Lekisa Ocisola Lesumbilo Poku Lava Elimi Liove
“Ene vosi, omunu lomunu a sole ukãi waye ndeci a lisole eye muẽle. Ukãi layevo a sumbile veyaye.”—VA EFESO 5:33.
1, 2. Apulilo api olohueli vi sukila oku linga, kuenda momo lie?
SOKOLOLA ndeci okuti, wa tambula ombanjaile yimue yi kasi vokasia. Pole, kilu liokasia yaco va sonehako hati: ‘Yambatiwe Lutate.’ Nye o sukila oku linga lokasia yaco? Ocili okuti, ove o sukila oku yambata lutate. Nye ci popiwa catiamẽla kombanjaile yolohuela?
2 Noemi ukãi umue ocimbumba wa kala ko Isareli, wa sapuilile Arape la Ruti hati: “Yehova o muisi olonjo kavali kene, u onjo yaye lulume waye, u onjo yaye lulume waye.” (Ruti 1:3-9) Catiamẽla kukãi wa sunguluka, Embimbiliya li popi hati: “Onjo lukuasi ovio ocipiñalo colosekulu, puãi ukãi o kuete olondunge eye wa eciwa la Yehova.” (Olosapo 19:14) Nda ove u hueli, o sukila oku tenda omunu wa likuela laye ndombanjaile yimue ya tunda ku Suku. Ombanjaile yaco wa siata oku yi tata ndati?
3. Elungulo lipi lia Paulu olohueli vi sukila oku pokola?
3 Paulu poku sonehela Akristão vo kocita catete, wa popia hati: “Ene vosi, omunu lomunu a sole ukãi waye ndeci a lisole eye muẽle. Ukãi layevo a sumbile veyaye.” (Va Efeso 5:33) Tu konomuisi ndomo ulume lukãi waye va pondola oku pokola kelungulo eli liatiamẽla koku sapela.
Lunguka ‘Lelimi’ Liove
4. Elimi li pondola ndati oku sanjuisa ale oku sumuisa vakuetu?
4 Tiago wa lombolola okuti, elimi “lie yuka owule u koka okufa,” kuenda “ka li puyuka oku sovola evĩho.” (Tiago 3:8) Eye wa kũlĩhĩle okuti, omunu wosi ka likandangiya poku vangula, o linenela ovitangi. Tiago wa kũlĩhĩlevo olusapo Luembimbiliya lu popia hati, olondaka viosi omunu a popia okuti ka sokolola vali, via “soka ndoku toma kuosipata.” Noke olusapo luaco luamisako hati, ‘elimi liukualondunge puãi li sakula.’ (Olosapo 12:18) Olondaka tu vangula, vi kuete unene wa lua. Citava okuti, vi valula vakuetu ale vi va sakula. Anga hẽ, olondaka viove vi sanjuisa ale vi sumuisa ukuene wa likuela laye? Nda wo pulisa cimue, oku tambulula ndati?
5, 6. Nye ca siata oku tateka omanu vamue oku likandangiya koku vangula olondaka vĩvi?
5 Nda ombangulo yove ya siata oku valula ukuene wa likuela laye, o sukila oku likolisilako oku pongolola ocituwa cove coku vangula. Momo lie? Catete, momo okuti ka tua lipuile. Ekandu tua piñala, li tu vetiya lika oku sima ovina ka via sungulukile kuenda oku kuata ocituwa cĩvi coku vangula la vakuetu. Ndonge Tiago wa popia hati: “Nda umue ka lueya leci a popia, eye omunu wa pua eko, haeye o tẽla oku kapa olelia ketimba liosi.”—Tiago 3:2.
6 Ekalo liepata omunu a kulila, li pondolavo oku pongolola ocituwa caye poku vangula. Omanu vamue va kulila vepata lina okuti olonjali viavo via kala “vakuamanya, . . . haivo ka va tẽla oku likandangiya, va linga olongangala.” (2 Timoteo 3:1-3) Omãla vana va citiwila vepata li kuete ovituwa evi, eci va linga akulu, va kuatavo ovituwa viaco. Oku kuata elomboloko liovina evi, ci tu kuatisa oku limbuka esunga lieci omanu vamue ka va tẽlela oku likandangiya oku vangula olondaka vĩvi.
‘Imbapo Alundi Osi’
7. Ondaka Petulu a popia hati, ‘imbapo alundi osi,’ yi lomboloka nye?
7 Oku popia olondaka vĩvi lomunu wa likuela laye, ci lekisa ekambo liocisola lesumbilo. Eli olio esunga lieci upostolo Petulu a vetiyila Akristão oku ‘imbapo alundi osi.’ (1 Petulu 2:1) Kelimi lio Helasi ondaka ‘alundi,’ yi lomboloka ‘upopi woku sepula vakuetu.’ Yi lombolokavo oku ‘savula omunu lolondaka vĩvi.’ Olondaka evi vi lekisa ciwa ohele yoku vangula olondaka vĩvi.
