Ocinyi ca Suku Cupa Omanu Vowelema!
“[Yehova] Suku yange o nuila vowelema.”—2 SAMUELE 22:29.
1. Ndamupi ocinyi ci kuete elitokeko lomuenyo?
“SUKU yu wa linga hati, Ku iye ocinyi, kuenje ocinyi ceya.” (Efetikilo 1:3) Lolondaka evi vi komohĩsa, ulandu welivulu Liefetikilo u tukula Yehova okuti, eye ono yocinyi. Nda ka kua kaile ocinyi, nda ka ca tavele okuti palo posi pa kala omuenyo. Yehova haeyevo ono yocinyi cespiritu cina ci tu songuila komuenyo wetu. (Osamo 43:3) Soma Daviti wa lekisa elitokeko li kasi pokati kocinyi cespiritu kuenda omuenyo eci a soneha hati: “Ono yomuenyo yi li love. Kocinyi cove oko tu muila muila ocinyi.”—Osamo 36:9.
2. Ndomo upostolo Paulu a lekisa, ocinyi ci kuete elitokeko la nye?
2 Vokuenda kueci ci soka 1.000 kanyamo noke yotembo ya Daviti, upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla kovina Suku a lulika. Eye wa sonehela Akristão vekongelo lio Korindo hati: ‘Suku wa popia hati, vowelema mu tuile ocinyi.’ Noke upostolo Paulu wa lekisa okuti ocinyi cespiritu ci kuete elitokeko lukũlĩhĩso u tunda ku Yehova eci a popia hati: “Eye wa tuila vovitima vietu ha tuisa ukũlĩhiso wulamba wa Suku wokocipala ca Yesu Kristu.” (2 Va Korindo 4:6) Ndamupi ocinyi caco ci pitila kokuetu?
Embimbiliya Lieca Ocinyi
3. Ocinyi cipi Yehova a siata oku tu ĩha lekuatiso Liembimbiliya?
3 Kefetikilo, Yehova ocinyi cespiritu wa ci lomboluila pokati Kondaka yaye, Embimbiliya. Omo liaco, osimbu tuamamako loku lilongisa Embimbiliya kuenda oku kuata ukũlĩhĩso wa Suku, tu ecelela okuti ocinyi caye ci tu tuila. Lekuatiso Liembimbiliya, Yehova o tuma ocinyi caye oco a tẽlise ocipango caye, kuenda o tu longisa ndomo tu ci linga. Eci ci tu ĩha ocimãho komuenyo wetu, kuenda ci tu kuatisa oco tu sanjuise olonjongole vietu kespiritu. (Ukundi 12:1; Mateo 5:3) Yesu wa vetiya ndomo tu pondola oku tata olonjongole vietu kespiritu eci a popia catiamẽla Kocihandeleko ca Mose hati: “Ca sonehiwa okuti, Omunu ka muila omuenyo kombolo lika, te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa Suku.”—Mateo 4:4; Esinumuĩlo 8:3.
4. Momo lie Yesu a lingila ‘ocinyi coluali’?
4 Yesu o sokisiwavo locinyi cespiritu. Eye muẽle wa litukula hati, “ndicinyi coluali.” Kuenda wa vokiyako vali hati: “U o ñuama ka endela vali vowelema, puãi o kala locinyi comuenyo.” (Yoano 8:12) Ondaka eyi yi tu kuatisa oku kũlĩha upange wa velapo Yesu a linga poku longisa komanu ocili ca Yehova. Nda tua yuvula upeke, okuti tu endela vocinyi ca Suku, tu pondola oku yevelela cosi Yesu a popia. Tu pondolavo oku kuama lutate ongangu yaye, kuenda alongiso aye ndomo a sonehiwa Vembimbiliya.
5. Ocikele cipi olondonge via Yesu via kuatele noke yolofa viaye?
5 Eci kua kambele oloneke vitito kolofa viaye, Yesu wa litukula eye muẽle ndocinyi poku sapuila olondonge viaye hati: ‘Okasimbu kaño, ocinyi cika kala pokati kene. Endi osimbu vu kasi locinyi sanga owelema u vu sanga. U endela vowelema ka kũlĩhĩle oku a enda. Osimbu vu kasi locinyi koleli ocinyi okuti vu linga omãla vocinyi.’ (Yoano 12:35, 36) Omanu vosi okuti va linga omãla vocinyi va lilongisa ‘olondaka viocili’ vi sangiwa Vembimbiliya. (2 Timoteo 1:13, 14) Olondaka viaco viocili, va siata oku kuatisa lavio omanu vana vakuotima wa sunguluka va kasi vowelema oco va kũlĩhe ocinyi ca Suku.
