OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/10 kam. 12-16
  • Yehova O Tambulula Olohutililo Tu Linga Lutima Wosi

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova O Tambulula Olohutililo Tu Linga Lutima Wosi
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Esuvu Komanu va Yehova
  • Ovina Ukualosamo a Velisilepo
  • ‘Ocitungilo Cove ci Kola’
  • Ulandu Woku Yula Kua Yehova
  • Tu Likutilili Oco tu Ece Esivayo ku Yehova
  • Helie Omunu wa Velapo Komuenyo Wove?
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2016
  • Onepa 2
    Yevelela Suku
  • O Harmagedo Yika Nena Esanju Voluali
    Utala Wondavululi—2005
  • O Harmagedo Esapulo Limue Liwa!
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
Utala Wondavululi—2008
w08 15/10 kam. 12-16

Yehova O Tambulula Olohutililo Tu Linga Lutima Wosi

“Oco va limbuka okuti ove, onduko yove Yehova, ove, lika wove, Tõlo koluali luosi.”​—⁠OSA. 83:⁠18.

1, 2. Ovolandu vapi vamue va siata oku pita lavo, kuenda apulilo api tu sukila oku linga?

VANYAMO a pita, ukãi umue wa sumuile omo liocilunga ca pita la umue a lisungue laye. Omo okuti, wa citiwila vepata limue liatiamẽla ketavo Liokatolika, wa endele ku patele oco o kuatise. Pole, patele ka tavele oku sapela laye. Omo liaco, wa likutilila ku Suku hati: “Sia kũlĩhĩle ndomo ove wa tuwa, . . . pole, ndi tava okuti kuli Suku. Omo liaco, ndi kuatise oco nduku kũlĩhe!” Eci pa pita otembo yimue, Olombangi Via Yehova vio pasuisa kuenje violembeleka, kuenda vio lomboluila ovina a yonguile oku kũlĩha. Vo longisavo ovina vialua, kuenda vo sapuila okuti, onduko ya Suku, Yehova. Eye wa kuata esanju lialua omo liovina a lilongisa. Kuenje wamisako loku popia hati: “U eye Suku ndi kasi oku sandiliya tunde vutila!”

2 Kuli omanu valua va siata oku pita lovolandu aco. Ovo, va mõla onjanja ya tete onduko Yehova, eci va tanga Vembimbiliya kelivulu Liosamo 83:18. Vembimbiliya li Kola, ocinimbu caco ci popia hati: “Oco va limbuka okuti ove, onduko yove Yehova, ove, lika wove, Tõlo koluali luosi.” Ove hẽ, o komõha esunga lieci Osamo 83 ya sonehiwila? Ovolandu api a pondola oku vetiya omunu oku limbuka okuti Yehova eye lika Suku yocili? Osamo yaco yi tu longisa nye koloneke vilo? Apulilo ava tu a konomuisa vocipama cilo.a

Esuvu Komanu va Yehova

3, 4. Helie wa soneha Osamo 83, kuenda ovina vipi vi koka ohele eye a tukula?

3 Kelimi lio Heveru, olondaka vi sangiwa kefetikilo Liosamo 83, vi lomboloka “ocisungo ca Asafe.” Usonehi wosamo yaco, wa kala ukuepata lia Asafe u Lewi, una wa enda oku imba ovisungo vokuenda kuviali wa Soma Daviti. Osamo yaco yi lekisa okuti, wa pinga oco uviali wa Yehova u sivayiwe, okuti onduko Yaye yi kũlĩhĩwa lomanu vosi. Osamo yaco, wa yi soneha noke liolofa via Salomone. Momo lie? Momo vokuenda kuviali wa Daviti kuenda wa Salomone, soma ya va Kuro wa kuata ukamba la va Isareli. Eci Osamo 83 ya sonehiwa, omanu vo kolupale luo Kuro veya oku linga ovanyãli vava Isareli.

