Lekisa “Ocisola Cove Catete”
“Amamako oku kakatela kueci o kuete.”—ESIT. 3:11, NW.
1, 2. Nye wa yeva vutima eci wa limbuka okuti ovina wa lilongisa viatiamẽla ku Yehova viocili?
OVE HẼ, ivaluka eci wa yeva onjanja yatete catiamẽla kelavoko li komõhisa Yehova a likuminya komanu va pokola kokuaye? Nda kosimbu wa tiamẽlele ketavo likuavo, nye wa yeva vutima eci vaku lomboluila ocipango ca Suku ci sangiwa Vovisonehua, ale ceci va ku lomboluila alongiso ana ka a ku lombolokele? Citava okuti, wa limbuka ndomo wa enda oku kembiwa. Pole, cilo wa sanjuka calua omo lioku kuata elomboloko liondaka ya Suku! Nda wa tekuiwa lolonjali vimue Akristão, anga hẽ, ivaluka esanju wa kuata eci wa limbuka okuti ovina wa lilongisa viatiamẽla ku Yehova viocili, kuenda wa nõlapo oku pokola kolonumbi viaco?—Va Rom. 12:2.
2 Vekongelo o kasi muli vamanji valua va pondola oku ku lomboluila esanju va kuete omo liukamba wavo la Yehova, kuenda olopandu va lekisa omo lioku va kokela kokuaye. (Yoa. 6:44) Esanju liaco, lia va vetiya oku litumbika kupange woku kunda. Handi vali, lia va vetiyavo oku sapula ocisola va kuetele vakuavo. Anga hẽ, wa pitavo lulandu waco?
3. Ocitangi cipi ca kala vekongelo lia va Efeso eci Yesu a va tumisa esapulo limue?
3 Yesu eci a lingila ohundo Akristão vo kocita catete vekongelo lia va Efeso, wa popia eci catiamẽla ‘kocisola cavo catete.’ Ndaño va Efeso va kuatele ovituwa viwa, pole, ocisola va kuatela Yehova ca tepuluka. Omo liaco, Yesu wa va sapuila hati: “Nda kũlĩha ovilinga viove, lupange wove, lepandi liove, lomo ku tẽla oku linala ciwa lolondingaĩvi, puãi wa nyika ava va litukola vati, Tuvapostolo, osimbu havapostoloko, kuenje wa sanga okuti olohembi. Nda kũlĩhavo okuti o kasi lepandi, kuenje o kasi loku kolisako mekonda lionduko yange, loku kava kua kavele. Puãi, ñuete love ondaka yokuti ocisola cove catete wa ci yanduluka.”—Esit. 2:2-4.
4. Momo lie esapulo Yesu a tumisa ku va Efeso li kuetele esilivilo koloneke vilo?
4 Elungulo Yesu a ecele Kakristão voko Efesio kuenda kakongelo akuavo a tukuiwa kelivulu Liesituluilo, lia kuatele esilivilo liocili omo liocitangi ca kala pokati Kakristão olombuavekua okupisa kunyamo wo 1914. (Esit. 1:10) Koloneke vilo, citava okuti, Akristão vamue ka va lekisa ‘ocisola cavo catete’ va kuatelele Yehova kuenda vamanji. Omo liaco, tu kũlĩhĩsi ndomo oku konomuisa kuenda oku sokolola ovolandu vove ci ku kuatisa oku amamako oku kuata ongusu, oku pamisa ocisola cove, lombili wa kuatele tete ku Suku, kuenda kocili catiamẽla kokuaye.
Nye Ciku Vetiya Oku Tava Okuti Ovina wa Lilongisa Viocili?
5, 6. (a) Nye ci pondola oku kuatisa Ukristão oku tava kocili? (b) Nye ca ku vetiya oku tava okuti, ovina Olombangi Via Yehova via siata oku longisa viocili? (c) Nye ci kuatisa omunu oku vokiya ocisola a lekisile tete?
5 Omunu wosi o nõla oku litumbika ku Yehova, tete o sukila oku “limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, [kuenda] ca pua eko.” (Va Rom. 12:1, 2) Eye o ci linga lika poku lilongisa ocili ci sangiwa Vembimbiliya. Ovina vi vetiya omunu oku tava okuti Olombangi Via Yehova vi longisa ocili Condaka ya Suku, via litepa leci omanu vakuavo va tava. Omanu vamue va pongolola lika ovisimĩlo viavo noke lioku tanga onduko ya Suku Vembimbiliya, ale ceci va kuata elomboloko liekalo liava va fa. (Osa. 83:18; Uku. 9:5, 10) Ocisola omanu va Yehova va likuetele pokati, ca siata oku komohisa valua. (Yoa. 13:34, 35) Vakuavo va siata oku komoha omo okuti Olombangi Via Yehova ka vi pangi onepa koluali. Omo liaco, va tava okuti, Akristão vocili ka va litengi vopulitika, ale vovoyaki a siata oku pita voluali.—Isa. 2:4; Yoa. 6:15; 17:14-16.