8, 9. Nye ci pondola oku iyilila kolondaka vĩvi? Momo lie olohueli vi sukilila oku yuvula olondaka viaco poku sapela?
8 Omunu wosi ukuakupopia olondaka vĩvi, pamue ka limbuka ohele yaco. Pole, sokolola eci cipita lulume ale lukãi ohueli eci a vangula olondaka vĩvi komunu a likuela laye. Oku popia ulume wove ale ukãi wove hati, wa seluka, ucisiãi, ale o kuete ocipululu, ci lekisa okuti, ekalo liomuenyo waye liatiamẽla lika kovituwa evi. Olondaka viaco vi valula ukuene. Nye ci popiwa catiamẽla koku luluviya oku lueya kuomunu wa likuela laye? Vamue va siata oku popia kalume vavo ale kakãi vavo hati: ‘Olonjanja viosi wa siata oku cilua. Lalimue eteke wa ndi yevelile.’ Olondaka evi, vi wengula onyeño yomunu. Kuenje omunu va sapuila olondaka viaco, ka tẽla oku eca etambululo liwa.—Tiago 3:5.
9 Ombangulo yosi yeyuka olondaka vĩvi, yi nena esumuo. Kuenda yi koka ovitangi volohuela. Elivulu Liolosapo 25:24 li popia hati: “Ca velapo oku yotaila pevindi liolusoka luonjo, vonjo yinene lukãi o yenja yenja hamoko.” Olondaka evi vi tiamisiwilavo kulume ukualonamalala. Oku livanguisa olondaka vĩvi, ku nyõla ukamba pokati kolohueli. Noke ulume ale ukãi o fetika oku sima okuti, ukuavo ko sole vali. Omo liaco, olohueli vi sukila oku lava elimi liavo poku vangula. Oco hẽ, vi ci linga ndati?
‘Lava Elimi Liove’
10. Momo lie oku lava elimi lietu ku kuetele esilivilo?
10 Elivulu lia Tiago 3:8, li popia hati: “Elimi, . . . lomue omunu o tẽla oku li pokuisa.” Ndeci omunu endela kocimbulu a sukila oku ci songuila lukolo posingo, haico catiamẽla kelimi lietu. Tu sukila oku likandangiya poku vangula. Embimbiliya li popia hati: “Nda umue wa soka hati, ndukuetavo, puãi ka kapi olelia kelimi liaye, kuenje o kembisa utima waye, etavo liomunu waco liesanda.” (Tiago 1:26; 3:2, 3) Olondaka evi vi lekisa okuti, elimi lietu li kuete esilivilo liocili. Olio li pondola oku pamisa ale oku nyõla ukamba wetu lomunu tua likuela laye. Kuenda li pondolavo oku pamisa ale oku nyõla ukamba wetu la Yehova.—1 Petulu 3:7.
11. Olohueli vi pondola ndati oku yuvula onjuela pokati kavo?
11 Olohueli, vi sukila oku kuata olondunge vioku sapela ciwa lomunu va likuela laye. Nda ombangulo yimue ya katula onjuela, seteki oku tulumũla ocitangi caco. Kũlĩhĩsa ocitangi ca pitile pokati ka Isake lukãi waye Rebeka, ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liefetikilo 27:46–28:4. Elivulu eli li popia hati: “Rebeka yu wa popia la Isake hati: Omuenyo wange wa ñuma omo ñasi lakãi vaco va Hiti. Yakoba nda layevo o kuela ukãi u Hiti okuti ukuafeka yilo ndava, omuenyo wange u sumũluha ndati?” Ka kuli uvangi u lekisa okuti, Isake wa tambulula ukãi waye lonyeño. Eye, wa tuma omõlavo Yakoba oku ka sandiliya ukãi umue okuti ufendeli wa Suku. Momo ka yonguile okuti ukãi wa Yakoba o nena vali esumuo ku Rebeka. Nda pokati kene peya etatamiso limue, tiamisila utima wove koku tetulula ocitangi caco kuenda yuvula oku vetela evelo ukuene. Nda o yongola oku popia hati: ‘Lalimue eteke o sokiya otembo yoku kala lame,’ popia ndoco: ‘Ndi yongola okuti, tu sokiya otembo yalua yoku kala pamosi.’ Kuka vetele evelo ukuene. Pole, tetulula ño ocitangi caco. Yuvula ovisimĩlo vioku konomuisa u o kuete ekandu. Elivulu lia Va Roma 14:19, li popia hati: “Tu kuami ovina vi koka ombembua haivio vi koka utima woku likuatisa pokati.”