4 Ukualosamo wa tukula olofeka ekũi, via vana va yonguile oku ponda afendeli va Suku. Ovanyãli vaco, va nũalele va Isareli ndomo ovisonehua vi va tukula hati: “Olombalaka via Edome la va Isareli, via Moavi la va Hagare, va Gevale, va Amone, la va Amaleke, va Filisiti kumue la va Turo. Va Asuria lavovo va litokeka lavo.” (Osa. 83:​6-8) Ulandu upi ukualosamo a tukula? Vamue va siata oku popia hati, ukualosamo wa tukula uyaki wa lingiwa vo Isareli omo liukamba wa kala pokati ka va Amoni la va Moavi kuenda vana va kala komunda Seire koloneke via Yehosafata. (2 Asa. 20:​1-​26) Omanu vakuavo va siatavo oku popia hati, uyaki va Isareli va li yaka lawo wa lingiwa lomanu va lisunguile lavo.

5. Osamo 83 yi pondola ndati oku kuatisa Akristão koloneke vilo?

5 Yehova Suku wa vetiya ukualosamo oco a imbe ocisungo eci omanu vaye va kala kohele. Osamo yaco yi lembeleka afendeli va Suku koloneke vilo, vana va siata oku lambalaliwa lovanyãli vavo va yongola oku va nyõla. Oyo yika pamisavo ekolelo lietu eci Goge ya Magoge aka vetiya omanu vaye oco va nyõle afendeli vosi va Suku.​—⁠Tanga Esekiele 38:​2, 8, 9, 16.

Ovina Ukualosamo a Velisilepo

6, 7. (a) Ovina vipi ukualosamo a tukula vohutililo vi sangiwa kolondaka via tete kelivulu Liosamo 83? (b) Ovina vipi a velisilepo?

6 Tu konomuisi ndomo ukualosamo a likutilila poku popia hati: “A Suku, ku kõhe. Ku ka linge ndesima, ku ka ekelele, a Suku. Momo ovanyali vove va yuela. Ava va ku suvuka va petula ovitue. Va tumbila omanu vove ahãla atutu. . . . Ocili, va limba onumbi lutima umosi. Va ku tumbika ongombo.”​—⁠Osa. 83:​1-3, 5.

7 Ovina vipi ukualosamo a velisilepo? Eye wa velisilepo oku teyuila omuenyo waye kuenda wepata liaye. Pole, vohutililo yaye wa kongelamo etombo lia lingiwa konduko ya Yehova kuenda omanu vana va tukuiwa londuko yaco. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yukualosamo yoku lekisa esunguluko osimbu tu pandikisa kovitangi violuali lulo.​—⁠Tanga Mateo 6:​9, 10.

8. Ocimãho cipi vakualofeka va kuatele eci va suvukile va Isareli?

8 Ukualosamo wa tukula ovanyãli va va Isareli poku popia hati: “Va linga vati, Kokeli, tu va nyõli okuti ka va lingi ofeka. Onduko ya Isareli ka yi ka ivalukiwe vali.” (Osa. 83:⁠4) Omanu vaco va suvukile calua afendeli va Suku! Pole, va kuata esunga likuavo lieci va suvukilile va Isareli. Ovo va yonguile oku tambula ofeka ya va Isareli, kuenje va li panda loku popia hati: “Tu kuati ovisenge via Suku ha vi lingi vietu.” (Osa. 83:​12) Anga hẽ, koloneke vilo tua siatavo oku mõla ovina viaco? Tua siata oku vi mõla!

‘Ocitungilo Cove ci Kola’

9, 10. (a) Ocitungilo ci kola ca Suku, ca lombolokele nye kosimbu? (b) Asumũlũho api olombuavekua via siala palo posi kuenda “olomeme vikuavo” va siata oku tambula?

