OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/9 kam. 8-12
  • Ove Hẽ O Kasi Oku Molehĩsa Ulamba Wa Suku?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ove Hẽ O Kasi Oku Molehĩsa Ulamba Wa Suku?
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ndomo Akristão va Molehĩsa Ulamba wa Suku
  • Lomue o Tateka Omanu va Suku
  • Oku Pandikisa Lekuatiso Lia Yehova
  • Yehova Ivaluka Upange Wetu
  • O Kasi hẽ Oku Molẽhisa Ulamba wa Yehova?
    Utala Wondavululi—2012
  • Akristão Va Molehĩsa Ulamba Wa Yehova
    Utala Wondavululi—2005
  • Ku Ka Ecelele Okuti Cimue Ci Ku Tateka Oku Tambula Ulamba
    Utala Wondavululi—2013
  • “Telisa Ocikundi Cupange Wove”
    Utala Wondavululi—2004
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2005
w05 1/9 kam. 8-12

Ove Hẽ O Kasi Oku Molehĩsa Ulamba Wa Suku?

“Etu . . . tu molehĩsa ulamba wa Yehova ndolumuĩlo.”​—⁠2 VA KORINDO 3: 18.

1. Nye Mose a mola kuenda nye ca pita laye noke?

ECI Mose a kala Komunda Sinai, wa mola ocina cimue ci komõhisa. Eye wa mola ulamba wa Yehova okuti, lomue omunu wa kuatele esumũlũho lioku u mola. Pole, Mose ka muile Yehova. Momo lomue o mola ocipala ca Suku okuti o kala vali lomuenyo. Yehova wo sitikila ocipala caye ‘leka’ kuenje wa tuma ungelo oco a vangule laye. Noke wa ecelela okuti Mose o mola ocindekaise culamba waye. Embimbiliya li lombolola ulandu waco hati: “Eci Mose a loka komunda Sinai . . . ocipala caye ca nina omo a kala loku vangula la [Yehova].”​—⁠Etundilo 33:18–34:​7, 29.

2. Nye upostolo Paulu a popia catiamẽla Kakristão va molehĩsa ulamba wa Suku?

2 Sokolola ndeci okuti ove o kasi Komunda Sinai la Mose. Kuenda wa mola ulamba wa Yehova loku yeva ondaka yaye. Noke wa kuata esumũlũho lioku tunda Komunda yaco kumue la Mose kapitiya Kocihandeleko. Nye nda wa yeva vutima wove? Ove hẽ wa kũlĩha okuti, Akristão vocili va kasi oku molehĩsa ulamba wa Yehova? Ovo va kasi oku ci linga lonjila yimue okuti, ka yi sokisiwa leci Mose a linga. Uvangi waco u sangiwa vukanda umue Paulu a soneha. Eye wa lombolola okuti, Akristão olombuavekua ‘va molehĩsa ulamba wa Yehova ndolumuĩlo.’ (2 Va  Korindo 3:​7, 8, 18) Akristão vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va molehĩsavo ulamba wa Yehova.

Ndomo Akristão va Molehĩsa Ulamba wa Suku

3. Ukũlĩhĩso wetu watiamẽla ku Yehova wa litepa ndati lowu wa Mose?

3 Ndamupi tu molehĩsa ulamba wa Yehova? Etu ka tua la mola Yehova kuenda ka tua la yeva ondaka yaye ndeci ca pita la Mose. Pole, tu kuete ukũlĩhĩso walua watiamẽla ku Yehova okuti wa Mose u sule. Momo Mesiya wa molẽha lika palo posi eci pa pita 1.500 kanyamo noke yoku fa kua Mose. Handi vali, Mose ka kũlĩhĩle ndomo Ocihandeleko ceya oku tẽlisiwa ku Yesu una wa fila omanu vosi oco a va yovole kekandu kuenda koku fa. (Va Roma 5:​20, 21; Va Galatia 3:​19) Omo liaco, Mose ka kuatele ukũlĩhĩso walua watiamẽla kocipango ca Yehova. Kuenda ka kuatelevo elomboloko liokuti, Usoma wa Mesiya owo uka nena Oluali Luokaliye. Ocili okuti, lalimue eteke tua muile ulamba wa Yehova. Pole, tu kuete elomboloko liaco omo liukũlĩhĩso wondaka Yaye. Handi vali, lalimue eteke tua yevele ondaka ya Yehova vonduko yungelo. Pole, lekuatiso Liembimbiliya, tua kũlĩha ovina vialua viatiamẽla kelongiso lia Yesu kuenda kupange waye woku kunda.