Yuvula ‘Ocikumbiti Lonyeño Kuenda Ekaka’
12. Ovina vipi tu sukila oku likutilila oco tu lave elimi lietu, kuenda momo lie?
12 Voku lava elimi, mua kongela ovina vialua okuti, oku lunguka lika lolondaka tu popia ci sule. Olondaka tu popia, vi lekisa eci ci kasi vutima wetu. Yesu wa popia hati: “Omunu wa sunguluka, kukuasi uwa wutima waye upopako evi viwa, puãi omunu wa vĩha kukuasi waye wa vĩha upopako evi via vĩha, momo eci ce yuka vutima haico omẽla u popia.” (Luka 6:45) Oco tu lave elimi lietu, tu sukila oku likutilila ndeci Daviti a linga. Eye wa popia hati: “[Nyihe] utima u yela, a Suku. Kapa vokati kange espiritu liokaliye liesunga.”—Osamo 51:10.
13. Ocikumbiti, lonyeño, kuenda ekaka,’ vi vetiya ndati omunu oku vangula olondaka vĩvi?
13 Paulu wa vetiya Akristão voko Efeso oco va yuvule ombangulo ka ya sungulukile kuenda olondaka vĩvi. Pole, va sukilile oku kũlĩhĩsa eci ca nena ocitangi caco. Eye wa popia hati: “Ocikumbiti lonyeño lekaka kuenda onjuela lusokui locipombo, viosi vimbipo.” (Va Efeso 4:31) Kũlĩhĩsa okuti, osimbu Paulu ka tukuile “onjuela lusokui,” wa tukula “ocikumbiti, lonyeño, kuenda ekaka.” Oku seleka onyeño, kua siata oku vetiya omunu oku vangula olondaka vĩvi. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ nda siata oku kuata ocikumbiti, lekaka vutima wange? Ale ndukuanyeño?’ (Olosapo 29:22) Nda o kuete ovituwa viaco, likutilila ku Yehova. Eye oku kuatisa oco o yule ocitangi caco, kuenda oku likandangiya konyeño. Osamo 4:4, yi popia hati: “Kali lonyeño, puãi ko ka lingi ekandu. Sokololi lovitima viene eci vu kasi povola. Tulumuhi.” Nda wa limbuka okuti ku tẽla oku likandangiya, kuama elungulo lielivulu Liolosapo 17:14, li popia hati: “Liwekipo osimbu okuliyenja ka kua fetikile.” Litepa lomunu waco osimbu onyeño ka ya wengukile.
14. Oku soleka onyeño ku nena nye volohuela?
14 Ka ca lelukile oku liyaka lonyeño kuenda ekaka. Capiãla enene nda onyeño yaco lekaka yi tunda kocituwa Paulu a tukula hati, “ocikumbiti.” Ondaka yo Helasi Paulu a tukula, yi lomboloka ocituwa ‘coku seleka onyeño okuti omunu ka yongola oku lisunguluisa lukuavo.’ Citava okuti pamue ulume lukãi waye va li kuatela onyeño vokuenda kuotembo yalua omo liondaka yimue. Nda ka va lisunguluisile lonjanga, ovitangi viavo viamamako. Kuenje ocisola cavo ci fetika oku tepuluka. Pole, oku soleka onyeño ka ku kuete esilivilo. Ovina via pita, ka citava okuti, vi tumbuluiwa vali. Omunu va lueyela nda wa ecela ukuavo, ci kuatisa calua. Momo ocisola “ka ci patekela onyeño.”—1 Va Korindo 13:4, 5.
15. Nye ci pondola oku kuatisa vana va sole oku popia olondaka vĩvi oco va yuvule ocituwa caco?
15 Nye o sukila oku linga nda vepata wa kulila, va vangula lika lonyeño kuenje ove wa piñala ocituwa caco? O pondola oku siapo ocituwa caco. Ove wa siata ale oku likandangiya kovina vialua vĩvi wa lingaile kosimbu. Kuenje ku yongola vali oku vi pitulula. Cimuamue haico catiamẽla koku vangula kuove. Ovina vipi o sukila oku likandangiya oku popia? Anga hẽ, o tẽla oku likandangiya osimbu vomẽla wove ka mua tundile ondaka yĩvi? O sukila oku pokola kolondaka vielivulu lia Va Efeso 4:29, li popia hati: “Vovimẽla viene ka mu ka tunde ombangulo yĩvi.” Oco o pokole kolondaka evi, o sukila oku ‘lula omunu wale lovilinga viaye vĩvi. Kuenje o wala omunu wokaliye, una o kasi oku tumbuluiwa lukũlĩhĩso wokaliye okuti o setahãla Ululiki waye.’—Va Kolosai 3:9, 10.