9 Kosimbu Ofeka Yohuminyo va enda oku yi tukula hati, ocitungilo ci kola ca Suku. Ivaluka okuti, eci va Isareli va yovuiwa Kegito va imba ocisungo ceyulo hati: “Wa songuila locisola ka ci pongoloka omanu wa yovola. Wa va endisa longusu yove toke kocitungilo cove ci kola.” (Etu. 15:​13) Noke ‘ocitungilo caco,’ ca kala volupale luo Yerusalãi lonembele yimue yovitunda, kuenda olosoma via tunda kepata lia Daviti vina via tumãlele kocalo ca Yehova. (1 Asa. 29:​23) Eli olio esunga lieci Yesu a tukuila o Yerusalãi hati: “Imbo lia Soma yinene.”​—⁠Mat. 5:⁠35.

10 Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Kunyamo wa 33, kua sokiyiwa ofeka yokaliye okuti, ‘Isareli ya Suku.’ (Va Gal. 6:​16) Ofeka yaco okuti ya sokiyiwa lolombuavekua via Yesu Kristu, va tẽlisa ocikele va Isareli yosimbu ka va tẽlele oku linga coku kala olombangi vionduko ya Suku. (Isa. 43:10; 1 Pet. 2:⁠9) Ohuminyo yina Yehova a lingile ku va Isareli yosimbu, haiyo a linga kolombuavekua poku va sapuila hati: “Ndinga Suku yavo, lovo va linga omanu vange.” (2 Va Kor. 6:16; Ovis. 26:​12) Kunyamo wo 1919, Yehova wa kapa va ‘Isareli ya Suku’ vekalo limue liwa konepa yespiritu. Kuenje, va iñila ‘vofeka’ muna va kasi oku linga upange u kola loku sanjukila ukamba u kasi pokati kavo. (Isa. 66:⁠8) Tunde kunyamo wo 1930, omanu valua vatiamẽla ‘kolomeme vikuavo,’ va kasi oku talavayela kumuamue lolombuavekua. (Yoa. 10:​16) Esanju kuenda ukamba u kasi pokati Kakristão, lieca uvangi wokuti, Yehova o kasi oku sumũlũisa afendeli vaye. (Tanga Osamo 91:​1, 2.) Pole, Satana ka sanjukilile asumũlũho aco!

11. Ocimãho cipi ovanyali va Suku va kuete?

11 Koloneke vilo via sulako, Satana wa siata oku vetiya omanu vaye oco va lambalale olombuavekua via siala palo posi kuenda olomeme vikuavo. Elambalalo liaco, lia pita kolofeka vio Konano kuenda Kombuelo yo Europa, vina via vialiwile lolombiali Viungangala ko União Sovietika. Esuvu liaco, lia pitavo kolofeka vialua kuenda likamamako toke eci Goge yo Magoge aka linga uyaki wa sulako. Vuyaki waco, ovanyãli vaka tambula ovina viafendeli va Yehova, ndeci ca pita kosimbu. Satana o yongola oku tu yapula oco ka tuka ivaluke okuti, Tulombangi Via Yehova. Nye Yehova aka linga oco a teyuile uviali waye? Tu konomuisi olondaka vikuavo viukualosamo.

Ulandu Woku Yula Kua Yehova

12-14. Ovolandu api avali eyulo ukualosamo a soneha a pita ocipepi lolupale luo Megido?

12 Ukualosamo wa lekisa ekolelo kuloño wa Yehova woku tateka ongombo yovanyãli va suvukile omanu vaye. Osamo yaco, yi lekisa ndomo va Isareli va yula ovanyãli vavo olonjanja vivali ocipepi lolupale luo Megido lua kala vocimbota. Kotembo yonjovo, Olui Kisione luna lu pita ocipepi locimbota caco, lu kukuta. Pole, eci otembo yokuenye yi pita, lu yuka, kuenje, lu pesila ovava vocimbota. Eli olio esunga lieci olui luaco va lu tukuila hati, ‘ovava o Megido.’​—⁠Olong. 4:13; 5:⁠19.