4. (a) Ndamupi Akristão olombuavekua va molehisa ulamba wa Yehova? (b) Omanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi va molehĩsa ndati ulamba wa Yehova?

4 Akristão ka va molehĩsa ulamba wa Yehova poku nina kocipala cavo. Pole, eci va kundila omanu catiamẽla kekalo lia Yehova kuenda kocipango caye, ovipala viavo vi nina. Catiamẽla koloneke vilo, uprofeto Isaya wa popele okuti, omanu va Suku vaka “sapuila vakualofeka ulamba Waye.” (Isaya 66:​19) Handi vali, kelivulu lia 2 Va  Korindo 4:​1, 2, tu tangako ndoco: ‘Omo tu kasi lupange ulo tu yuvula ovina vi kutisa osõi levi viatutu ãvi. Tu likala oku pengisa ondaka ya Suku. Puãi tu yongola oku koleliwa lomanu vosi kovaso a Suku omo tu kundila omanu vosi ondaka yocili.’ Paulu wa tiamisila olondaka evi Kakristão olombuavekua okuti ‘oloñuatisi viocisila cokaliye.’ (2 Va  Korindo 3:⁠6) Cimuamue haico ca siata oku linga olomeme vikuavo vina vi kuete elavoko lioku kala palo posi. Momo vupange wavo mua kongelavo oku molehĩsa ulamba wa Yehova poku lekisa ovituwa viwa. Omo liaco, vosi yetu tu kuete ocikele coku molehĩsa ulamba wa Yehova Suku Tõlo.

5. Ekalo lietu liwa kespiritu lieca uvangi we?

5 Koloneke vilo olondaka viwa Viusoma vi kasi oku kundiwa voluali luosi ndomo Yesu a ci popele. (Mateo 24:​14) Omanu vakualofeka viosi, vakuapata osi, kuenda vakualimi osi, va kasi oku tava kolondaka viaco. Kuenje va siata oku siapo ovituwa vĩvi viomuenyo wavo oco va linge ocipango ca Suku. (Va Roma 12:2; Esituluilo 7:⁠9) Ovo va kuãi ongangu Yakristão vatete okuti, ka va liwekapo oku vangula ovina va mola levi va yeva. (Ovilinga 4:​20) Cilo, voluali mu sangiwa eci ci pitahãla olohuluwa epandu komanu va kasi oku molehĩsa ulamba wa Suku. Ove hẽ wa kongeliwavo ketendelo liomanu vaco? Ekalo liwa liomanu va Yehova lieca uvangi wokuti, Eye o kasi oku va sumũlũisa kuenda oku va teyuila konepa yespiritu. Unene wespiritu liaye wa siata oku muiwa eci tu lambalaliwa lovanyali vetu. Kaliye tu konomuisi esunga lieci tu kuetele espiritu lia Yehova.

Lomue o Tateka Omanu va Suku

6. Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo lutõi poku eca uvangi watiamẽla ku Yehova?

6 Sokolola ndeci okuti, olonganji via ku vilikiya kombonge oco o pise ondingaĩvi yimue. Pole, ove wa kũlĩha okuti, ondingaĩvi yaco yi kuete ocisoko cimue ca kemãla. Kuenda ocisoko caco ci kuete unene woku ku tateka okuti, ku situlula evĩho liondingaĩvi yaco. Oco o pise ondingaĩvi yaco, o sukila oku kuata utõi kuenda oku kolela okuti olonganji vi pondola oku ku teyuila kokuaye. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu Tuakristão. Eci tu eca uvangi watiamẽla ku Yehova locipango caye, tu kasi oku pisa Satana. Kuenda tu kasi oku situlula uhembi waye una a siata oku yapuisa lawo oluali luosi. (Yoano 8:44; Esituluilo 12:⁠9) Omo liaco, tu sukila oku kuata utõi kuenda oku kolela okuti, Yehova o pondola oku tu teyuila poku eca uvangi waco.