6 Komanu valua, poku lilongisa ovina via tukuiwa ndeti, kuenda vikuavo viocili, ca siata oku va vetiya oku lekisa ocisola va kuatele tete ku Suku. Sokolola lutate eci ca ku vetiya oku lilongisa ocili. Omunu lomunu pokati ketu, o kuete ovitangi via litepa kuenda ovituwa via litepa levi via vakuavo. Omo liaco, ovina via ku vetiya oku kuatela ocisola Yehova loku kolela kolohuminyo viaye, via litepa levi via vetiya vakuene. Pole, ndeci ovina viaco via kuatele esilivilo kokuove eci wa vi yeva, haico vi kuete esilivilo cilo. Ocili condaka ya Suku, ka ca pongolokele. Omo liaco, oku pitulula ovina wa lilongisa kosimbu, ci pondola oku vokiya ocisola wa lekisile tete kocili condaka ya Suku.—Tanga Osamo 119:151, 152; 143:5.
Pamisa Ocisola Cove Catete
7. Momo lie tu sukilila oku vokiya ocisola tua lekisile tete kocili, kuenda tu ci linga ndati?
7 Citava okuti eci wa litumbika ku Yehova, kuli ovina vimue via pongoloka komuenyo wove. Ocisola wa lekisile tete kocili, ci kuete esilivilo, pole, vokuenda kuotembo, wa sukilile oku vokiya ocisola cove oco o yule ovitangi vi kapa kohele ekolelo liove. Kuenje, Yehova wa ku kuatisa. (1 Va Kor. 10:13) Ovina wa lilongisa vokuenda kuotembo, vi kuete esilivilo kokuove. Ovio, via ku kuatisa oku vokiya ocisola wa lekisile tete, kuenda vi pondolavo oku ku kuatisa oku limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku.—Yeh. 23:14; Osa. 34:8.
8. Yehova wa lilekisa ndati ku Mose, kuenda va Isareli veya oku U kũlĩha ndati ciwa?
8 Konomuisa ulandu wa va Isareli eci Yehova a likuminya oku va yovola kupika woko Egito. Suku wa lilekisa ku Mose poku popia hati: “Ame muẽle ame.” (Etu. 3:7, 8, 13, 14) Yehova wa popele hati, o linga cosi ci sukiliwa oco a popele omanu vaye. Ovolandu a kuamamo, a kuatisa va Isareli oku limbuka ndomo Yehova a lekisa kokuavo ovituwa viaye ndeci: Unene waye, Onganji yavo, haeye Onjovoli, Ukualohoka, kuenda Ukuacali.—Etu. 12:12; 13:21; 14:24-31; 16:4; Neh. 9:9-15.
9, 10. Ovina vipi vi kuatisa omunu oku kũlĩha Suku, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku sokolola ovolandu aco?
9 Ekalo liove lialitepa leli lia va Isareli. Kuenje, o kuete ovolandu aku vetiya oku tava okuti, Suku o kuete ocikembe love, kuenda ocituwa caco ca pamisa ekolelo liove. Yehova wa lilekisa okuti Ukuacali, Oñuatisi, kuenda Ulongisi. (Tanga Isaya 30:20b, 21.) Citava okuti wa limbuka etambululo liohutililo yove. Pamue wa kuata ocitangi cimue, kuenje manji umue waku kuatisa oku ci tetulula. Ale velilongiso liove lio pokolika wa tanga ocinimbu cimue Vembimbiliya okuti, ca ku kuatisavo kocitangi caco.
10 Nda wa sapuila vakuene ulandu umue okuti wa ku vetiya, pamue ka u va vetiya. Ndaño ovolandu aco ka a lingiwile lovikomo, pole, a kuete esilivilo kokuove. Yehova wa linga ovina viosi vi sukiliwa oco a ku kuatise. Sokolola otembo wa fetika oku lilongisa ocili. Anga hẽ, ivaluka otembo yimue eci Yehova a ku ĩha ekuatiso wa sukilile? Nda oco, ivaluka ndomo ovolandu aco a vetiya utima wove, kuenda ndomo aku kuatisa oku lekisa ocisola wa kuatele tete ku Yehova. Omo liaco, eca olopandu, kuenda sokolola ndomo ovolandu aco a pita. Ovolandu aco, a eca uvangi ndomo Yehova a siata oku lekisa ohenda kokuove, kuenda lomue o pondola oku ku tateka oku tava kohenda yaco.