13 Pokati kocimbota co Megido lomunda Morehi, pali ocinãla ci soka ekũi liolokilometulu la vitãlo, kuna olohoka via va Midiane levi via va Amaleke, kuenda vio Kutundilo va enda oku lingila uyaki koloneke via Gideone una wa kala Onganji. (Olong. 7:​1, 12) Gideone wa kuata lika 300 kalume, pole, lekuatiso lia Yehova, wa yula ovanyãli valua. Wa ci linga ndati? Omo lioku pokola kolonumbi via Suku, vokati kuteke, vosi yavo va ñuala ocilombo covanyãli vavo. Kuenje va kuata anguena kuenda asanga muna va kapa ovimihi. Eci Gideone a va ĩha ondimbukiso, va tetola asanga avo, kuenje va siala lovimihi peka. Noke, va sika anguena loku kaluka hati: “Osipata ya Yehova la Gideone.” Omo liaco, ovanyãli va liñualelapo lolosipata, kuenje va fetika oku li ponda pokati. Pole, vana va puluka, va tila, kuenje va yoka Olui Yordão. Noke, va Isareli va li kongela koku landula ovanyãli vavo. Kuenje va ponda eci ci soka 120.000 kasualali.​—⁠Olong. 7:​19-25; 8:⁠10.

14 Pokati kocimbota co Megido lomunda Morehi, pali olokilometulu epandu, noke tu sanga Omunda Tavore. Kocitumãlo caco oko Onganji Baraka a kongelele 10.000 kasualali a va Isareli oco va liyake lolohoka via Yavini. Eye, wa kala Ukanana soma ya Hasore okuti, usongui wavo Sisera. Asualali voko Kanana va kala leci ci soka 900 kakãlu ovita a kuatele ovimaleho viosi vioku linga uyaki. Omo okuti va Isareli ka va kuatele asualali valua va malẽha ovita, va liongoluila Komunda Tavore, pole, olohoka via Sisera via kala vocimbota. Kuenje, ‘Yehova wa lundula Sisera lakãlu aye, kuenje omanu vosi va kala vocilombo va fetika oku tila.’ Noke, omo liombela ya loka calua, Olui Kisione lueyuka ovava kuenje, akãlu avo a fetika oku iñila volonata. Omo liaco, va Isareli va kuata epuluvi lioku ponda olohoka viaco viosi.​—⁠Olong. 4:​13-16; 5:​19-21.

15. (a) Ovina vipi ukualosamo a likutilila okuti, ovio Yehova aka linga? (b) Onduko yuyaki wa sulako Suku aka linga yi tu ivaluisa nye?

15 Ukualosamo wa pinga ku Yehova oco a kuatise va Isareli va kala oku talisiwa ohali peka liovanyãli vavo. Eye wa likutilila hati: “Linga lavo ndomo wa linga la va Midiane, la Sisera la Yavini, kuna kolui Kisione. Ovo va kundukila ke Endore. Va linga ndombolela yoposi.” (Osa. 83:​9, 10) Uyaki wa sulako Suku aka linga oco a lundule oluali lua Satana, u tukuiwa hati, Harmagedo. (Onduko yaco, yi lomboloka “Omunda yoko Megido,” kuna omanu va enda oku lingila uyaki). Onduko yaco yi tu ivaluisa uyaki va enda oku lingila ocipepi lo Megido. Omo okuti Yehova wa yula ovoyaki aco, ci tu ĩha ekolelo liokuti, oka yulavo uyaki wo Harmagedo.​—⁠Esit. 16:​13-16.

Tu Likutilili Oco tu Ece Esivayo ku Yehova

16. Koloneke vilo, ovipala viovanyãli vetu via siata ‘oku yuka ndati osõi?’

16 ‘Koloneke vilo via sulako,’ Yehova wa siata oku tateka vana va yongola oku malako afendeli vaye. (2 Tim. 3:⁠1) Omo liaco, ovanyãli vaco va kuete osõi. Osamo 83:​16, yi lekisa uvangi waco poku popia hati: “Kutisa ovipala viavo osõi ha va sandi onduko yove, a Yehova.” Ovanyãli ka va siatele oku tẽlisa onjongole yavo yoku mãlako Olombangi Via Yehova. Kolofeka vimue, epandi liafendeli va Suku, li eca uvangi komanu vakuavitima via sunguluka, kuenje valua pokati kavo va kasi ‘oku sandiliya onduko ya Yehova.’ Volofeka vina okuti Olombangi Via Yehova via lambalaliwa vokuenda kuanyamo alua, cilo muli omanu valua va kasi oku sivaya Yehova. Ulandu waco weca uvangi weyulo ku Yehova! Pole, u sumuisa ovanyãli vaye!​—⁠Tanga Yeremiya 1:⁠19.