7. Ndamupi Satana a siata oku yapula omanu? Olonjila vipi a siata oku kuama?

7 Yehova eye Wavelapo koluali luosi. Unene waye ka u sokisiwa lunene wa Satana. Omo liaco, tu sukila oku kuata ekolelo liokuti Yehova o teyuila omanu vana va litumbika kokuaye. (2 Asapulo 16:⁠9) Satana eye ombiali yolondele haeye ombiali yoluali lulo. (Mateo 12:​24, 26; Yoano 14:​30) Omo okuti, wa imbiwa kilu lieve ‘lonyeño yalua,’ cilo wa siata oku lambalala omanu va Yehova oco va liwekepo oku kunda. Handi vali, wa siatavo oku yapula omanu poku va vetiya oku kuama ovituwa violuali luna eye a viala. (Esituluilo 12:​7-9, 12, 17) Ndamupi a siata oku ci linga? Kuli olonjila vitatu a siata oku kuama.

8, 9. Ndamupi Satana a siata oku yapula omanu lovina violuali? Momo lie tu sukilila oku lunguka poku nõla akamba?

8 Onjila yimue Satana a siata oku kuama yoku yapula Akristão, asakalalo omuenyo. Koloneke vilo via sulako, omanu va linga vakuakusola olombongo, vakuakulisola ovo muẽle kuenda oku sola asanju. (2 Timoteo 3:​1-4) Omanu valua omo liasakalalo omuenyo, ka va kapeleko ‘olondaka viwa tua siata oku kunda. Ovo ka va kuete onjongole yoku lilongisa Ondaka ya Suku. (Mateo 24:​37-​39) Pole, ka tuka eceleli okuti, ovituwa violuali vi tu honguisa kespiritu. Nda tua sola ovokuasi kuenda asanju oluali, tuka tepulula ocisola tu kuetele Yehova.​—⁠Mateo 24:⁠12.

9 Akristão va sukila oku lunguka poku nõla akamba. Soma Salomone wa popia hati: “U endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge, u puãi endaenda laveke o yambuiwa.” (Olosapo 13:​20) Tu sukila oku kuata akamba vana va molehĩsa ulamba wa Suku. Akamba vawa va nena esanju komuenyo. Oku kala la vamanji kolohongele, ci kuete esilivilo. Momo ocisola cavo lekolelo liavo, li tu vetiya oku amamako oku vumba Yehova. Kuenda li pamisa onjongole yetu yoku pandikisa kupange woku kunda.

10. Ndamupi Satana a siata oku sepula omanu va molehĩsa ulamba wa Yehova?

10 Onjila yikuavo Satana a siata oku kuama oco a yapule Akristão, oku suvukiwa lomanu. Eye wa siata oku kuama onjila yaco tunde kosimbu. Eci Yesu a kala palo posi, wa liyakelevo locitangi caco kupange woku kunda. Omanu vo yola epembe, vo sepula, vo fuanguila, kuenda vo siyala. (Marko 5:40; Luka 16:14; 18:​32) Akristão vo kocita catete va liyakelevo lovitangi viaco. (Ovilinga 2:13; 17:​32) Cimuamue haico ci kasi oku pita lomanu va Yehova koloneke vilo. Ndomo upostolo Petulu a ci popia, ovo va siata oku tendiwa ‘ndovaprofeto vesanda.’ Eye wa popia hati: “Koloneke via sulako, kuiya vakuetombo loku tomba, va enda loloñeyi viavo vietimba, vati: Ohuminyo yetukuluko lia Ñala yi kasi pi? Momo, . . . ovina viosi vi kasi ño ndeci via kala tunde kefetikilo lioluali.” (2 Petulu 3:​3, 4) Akristão va siata oku sepuiwa ndolohembi. Omanu ka va kapeleko olonumbi Viembimbiliya. Momo va siata oku sima okuti, viosimbu calua kuenda ka vi kuete vali esilivilo. Esapulo liusoma lia siata oku tendiwa nduveke. (1 Va  Korindo 1:​18, 19) Etu Tuakristão tua siata oku lambalaliwa kosikola, kupange woku sanda eteku, kuenda vepata. Omo liaco, tuamamiko oku molehĩsa ulamba wa Yehova ndeci Yesu a linga ndaño lelambalalo. Momo tua kũlĩha okuti ondaka ya Suku oyo ocili.​—⁠Yoano 17:⁠17.