Konomuisa Ekalo Liomuenyo Wove
11, 12. Nda Ukristão wa limbuka okuti ocisola a lekisile tete ku Suku kuenda kondaka yaye ca tepuluka, nye co vetiya oku ci linga, kuenda elungulo lipi Yesu a eca?
11 Nda wa limbuka okuti ocisola wa lekisile tete ku Suku kuenda kondaka yaye ca tepuluka, ka ci lekisa okuti kuli cimue ca pongoloka komuenyo wove. Yehova ka pongoloka. (Mal. 3:6; Tia. 1:17) Eye o yongola okuti, o lekisa vali ocisola caco, kuenda wa ku kapako tunde kosimbu. Nda wa limbuka okuti ukamba wove la Yehova wa tepuluka, nye o sukila oku linga? Anga hẽ, ocisola caco ca tepuluka omo liasakalalo omuenyo? Pamue kosimbu wa enda oku likutilila olonjanja viosi, loku lekisa ombili koku lilongisa, kuenda oku sokolola ovina wa lilongisa. Anga hẽ, ombili wa lekisile tete kupange woku kunda loku endaenda kolohongele ya tepuluka?—2 Va Kor. 13:5.
12 Noke yoku konomuisa ekalo liove, pamue ku limbuka epongoloko limue wa linga komuenyo wove. Pole, nda wa limbuka okuti wa linga epongoloko limue, nye ca ku kuatisa? Anga hẽ, asakalalo amue ndeci, ovina vi sukiliwa vepata, uhayele wove, ale ovina vikuavo, via siata oku ku tateka oku limbuka okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi? Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Lilavi sanga ovitima viene vi vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wokilu lieve, kuenje eteke liaco liu wili ocipikipiki ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kuosi kilu lieve. Puãi lavululi olonjanja viosi loku likutilila okuti vu kala longusu yoku puluka kovina evi viosi viya.”—Luka 21:34-36.
13. Tiago Ondaka ya Suku wa yi tiamisila pi?
13 Tiago usonehi Wembimbiliya wa vetiya vamanji oku li konomuisa ovo muẽle lekuatiso Liondaka ya Suku. Eye wa soneha hati: “Lingi vakuakulinga ondaka, vakuakuyeva lika, haivo va likembisa ño, hacoko. Momo u o yeva ño ondaka puãi ka yi lingainga, wa lisoka lomunu wa livanjela volumuĩlo ocipala a citiwa laco, omo o livanjelamo, kuenje enda. Tuli a tunda, ndeci a kala co limba. Puãi, u o vanja vanja sui vocihandeleko ca kanguka, haico ceca umãmãle, kuenje o pandikisa laco okuti ka lingi ukuakuyeva lika loku ivala, o linga puãi ukuakulinga, eye o sumũluisua lokulingainga kuaye.”—Tia. 1:22-25.
14, 15. (a) Embimbiliya li pondola ndati oku ku kuatisa oku amamako kespiritu? (b) Kovina vipi o sukila oku lekisa ombili?
14 Omunu poku li tala volumuĩlo, cu kuatisa oku limbuka nda uwalo waye wa sunguluka. Nda ulume wa limbuka okuti ongalavata yaye ya penga, o yi pengulula. Ukãi nda wa limbuka okuti, ka li posuisile kutue, o tata ciwa esinga liaye. Cimuamue haico catiamẽla Kovisonehua okuti, vi tu kuatisa oku konomuisa ekalo liomuenyo wetu. Nda poku sokisa ekalo lietu leci Embimbiliya li popia tua limbuka okuti, tu kasi oku pokola kolonumbi viaco, ci lekisa okuti tu kasi oku li kuama ndolumuĩlo. Pole, nda ka tu yuvula ovina vĩvi tua limbuka volumuĩlo tu kuatisiwa ndati? Nda tua pokola ‘kolonumbi via lipua’ via Suku, tu linga vakuakutẽlisa “ondaka.” Omo liaco, nda omunu wa limbuka okuti ocisola a lekisile tete ku Yehova kuenda kondaka yaye ca tepuluka, o sukila oku konomuisa apulilo ndeci: ‘Ovitangi vipi ndi kasi oku liyaka lavio komuenyo, kuenda ndi vi tenda ndati? Nda vi tendele ndati kosimbu? Nda linga epongoloko limue?’ Nda poku konomuisa ekalo liove wa limbuka okuti o sukila oku linga apongoloko amue, likolisilako kuenda kuka kuate owesi woku a linga lonjanga.—Va Hev. 12:12, 13.