17. Ovitangi vipi omanu va kasi oku liyaka lavio, kuenda olondaka vipi tuka ivaluka?

17 Tua kũlĩha okuti ovanyali vetu vakamamako oku tu lambalala. Pole, tu amamiko oku kunda olondaka viwa ndaño lelambalalo. (Mat. 24:​14, 21) Yilo oyo otembo ovanyãli vetu va sukila oku likekembela oco va popeliwe, osimbu epuluvi liaco ka lia pitilile kesulilo. Oku sivayiwa kuonduko ya Yehova ku kuete esilivilo lia velapo okuti, oku popeliwa kuomanu, ku sule. (Tanga Esekiele 38:23.) Eci olofeka viosi vika seteka oku nyõla afendeli va Suku, tuka ivaluka olondaka viukualosamo wa likutilila hati: “Va kutiwe osõi loku tokotelua oloneke viosi. Va take losõi yavo.”​—⁠Osa. 83:⁠17.

18, 19. (a) Vana va suvuka uviali wa Yehova va lavoka nye? (b) Oku sivayiwa kuviali wa Yehova tu lavoka, ku ku vetiya oku linga nye?

18 Esulilo lia vana ka va pokola kuviali wa Yehova, li kasi ocipepi. Ondaka ya Suku yi popia hati, vana “ka va tava kondaka yiwa,” vaka ‘yambuiwa lenyõleho’ vuyaki wo Harmagedo. (2 Va Tes. 1:​7-9) Eci olondingaĩvi vika kunduiwa, afendeli va Yehova vaka limbuka okuti, Eye lika Suku yocili. Vana vaka kala voluali luokaliye, vaka ivaluka eyulo liaco. ‘Vakuesunga la vana okuti havakuesungako’ eci vaka pinduiwa, vaka lilongisa ovina vi komohĩsa Yehova a linga. (Ovil. 24:​15) Voluali luokaliye, vaka kuata elomboloko lioku pokola kuviali wa Yehova. Kuenje, olondingesunga vika limbuka okuti, Yehova eye lika Suku yocili.

19 Isietu wokilu, oka eca ovina vi komohĩsa kafendeli vaye! Ove hẽ, ku vetiyiwa oku likutilila ku Yehova oco a ece etambululo lia sulako kukualosamo wa likutilila hati: “[Ovanyãli vove] va kutiwe osõi loku tokotelua oloneke viosi. Va take losõi yavo. Oco va limbuka okuti ove, onduko yove Yehova, ove, lika wove, Tõlo koluali luosi.”​—⁠Osa. 83:​17, 18.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Oco o kuate elomboloko liocipama cilo, tanga Osamo 83 oco o kũlĩhe ulandu waco.

O Tẽla Oku Lombolola?

• Ovitangi vipi va Isareli va liyaka lavio eci Osamo 83 ya sonehiwa?

• Ovina vipi usonehi Wosamo 83, a velisilepo?

• Velie Satana a siata oku lambalala koloneke vilo?

• Yehova oka tambulula ndati ohutililo ya tukuiwa Vosamo 83:18?

[Omapa kemẽla 15]

(Tala vo revista omapa yaco)

Uyaki wa pita kocitumãlo co Megido u tiamisiwila ndati kotembo tu lavoka?

Olui Kisione

Haroseta

Omunda Karimele

Ocimbota Yesirele

Megido

Taanake

Omunda Giliboa

Ono Harode

Omunda Morehi

Endore

Omunda Tavore

Okalunga ko Galilea

Olui Yordão

[Elitalatu kemẽla 12]

Nye ca vetiya umue ukualosamo oku sokiya ohutililo yi lingiwa lutima wosi?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link