6. Ocili cipi catiamẽla kocinyi kuenda kowelema ci sangiwa kelivulu lia 1 Yoano 1:5?
6 Upostolo Yoano wa soneha hati: “Suku eye ocinyi. Vokuaye ka muli owelema, ndaño naito.” (1 Yoano 1:5) Kũlĩhĩsa oku litepa ku kasi pokati kocinyi kuenda owelema. Ocinyi cespiritu ci tunda ku Yehova, pole, owelema wespiritu ka u tundi kokuaye. Oco hẽ ono yowelema yi kasi pi?
Ono Yowelema Wespiritu
7. Helie o kasi loku nena owelema wespiritu voluali, kuenda epondolo lipi lioku yapuisa eye a kuete?
7 Upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla ‘kosuku yoluali lulo.’ Londaka eyi, eye wa tukula Satana Eliapu. Eye wa popiavo hati Satana ‘o kasi loku tekãvisa kovitima viomanu okuti ocinyi condaka yiwa yulamba wa Kristu haeye ukuesetahãlo lia Suku, ka ci va tuila.’ (2 Va Korindo 4:4) Kuli omanu valua va siata oku popia hati, va tava ku Suku. Pole valua pokati kavo ka va tava okuti Eliapu li kasiko muẽle. Momo lie? Momo ovo ka va tava okuti kuli espiritu limue lĩvi, lia velapo omanu okuti olio li kasi loku yapuisa ovisimĩlo viavo. Ndomo upostolo Paulu a ci lombolola, Eliapu li kasiko muẽle, kuenda olio li vetiya omanu oco ka vaka limbuke ocinyi cocili. Unene wa Satana woku yapuisa ovisimĩlo viomanu, wa sonehiwa vocitumasuku ci situlula eci catiamẽla kokuaye hati, eye ‘o kasi loku kemba oluali luosi.’ (Esituluilo 12:9) Omo liovilinga vĩvi via Satana, ocitumasuku cuprofeto Isaya ci kasi loku tẽlisiwa cilo komanu vosi ka va yongola oku vumba Yehova. Eye wa popele hati: ‘Owelema uka sikĩlila ongongo yosi kuenda owelema wosito uka tuvika oluali luosi.’—Isaya 60:2.
8. Ndamupi vana va kasi vowelema wespiritu va limbukiwa okuti ka va kuete u o va songuila?
8 Lowelema walua, ka ci tava oku mõla lacimue. Omo liaco, ca leluka okuti omunu o nyelela. Cimuamue haico okuti, omanu vosi va kasi vowelema wespiritu va kamba elomboloko kuenje, va yapuisiwa kespiritu. Ovo va pondola oku nyelisa olondunge vioku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi kuenda ocili luhembi. Uprofeto Isaya wa popia eci catiamẽla kondaka eyi hati: “Ava va tukula cĩvi vati, ciwa, lava va tukula ciwa vati, cĩvi, ngongo yavo!” (Isaya 5:20) Vosi vana va sangiwa vowelema, va kasi loku yapuisiwa la Satana Eliapu, momo eye osuku yowelema. Omo liaco, va litepa lono yocinyi kuenda yomuenyo.—Va Efeso 4:17-19.
Oku Tunda Vowelema Toke Vocinyi ka ca Lelukile
9. Lombolola elitokeko li kasi pokati kolondingaĩvi lowelema u letiwe lovaso etu, kuenda owu watiamẽla kespiritu.
9 Yovi ukuekolelo, wa tukula elitokeko li kasi pokati kolondingaĩvi lowelema eci a popia hati: ‘Iso liombaisi li talamẽla oluvumbulu, noke yi popia hati, lomue ondilete.’ (Yovi 24:15) Olondingaĩvi vi kasivo vowelema wespiritu, kuenda owelema waco ci tava okuti wamamako oku livokiya calua. Upostolo Paulu wa popia hati, ava va linga ukahonga, lava va nyana, lavakucipululu, loloholua, lava vakuakuimbula, kuenda olondiandia, vosi yavo va sangiwa pokati ka vana va kasi oku yonjiwila vupeke waco. Pole, omunu wosi okuti o tava kocinyi Condaka ya Suku, o pondola oku pongoloka. Ndomo upostolo Paulu a lomboluila va Korindo vukanda waye, ci tava okuti omunu o pongoloka. Ko Korindo kua kala Akristão valua okuti, va litumbikile kovilinga viowelema. Omo liaco upostolo Paulu wa va sapuila hati: “Ene puãi, wa sukuiwi, wa lingi olosandu, kuenda wa tendiwi nda vakuesunga vonduko ya Ñala Yesu Kristu lekuatiso liespiritu lia Suku.”—1 Va Korindo 6:9-11, NW.