11. Ndamupi Satana a siata oku kuama elambalalo oco a tateke Akristão?

11 Onjila yikuavo Satana a siata oku yapula layo omanu, elambalalo. Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati: “[Omanu va ko] pakuili kohali kuenje vo wipayi. Vu suvukilua onduko yange lolofeka viosi.” (Mateo 24:⁠9) Etu Tulombangi via Yehova, tua siata oku liyaka lovitangi vialua vielambalalo. Tua kũlĩha olondaka Yehova a popele okuti, pokati komanu vaye lomanu va Satana, paka kala esuvu. (Efetikilo 3:​15) Tua kũlĩhavo okuti, nda tua pandikisa kovitangi tu teyuila uviali wa Yehova. Ukũlĩhĩso waco u tu pamisa oku amamako kupange wa Yehova. Nda tua nõlapo oku molehĩsa ulamba wa Yehova, elambalalo ka li tu tateka oku cilinga.

12. Momo lie tu sukilila oku sanjuka osimbu tu pandikisa kovitangi vielambalalo?

12 Ove hẽ wa siata oku yuvula asanju oluali kuenda oku pandikisa kelambalalo? Nda wa siata oku ci linga, o kuete esunga lioku sanjuka. Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati: “Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi. Sanjuki, yoleli ca lua, momo onima yene kilu ya lua, momo haico va fũkĩlisa ovaprofeto vo liangeli.” (Mateo 5:​11, 12) Omo liaco, epandi liove lieca uvangi wokuti, o kasi oku kuatisiwa lespiritu lia Yehova. Kuenda li kasi oku ku kuatisavo oku molehĩsa ulamba wa Suku.​—⁠2 Va  Korindo 12:⁠9.

Oku Pandikisa Lekuatiso Lia Yehova

13. Nye ci tuvetiya oku pandikisa kupange woku kunda?

13 Ocisola tu kuetele Yehova, olio esunga likuavo lioku molehĩsa ulamba waye. Omanu va siata oku setukula ovilinga viomunu una va sole haeye va sumbila. Pole, etu Tuakristão tu sukila oku setukula ovilinga via Yehova una wa velapo voluali luosi. Yehova omo liocisola caye, wa tuma Omõlaye voluali oco a ece uvangi wondaka yaye kuenda oku yovola omanu kekandu. (Yoano 3:16; 18:​37) Omo liaco, tu yongola okuti omanu va likekembela akandu avo oco va popeliwe. Momo eci oco ocipango ca Yehova. Kuenda eli olio esunga li tu vetiya oku kunda. (2 Petulu 3:⁠9) Onjongole yoku kuama ongangu ya Yehova, yi tu vetiya oku pandikisa loku molehĩsa ulamba waye kupange woku kunda.

14. Ndamupi Yehova a tu kuatisa oku amamako kupange woku kunda?

14 Epandi lioku amamako kupange woku kunda, li tunda ku Yehova. Eye o tu kuatisa lespiritu sandu liaye, locisoko caye, kuenda Ondaka yaye. Yehova eca ongusu ku vana va yongola oku molehĩsa ulamba waye oco vamameko oku pandikisa. Eye o tambulula olohutililo vietu kuenda o tu ĩha olondunge vioku liyaka lovitangi. (Va Roma 15:5; Tiago 1:⁠5) Yehova ka ecelela okuti tu liyaka lovitangi vimue ka tu tẽla oku pandikisa lavio. Nda tua kolela kokuaye, eye oka tu yuluila onjila yoku amamako oku molehĩsa ulamba waye.​—⁠1 Va  Korindo 10:⁠13.