Oku Sapela Pokolika, ci Kuete Esilivilo
16. Momo lie oku yuvula oku sapela lukuanjo yove, ku kokela ovitangi?
16 Nda ulume ale ukãi o tata lãvi ukuavo a likuela laye, okuti ka yongola oku sapela laye, pokati kavo ka pa kala ombembua. Oku sepula omunu wa likuela laye lovisimĩlo vioku u kangisa, ka ci tetulula ovitangi. Pole, ci nena lika esumuo. Momo ekangiso liaco li tunda koku seleka onyeño. Oku yuvula oku sapela lukuanjo yove, ku tateka oku tetulula ovitangi vi kasi pokati kene. Ukãi umue wa popia hati: ‘Ame lulume wange eci tu fetika oku sapela, ka tu ivaluka vali ovitangi via pita osimbu.’
17. Nye olohueli vi sukila oku linga eci vi liyaka lovitangi?
17 Nda pokati kolohueli pali ovitangi, pamue ka ci leluka oku vi tetulula. Elivulu Liolosapo 15:22, li popia hati: “Nda ka pali alungulo, ovina vi sokiyiwa vi nyõleha. Nda olondunguli via lova ovina vi pita ciwa.” Omo liaco, sandiliya otembo yoku tumãla lomunu wa likuela laye kuenda oku sapela catiamẽla kovitangi viaco. Yevelela lutate olondaka viaye loku kuata elomboloko. Nda wa limbuka okuti, ovitangi viamamako, sandiliya ekuatiso liakulu vekongelo. Ovo va kuete ukũlĩhĩso Wembimbiliya. Kuenda va kũlĩha ndomo olonumbi viaco vi kuamiwa. Akulu vekongelo, va kasi “ndocivundilo coku tila ofela pamue ndocipundo coku tila ombela.”—Isaya 32:2.
O Pondola Oku Yula Uyaki Woku Pokuisa Elimi
18. Uyaki upi Paulu a tukula kelivulu lia Va Roma 7:18-23?
18 Ka ca lelukile oku pokuisa elimi lietu. Kuenda ka ca lelukilevo oku likandangiya kovilinga vietu. Paulu poku lombolola ovitangi a liyaka lavio, wa popia hati: “Nda kũlĩha okuti, vokati kange okuti vetimba liange, ka muli cimue ciwa. Oku . . . linga ciwa nda ndi ci tẽla, puãi oku ci linga, oco si tẽla. Momo, eci ciwa njongola oku linga, si ci lingi, puãi eci cĩvi si yongola oku linga, oco ndinga. Oco, nda ndinga eci si yongola oku linga, hameko ndi ci linga, te ekandu li kasi vokati kange olio li ci linga.” Omo ‘liekandu li kasi vetimba lietu,’ ca leluka oku yapuisiwa lelimi kuenda oloñei vietimba. (Va Roma 7:18-23) Pole, lekuatiso lia Yehova, tu pondola oku yula uyaki waco.
19, 20. Ongangu ya Yesu yi kuatisa ndati olohueli oku lava elimi liavo poku vangula?
19 Omanu vana va likuetele ukamba kuenda ocisola haivo va lisumbila, ka va kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Kuenda ka va livanguisa olondaka vĩvi. Ivaluka ongangu Yesu a sia yatiamẽla kondaka eyi. Vomẽla waye lalimue eteke mua tundile olondaka vĩvi poku sapela lolondonge viaye. Kuteke wa sulako womuenyo waye palo posi, olondonge viaye via lihoya pokati. Momo via yonguile oku kũlĩha u wa velapo pokati kavo. Pole, Yesu ka va temelele. (Luka 22:24-27) Embimbiliya li popia hati: “Ene alume, soli akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo, kuenje wa li liecela.”—Va Efeso 5:25.
20 Nye ci popiwa catiamẽla kukãi? Eye o sukilavo oku ‘sumbila ulume waye.’ (Va Efeso 5:33) Ukãi wosi wa sumbila ulume waye, ko sepula lolondaka vĩvi. Upostolo Paulu wa popia hati: “[Ndi yongola] okuti, vu limbuka okuti utue wulume Kristu, utue wukãi ulume waye, utue wa Kristu Suku.” (1 Va Korindo 11:3) Akãi, va sukila oku pokola kalume vavo ndeci alume va pokola ku Kristu. (Va Kolosai 3:18) Ocili okuti omanu ka va pondola oku kuama ciwa ongangu ya Yesu. Momo ka va lipuile. Pole, nda olohueli via likolisilako oku “kuama volomãhi viaye,” vi pondola oku yula uyaki woku pokuisa elimi.—1 Petulu 2:21.
Nye Tua Lilongisa?
• Elimi li pondola ndati oku nyõla olohuela?
• Momo lie ka ca lelukilile oku lava elimi poku vangula?
• Nye ci tu kuatisa oku lava elimi lietu?
• Nye o sukila oku linga eci o liyaka lovitangi volohuela?