10, 11. (a) Ndamupi Yesu a lekisa esumbilo kulume umue omeke eye a sakula? (b) Momo lie vamue ka va tavela oku nõla ocinyi?
10 Eci omunu a tunda vowelema waco okuti o tualiwa vocinyi, eye o sukila oku pita otembo yimue oco ovaso aye a letuluke ciwa. Ko Betesaita, Yesu wa sakula ulume umue omeke, pole eye wa ci linga naito la naito. Ulandu Wembimbiliya u lombolola hati: “[Yesu] wa kuata omeke peka, wa enda layo kofeka. Eci a siyila vovaso aye, kuenje wa wimba ovaka aye oco wo pula hati, O lete cimue? Yu wa petula ovaso aye kuenje [wa tambulula] hati, Ndete omanu, puãi ndi va lete va enda ndoviti. Oco wa imba vali ovaka kovaso aye. Omeke yu ya vanja sui, ya kaya, kuenje ya mola ciwa ovina viosi.” (Marko 8:23-25) Ci tava okuti, oco ulume a letuluke, Yesu wo sakula naito la naito. Noke, ulume waco weya oku limuila eye muẽle olosongo viekumbi. Omo liaco, tu pondola oku sokolola esanju ulume waco a kuata eci a fetika oku letuluka.
11 Pole, esanju ulume waco a kuata lia velapo liomanu vana va kuatisiwa naito la naito oku tunda vowelema wespiritu oco veye vocinyi cocili. Eci tu limbuka esanju liavo, tu pondola oku komoha omo okuti omanu valua ka va tava kocinyi. Yesu wa lombolola esunga liondaka eyi eci a popia hati: “Episo liaco lieli [liokuti], ocinyi ceya voluali, puai lopo omanu va sole ca lua owelema, okuti ocinyi ci sule, momo ovilinga viavo vĩvi. Momo wosi o lingainga cĩvi o suvuka ocinyi, kuenje keya kocinyi, sanga ovilinga viaye vi situluka.” (Yoano 3:19, 20) Ocili okuti, valua va sole oku li tumbika ‘kovilinga vĩvi,’ ndeci: Evĩho, oku talisa ohali vakuavo, uhembi, loku nyana, momo owelema wespiritu wa Satana owo u kasi loku va vetiya oco va linge ovina viaco vĩvi.
Amamako Loku Endela Vocinyi
12. Ndamupi tua siata oku kuatisiwa omo tu kasi loku endela vocinyi?
12 Tunde eci tua kũlĩha ocinyi, apongoloko api tua linga? Ciwa okuti pamue tu sokolola ovina viwa tua linga konyima kuenda ndomo tu kasi loku amamako kespiritu. Ovituwa vipi vĩvi okuti tua vimbapo? Ovitangi vipi okuti tua tẽla oku vi tetulula? Ndamupi tua pongolola eci tua sokiyile oku linga kovaso yoloneke? Lekuatiso lia Yehova kuenje liespiritu sandu liaye, tu pondola oku amamako loku pongolola ovituwa viosi vĩvi, kuenda, ovisimĩlo vietu vika lekisa okuti tua tava muẽle oku endela vocinyi. (Va Efeso 4:23, 24) Upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla kondaka eyi hati: “Wa kaili owelema, cilo puãi vucinyi vu Ñala. Endaendi ndomãla vocinyi. Momo epako liocinyi li sangiwa vovina viosi viwa, kuenda haivio viesunga haivio viocili.” (Va Efeso 5:8, 9) Nda tua ecelela okuti omuenyo wetu u songuiwa locinyi ci tunda ku Yehova, tuka kuata elavoko lio kovaso, kuenda tuka kuatisavo vakuetu tu lisungue lavo. Omo liaco, eci tu linga apongoloko aco, ci sanjuisa calua utima wa Yehova!—Olosapo 27:11.
13. Ndamupi tu pondola oku lekisa olopandu vietu ku Yehova omo liocinyi caye? Pole, nye tu sukila oku linga oco tu kuame onjila yaco?