15. Nye ci tu kuatisa oku pandikisa kupange wa Yehova?

15 Epandi lietu kupange woku kunda, lieca uvangi wokuti tu kasi oku kuatisiwa lespiritu lia Yehova. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Sokolola ndeci okuti umue wa ku pinga oco ece ocali olombolo komanu. Eye wa ku sapuila okuti, o sukila oku pesela olombongo viove kuenda oku sandiliya otembo yoku linga upange waco. Pole, noke ove wa limbuka okuti omanu vamue ka va yongola oku tambula olombolo viove. Vakuavo va ku lambalala omo lioku linga upange waco. Anga hẽ okamamako oku linga upange waco ale o liwekapo? Citava okuti o liwepako lupange waco. Pole, catiamẽla koku kunda olondaka viwa, ove wa siata oku linga upange waco vokuenda kuanyamo alua. Kuenda wa siata oku pesela otembo yove lovina vikuavo vioku kuatisa kupange waco. Momo lie? Momo o sole Yehova. Kuenda espiritu liaye lia siata oku ku kuatisa oco wamameko oku pandikisa.

Yehova Ivaluka Upange Wetu

16. Oku pandikisa kupange woku kunda ku tu kuatisa ndati? Upange waco u kuatisavo ndati ava va tu yeva?

16 Upange Wakristão olombuavekua, u kuete esilivilo lialua. (2 Va  Korindo 4:⁠7) Cimuamue haico catiamẽla kupange wolomeme vikuavo. Paulu wa vetiyile Timoteo oco amameko lupange waye. Omo liaco, nda ove wa lekisa ombili kupange woku kunda, ‘oka lipopela ove muẽle, kuenda oka popelavo ava va ku yevelela.’ (1 Timoteo 4:​16) Sokolola elomboloko liolondaka evi. Olondaka viwa o kasi loku kunda, vieca komanu epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui. Handi vali, poku litumbika kupange waco, o kuata ukamba lomanu vana o kuatisa konepa yespiritu. Sokolola esanju oka kuata poku kala lomanu vaco Voluali Luokaliye! Ovo lalimue eteke vaka ivala alikolisilo wa linga poku va longisa Ondaka ya Suku.

17. Momo lie tu popela hati, tu kasi kotembo yimue yi kuete esilivilo komanu vosi?

17 Ove o kasi kotembo yimue yoku linga upange u kuete esilivilo lialua. Olondaka viwa viusoma lalimue eteke vika kundiwa vali voluali lulo lua Satana. Noha koloneke viaye wa mola ndomo oluali lua nyõleha. Eye wa kuatele esanju poku kũlĩha okuti wa tẽlisa ocipango ca Yehova. Momo wa pokola kondaka Yaye poku tunga ocimbaluku. Kuenje wa lipopela eye muẽle kuenda epata liaye. (Va Heveru 11:⁠7) Ove o pondolavo oku kuata esanju liaco. Voluali luokaliye oka sanjuka calua poku ivaluka upange o kasi oku linga koloneke vilo via sulako. Momo oka kũlĩha okuti wa linga ocipango ca Yehova.

18. Ohuminyo yipi Yehova aeca komanu vaye?

18 Tu amamiko oku molehĩsa ulamba wa Suku. Momo upange tu kasi oku linga, tuka u sokolola otembo ka yi pui. Yehova ivalukavo upange waco. Embimbiliya li tu likuminya hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke [cilo]. Oco, tu yongola okuti ene vosi, omunu omunu, vu lekisa ombili yaco oku suisapo elavoko liaco toke kesulilo, okuti, ka vu lingi vakuawesi, puãi vu setukula ava va piñala olohuminyo.”​—⁠Va Heveru 6:​10-12.

O Tambulula Ndati?

• Ndamupi Akristão va siata oku molehĩsa ulamba wa Suku?

• Olonjanjo vipi Satana a siata oku kuama oco a yapule omanu va Suku?

• Uvangi we u lekisa okuti tu kuete espiritu lia Suku?

[Elitalatu kemẽla 9]

Ocipala ca Mose ca molehĩsa ulamba wa Suku

[Elitalatu kemẽla 10]

Tu molehĩsa ulamba wa Suku kupange woku kunda

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link