15 Oku sokolola ovina wa lilongisa, ci ku vetiya oku kuata ovimãho viwa kuenda oku kula kespiritu. Upostolo Paulu wa vetiya Timoteo oco amiseko lupange waye woku kunda, poku u sapuila hati: “Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.” Omo liaco, tu sukilavo oku lekisa ombili kupange wetu lekuatiso Liondaka ya Suku, kuenda oku amamako oku linga ovina viosi tu tẽla.—1 Tim. 4:15.
16. Eci o konomuisa ekalo liove lekuatiso Liovisonehua, ovina vipi o sukila oku kapako?
16 Nda wa konomuisa lutate ekalo liove, o limbuka ahonguo ove. Ndaño ahonguo aco aku sumuisa, kuka ece evelo kesumuo liaco. Nda wa ci linga, ci ku kuatisa oku limbuka apongoloko o sukila oku linga. Satana wa siata oku vetiya Akristão oku kuata ovisimĩlo viokuti, ka va kuete esilivilo ku Yehova omo liekambo lioku li pua. Eye wa siata oku lekisa okuti, Suku ka kapeleko alikolisilo avo voku u vumba. (Yovi 15:15, 16; 22:3) Yesu wa kembulula uhembi waco, momo Suku wa kapako omunu lomunu. (Tanga Mateo 10:29-31.) Oku kũlĩha okuti ka tua lipuile, ci tu vetiya oku lekisa umbombe, loku tẽlisa ovina tu yongola oku linga lekuatiso lia Yehova. (2 Va Kor. 12:7-10) Nda ekambo liuhayele ale ocitangi coku kuka ci ku tateka oku kuata ovimãho viespiritu, kuka tepulule ombili wa lekisile tete.
Kuli Ovina Vialua Vioku Eca Olopandu
17, 18. Asumũlũho api a tunda koku amamako oku pamisa ocisola wa lekisile tete?
17 Oku amamako oku pamisa ocisola tua lekisile tete, ci kuete esilivilo. O pondola oku vokiya ukũlĩhĩso wove watiamẽla ku Suku kuenda oku eca olopandu omo liolonumbi viaye. (Tanga Olosapo 2:1-9; 3:5, 6.) Ukualosamo wa popia hati: ‘Oku pokola kovihandeleko via Yehova, ci nena onima. Uvangi wa Yehova wocili, kuenda u muisa olondunge ava va wulua.’ Omo liaco, “ava va endela vonjila ya suñama, okuti vonjila yovihandeleko via Yehova, ovo va sumũlũha.”—Osa. 19:7, 11; 119:1.
18 O tava okuti, kuli ovina vialua o sukila oku eca olopandu, kuenda o kuete elomboloko liovitangi vi kasi oku pita voluali. Handi vali, wa siata oku kuatisiwa lovina Suku a kasi oku eca komanu vaye koloneke vilo. Omo liaco, ecavo olopandu ku Yehova omo a ku kokela vocisoko caye, kuenda esumũlũho o kuete lioku kala Ombangi yaye. Hasumũlũhokuovo wa siata oku tambula! Ove ku tẽla oku a soneha, momo alua enene. Nda wa tenda asumũlũho aco, ci ku kuatisa oku pokola kelungulo li popia hati: “Amamako oku kakatela kueci o kuete.”—Esit. 3:11, NW.
19. Momo lie oku sokolola ukamba wove la Yehova, ci kuetele esilivilo kekalo liove kespiritu?
19 Oku sokolola ndomo ekolelo liove li kasi oku amamako vokuenda kuanyamo, ci ku vetiya oku kakatela kueci o kuete. Nda wa ci linga, ci ku kuatisa oku amamako lukamba wove la Yehova. Vovina viaco, mua kongela oku likutilila, oku endaenda kolohongele, kuenda oku kuata ombili kupange woku kunda. Nda wa vi kapako, vi ku kuatisa oku pamisa ongusu yove, kuenda oku amamako oku lekisa ocisola cove wa kuatele tete.—Va Efe. 5:10; 1 Pet. 3:15; Yuda 20, 21.
O Tambulula Ndati?
• Ocisola o kuetele Yehova ci pondola ndati oku linga ono yevetiyo liove cilo?
• Oku sokolola ovina wa lilongisa vokuenda kuotembo ci ku kuatisa oku limbuka nye?
• Momo lie o sukilila oku kũlĩhĩsa ocisola o kuetele Suku?
[Elitalatu kemẽla 23]
Nye caku vetiya oku tava kocili?
[Elitalatu kemẽla 25]
Anga hẽ, wa limbuka ovina vimue o sukila oku linga apongoloko komuenyo wove?