13 Tu eca olopandu lesanju omo liomuenyo tu kasi loku ambata cilo lekuatiso liocinyi ci tunda ku Yehova. Kuenje, cosi tua lilongisa Vembimbiliya tu ci longisavo ku vakuepata lietu, lakamba kuenda ava tu lisungue lavo. (Mateo 5:12-16; 24:14) Oku kunda kuetu lovituwa vietu viwa ku pondola oku eca uvangi ku vana okuti ka va yongola oku yevelela kesapulo lietu. Upostolo Paulu wa lombolola hati: “Seteki oku kũlĩhisa ovina vi sanjuisa Ñala. Ko ka iñili vongongela yovilinga viowelema ka vimi apako, puãi vi situluli loku vi nena kutanya.” (Va Efeso 5:10, 11) Tu sukila oku kuata epandi liocili poku kuatisa vakuetu oku tunda vowelema, oco va tualiwe vocinyi. Ca velapo vali enene ceci okuti, tu sukila oku lekisa ohenda ku vakuetu, kuenda oku lekisa onjongole yocili yoku va longisa ocinyi cocili oco va tambule ekuatiso lienda ño hũ.—Mateo 28:19, 20.
Lunguka Lolonjanjo Viocinyi
14. Kueci catiamẽla kocinyi, elungulo lipi tu sukila oku yevelela?
14 Omanu vana va siata oku endela vokalunga kuteke, eci va mõla ocinyi, kokuavo ci lomboloka ekuatiso liocili. Kosimbu, kofeka yo Inglaterra omanu vakuakuenda lovimbaluku luteke, va enda loku sanga ondalu ya siakãliwa kovawe a kasi kohulo kuenda vokati ko kalunga oco yi va lekise oku va tilila nda okuti va sangiwa lehunguhungu liofela vokalunga. Vakuakuendisa ovimbaluku va kuatisiwa locinyi condalu oco ci va lekise ocitililo ca sunguluka. Pole, ondalu hayosiko ya kala ndondimbukiso yocitililo. Momo ondalu yimue ya kala ndociliva okuti yi pondola oku va tuala kolofa. Ndaño okuti vakuavimbaluku vimue va enda loku sanga ocitililo, pole ovimbaluku vialua via enda loku yapuisiwa londalu yaco kuenda oku li tusula vovawe. Kuenje vana va siakãla ondalu yaco, va nyana ovikuata viavo. Voluali lulo luovitangi, tu sukila oku lunguka oco ka tuka kuame ocinyi cina ci pondola oku nyõla ekalo lietu kespiritu. Omo liaco, tua siata oku tambula elungulo liokuti, “Satana o liluvikiya ndungelo wocinyi.” Handi vali, omanu vaye oku kongelamo vana va tomba Suku, va linga “olondingupange vie yuka elimbi,” vina “vi liluvikiya ndoloñuatisi viesunga.” Nda tua tava kovilongua viaco viesanda, ekolelo lietu Kembimbiliya okuti olio Ondaka yocili ya Yehova, lika hongua, kuenda ka tuka lekisa vali ekolelo.—2 Va Korindo 11:13-15; 1 Timoteo 1:19.
15. Nye cika tu kuatisa oco tuamameko loku endela vonjila yi tuala komuenyo?
15 Ukualosamo wa soneha hati: “Ondaka yove oyo ovela yolomai viange, haiyo ocinyi cokonjila yange.” (Osamo 119:105) Ocili okuti, ‘onjila ya sukatela yi tuala komuenyo,’ yi kuete ocinyi ci tunda ku Yehova Suku ukuacisola, una ‘o yongola okuti omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wocili oco va popeliwe.’ (Mateo 7:14; 1 Timoteo 2:4) Nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya tu sangako eteyuilo lioku pandikisa oco ka tuka yapukile vonjila yina yi tuala vowelema. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku, kuenje vi silivila oku longisa, loku lungula, loku pindisa, loku ikisa esunga.” (2 Timoteo 3:16) Osimbu tuamamako loku kula kespiritu, tu longisiwa Londaka ya Suku. Handi vali, tu pondola oku kuatisiwa locinyi Condaka ya Suku, okuti ci pisa ovisimĩlo vietu vĩvi, ale pamue tu sukila epindiso liakulu vekongelo vakuacisola. Cimuamue haicovo okuti, tu sukila oku kuama ovina vi tu pamisa kuenda lumbombe wocili tu tava kelungulo lia sunguluka oco tu kuame onjila yi tuala komuenyo.
