. Manji Nick wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wamisako hati: ‘Epindiso nda tambula kakulu vavali vekongelo, lia ñuatisa calua. Ovo va kũlĩhĩle ndomo va tetulula ovitangi. Olonjanja vimue ndaño okuti ka va tava kovisimĩlo viange, va enda oku lekisa epandi lioku ndi yevelela. Nda lilongisa kokuavo ndomo va enda oku lekisa umbombe lesumbilo ku vamanji vekongelo. Ovo va ndi kuatisa oku limbuka esilivilo lioku kuama Embimbiliya poku tetulula ovitangi kuenda oku eca ekoliso ku vamanji.’

Oku Pindisiwa Londaka ya Suku

13. (a) Vamanji alume va sukila oku linga nye oco va kale angombo va loñoloha? (b) Momo lie Yesu a popela hati: ‘Ovina ndi longisa haviangeko’?

13 Vondaka ya Suku, mu sangiwa ovihandeleko vialua kuenda olonumbi vi kuatisa akulu vekongelo ‘oco va loñolohe kovopange osi awa.’ (2 Timoteo 3:​16, 17) Manji umue citava okuti pamue wa lilongisa calua kosikola. Pole, oco a kale ungombo uwa o sukila oku kuata ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku loku kapako olonumbi viaco. Kũlĩhĩsa ongangu ya Yesu. Eye wa kuatele ukũlĩhĩso walua luloño kuenda olondunge. Pole, eci a longisa olomeme via Yehova, ka kolelele kolondunge viaye muẽle. Eye wa popia hati: ‘Ovina ndi longisa haviangeko te viu wa numa.’ Momo lie Yesu a tiamisilile elongiso liaye ku Yehova? Eye wa lombolola esunga liaco, hati: “U o popia ño eye muẽle, o sanda ulamba waye.”​—⁠Yoano 7:​16, 18.

14. Akulu vekongelo va yuvula ndati oku sanda ulamba wavo muẽle?

14 Akulu vekongelo va sukila oku yuvula oku sanda ulamba wavo muẽle. Ovo va tiamisila elungulo liavo, lelongiso liavo Kondaka ya Suku. Kuenda va yuvula oku longisa ovisimĩlo viavo. Handi vali, va kũlĩha okuti ocikele cakulu vekongelo, oku vetiya vamanji oco va kuate ‘ovisimĩlo via Yesu.’ (1 Va  Korindo 2:​14-​16) Kũlĩhĩsa ondaka eyi: Citava okuti, pamue akulu vekongelo va seteka oku kuatisa ohueli yimue oku tetulula ovitangi viavo. Nye ci pita lavo nda poku eca elungulo va lombolola lika ulandu womuenyo wavo okuti, ka va tukula olonumbi Viembimbiliya kuenda evi via sandekiwa ‘lukuenje wa lunguka’? (Mateo 24:​45) Elungulo liaco, lika vetiyiwa lika lovituwa viopocitumãlo cavo. Momo ka va kuete ukũlĩhĩso wasuapo. Kuli ovituwa vimue viopocitumãlo okuti, via sunguluka. Kuenda citava okuti, akulu vekongelo va vi kũlĩha. Pole, vamanji vekongelo, ka va kuatisiwa lũkũlĩhĩso wovituwa viopocitumãlo. Ovo va kuatisiwa lika poku yeva elungulo liondaka ya Yesu kuenda olonumbi vi tunda ku Yehova.​—⁠Osamo 12:6; Olosapo 3:​5, 6.

Oku Pindisiwa ‘Lukuenje wa Lunguka’

15. Ocikele cipi Yesu a ecele ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’? Nye ca siata oku va kuatisa oku tẽlisa upange waco?

15 Angombo vamue ndeci, Petulu, la Yoano, kuenda Paulu, va tiamẽlele kocisoko Yesu a tukula hati, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Ocisoko caco ca sokiyiwa lavamanji va Yesu okuti, Akristão olombuavekua, va kuete elavoko lioku viala laye kilu. (Esituluilo 5:​9, 10) Koloneke vilo via sulako, etendelo liavo li kasi oku tepuluka calua palo posi. Upange woku kunda olondaka viwa Viusoma Yesu a ecele kokuavo, cilo wa livokiya calua. Pole, ovo va kasi oku tẽlisa ocikele cavo. Momo lie? Momo va siata oku pindisa “olomeme vikuavo” oco vi va kuatise kupange woku kunda loku longisa. (Yoano 10:16; Mateo 24:14; 25:​40) Cilo onepa yalua yupange waco, u kasi oku lingiwa locisoko colomeme vikuavo.

16. Ukuenje wa lunguka wa siata oku pindisa ndati vamanji alume?

16 Ukuenje wa lunguka wa siata oku eca ndati epindiso liaco? Kocita catete vamanji vamue va nõliwile lukuenje wa lunguka, va tambuile omoko yoku pindisa kuenda oku nõla akulu vekongelo. Noke akulu vekongelo, va enda oku pindisavo vamanji. (1 Va  Korindo 4:​17) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Osungu Yolombangi via Yehova okuti, ocisoko cimue cakulu volombuavekua, va nõla vamanji vamue. Vamanji yaco va tambula omoko yoku nõla oloñuatisi viakulu vekongelo kuenda akulu vekongelo. Kuenje akulu vekongelo va kuetevo ocikele coku pindisa olomeme via Yehova. Osungu Yolombangi via Yehova, ya siata oku sokiya olosikola vioku pindisa vamanji vamue ndeci: Akulu Voloseketa Violombangi via Yehova vi sangiwa voluali luosi, akulu vekongelo, kuenda oloñuatisi viavo, oco va songuile ciwa olomeme via Yehova. Handi vali, va siatavo oku eca olonumbi vovikanda, vovipama Viutala Wondavululi kuenda valivulu akuavo, ndeci velivulu losapi ya linga hati: Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová.a

17. (a) Yesu wa lekisa ndati ekolelo kocisoko cukuenje wa lunguka? (b) Akulu vekongelo va lekisa ndati ekolelo kocisoko cukuenje wa lunguka?

17 Ekolelo Yesu a kuatela ‘ukuenje wa kolelua,’ lia lekisiwa poku ‘u kundika ovina viosi’ viespiritu. (Mateo 24:​47) Nda akulu vekongelo va pokola kolonumbi va tambula Kosungu Yolombangi via Yehova, va lekisavo okuti, va kolela ukuenje wa lunguka. Akulu vekongelo va sukila oku pindisa vakuavo, loku ecelela oku pindisiwa Londaka ya Suku kuenda oku pokoloa kolonumbi viukuenje wa lunguka. Nda va ci linga, ci vetiya oku likuata omunga vekongelo. Omo liaco, tu sukila oku eca olopandu ku Yehova omo lioku pindisa vamanji va siata oku songuila ekongelo.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Elivulu eli lia sandekiwa Lolombangi via Yehova

O Tambulula Ndati?

• Akulu vekongelo va pindisa ndati vakuavo?

• Momo lie akulu vekongelo va yuvuila oku longisa vakuavo lovisimĩlo viavo muẽle?

• Akulu vekongelo va lekisa ndati ekolelo kocisoko cukuenje wa lunguka, kuenda momo lie?

[Elitalatu kemẽla 25]

Akulu vekongelo va pindisa amalẽhe akuenje vekongelo

[Elitalatu kemẽla 26]

‘Ukuenje wa lunguka’ wa siata oku eca epindiso kakulu vekongelo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link