Sanjukila Oku Endela Vocinyi
16. Ndamupi tu pondola oku lekisa olopandu vietu omo liocinyi ci tunda ku Yehova?
16 Ndamupi tu pondola oku lekisa olopandu vietu omo liocinyi Yehova a tu pongiyila? Kelivulu lia Yoano kocipama 9, ku tu lomboluila okuti, eci Yesu a sakula ulume umue wa citiwa lupeke, eye wa vetiyiwa oku lekisa esanju liocili. Ndamupi? Eye weya oku tava okuti Yesu eye Omõla a Suku, kuenda wa sapuila omanu okuti Yesu eye ‘uprofeto.’ Lepandi liocili, eye wa vetela evelo vana va setekele oku tomba ovikomo via Yesu. (Yoano 9:17, 30-34) Upostolo Petulu wa tukula olombuavekua viatiamẽla kekongelo Liakristão hati, ‘ofeka yi kola.’ Momo lie? Momo okuti, ovituwa viavo vi kasi nda vina viulume wa citiwa omeke okuti noke weya oku sakuiwa. Ovo va lekisa esanju liocili ku Yehova momo eye Oñuatisi yavo poku ‘lekisa kuavo ovilinga vi komohĩsa via una wa vopa vowelema, noke wa va tuala vocinyi ci komohĩsa.’ (1 Petulu 2:9; Va Kolosai 1:13) Omanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va kasivo loku eca olopandu viavo. Kuenda va kasi loku kuatisa akamba vavo olombuavekua kupange woku kundila omanu esapulo lia Yehova ‘li komohĩsa.’ Hesumũlũhokuolio Suku a eca komanu ka va lipuile!
17, 18. (a) Ocikele cipi omunu lomunu a kuete? (b) Loku kuama ongangu ya Timoteo, nye etu Tuakristão tu kuete oku yuvula?
17 Oku kuata utima u lekisa olopandu kocinyi, ci tu kuatisa cocili. Ivaluka okuti, lomue pokati ketu wa citiwa lukũlĩhĩso wocili. Vamue eci va lilongisa ocili va linga ale akulu, noke veya oku limbuka okuti, ocinyi ka ci setekiwa lowelema. Vakuavo va citiwa lolonjali vina okuti vi lilongisa ale ondaka ya Suku. Kokuavo nda ka ca tĩlile oku endela vocinyi. Umue Ombangi ya Yehova okuti eci a citiwa olonjali viaye via kala ale oku vumba Yehova, wa popia hati, wa pita otembo yalua oco a kuate elomboloko liatiamẽla kocili eye a lilongisa tunde vutila. (2 Timoteo 3:15) Cikale amalẽhe ale akulu, vosi yetu tu sukila oku eca olopandu ku Yehova una wa siata oku tu situluila ocili.
18 Umalẽhe Timoteo, wa longisiwa ‘ovisonehua vi kola’ tunde vutila. Pole, eye wa likolisilako calua kupange waye woku kunda, kuenda eci cokuatisa oku linga Ukristão umue wa loñoloha. (2 Timoteo 3:15) Noke, weya oku kuatisa upostolo Paulu kupange waye woku kunda, una wo vetiya hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.” Omo liaco, vosi yetu tu kuami ongangu ya Timoteo okuti, tu yuvula oku linga cimue ci tu kutisa osõi, ale cina ci kutisa osõi Yehova.—2 Timoteo 2:15.
19. (a) Ndeci Daviti a linga, nye vosi yetu tu sukilavo oku popia? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
19 Tu kuete esunga lioku sivaya Yehova, una wa tu ĩha ocinyi cocili. Ndeci Soma Daviti a linga, etu tu pondola oku popia hati: “Ocili ove wuvela yange, a Yehova. Suku yange o nuila vowelema.” (2 Samuele 22:29) Pole, tu sukila oku yuvula owesi oco ka uka tu tuale vali vowelema muna tua yovuiwa. Omo liaco, ocipama cikuãimo cika tu kuatisa oku limbuka ndomo tu pondola oku velisapo ocili Cembimbiliya komuenyo wetu.
Nye wa Lilongisa?
• Ndamupi Yehova a siata oku eca ocinyi cespiritu?
• Ovitangi vipi viowelema wespiritu via tu ñuala etaili?
• Nye ci koka ohele tu sukila oku yuvula?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa olopandu vietu omo liocinyi cocili tua tambula?
[Elitalatu kemẽla 23]
Yehova eye ono yocinyi ciletiwe lovaso etu kuenda ocinyi cespiritu
[Elitalatu kemẽla 25]
Ndomo Yesu a sakula ulume omeke naito la naito, eye o tu kuatisavo oku tunda vupeke wespiritu